Prednost slavlja svetkovina istog stupnja

Na konkretnom primjeru objašnjavamo kako se određuje prednost slavlja svetkovina istog i različitog stupnja.

Ako pogledamo različite katoličke kalendare za 2022. godinu, možemo uočiti kako neki donose da će se svetkovina Rođenja sv. Ivana Krstitelja slaviti 24. lipnja, što je njezin redoviti datum, drugi da se prenosi na četvrtak 23. lipnja, a treći da se prenosi na subotu 25. lipnja. Naime, ove godine u petak 24. lipnja pada druga svetkovina, a to je Presveto Srce Isusovo, koja se redovito slavi treći petak nakon Duhova. Takvo se podudaranje ovih dviju svetkovina dogodilo zadnji put 1960. godine, a ponovit će se u našem stoljeću još 2033. i 2044. godine. Pitanje je, dakle, kada se ove godine slave svetkovine Rođenja svetog Ivana Krstitelja i Presvetog Srca Isusova, jer će se vjerojatno zbog nejasnoća koje nam pružaju katolički kalendari te svetkovine u različitim crkvama slaviti i u različite dane? U nekim katoličkim kalendarima jednostavno je izostavljena svetkovina Presvetog Srca Isusova, što znači da se, prema njima, 24. lipnja slavi samo svetkovina Rođenja svetog Ivana Krstitelja (usp. npr. ovdje, ovdje ili ovdje), drugdje su stavljene obje svetkovine u isti dan – 24. lipnja (usp. npr. ovdje, ovdje, ovdje ili ovdje), u trećim se svetkovina Rođenja svetog Ivana Krstitelja prebacuje dan ranije, tj. 23. lipnja (usp. npr. ovdje, ovdje ili ovdje), u četvrtim dan poslije, tj. 25. lipnja (usp. npr. ovdje, ovdje, ovdje ili ovdje), a u petim se izostavlja svetkovina Rođenja svetog Ivana Krstitelja (usp. npr. ovdje). Na pitanje što je od ovoga ispravno, teško je odgovoriti.

Liturgijska slavlja se reformom kalendara iz 1969. god. dijele na tri stupnja, a prema njima se onda i rješava eventualna dvojba koja bi nastala podudaranjem slavlja istog ili različitog stupnja. Prvi stupanj čine svetkovine, tj. najvažnija slavlja u liturgijskoj godini, drugi stupanj su blagdani, a treći stupanj su spomendani, koji mogu biti obavezni i neobavezni. Liturgijsko pravilo navedeno u Misalu i Časoslovu kaže da ako u isti dan pada više slavlja, “viši stupanj ima uvijek prednost, a niži se izostavlja”. To bi npr. bio slučaj da je svetkovina Rođenja svetog Ivana Krstitelja ove godine pala u subotu, kada se slavi spomendan Bezgrešnog srca Blažene Djevice Marije, što znači da bi se taj spomendan jednostavno izostavio jer se prednost daje svetkovini. Međutim, i Presveto Srce Isusovo i Rođenje svetog Ivana Krstitelja su svetkovine, tj. liturgijska slavlja prvog stupnja. Za takav slučaj liturgijske odredbe propisuju da se svetkovine potisnute nekim drugim liturgijskim danom višeg stupnja prebacuju na prvi sljedeći dan (usp. Časoslov rimskog obreda, 1., KS, Zagreb 1996./2017., str. 66-67), lat. „ad proximiorem diem transferatur qui sit liber“, pri čemu valja uzeti u obzir da proximiorem znači najbliži, ali smo ga mi preveli sa sljedeći. U praksi to redovito i znači sljedeći dan, odnosno da se jedna od svetkovina prenosi na sutradan ili na prvi slobodan dan. Od toga su pravila izuzete samo svetkovine naslovnika vlastite crkve, a koje se onda slave na sam dan. 

S obzirom na dosad rečeno, možemo zaključiti da nema liturgijskog uporišta da se ove godine izostavi ni svetkovina Rođenja svetog Ivana Krstitelja ni svetkovina Presvetog Srca Isusova, kao ni da se one slave u isti dan, što znači da su kalendari koji tako određuju previdjeli liturgijska pravila. Ostaje još nerazriješeno koja se od dviju svetkovina slavi 24. lipnja, a koja se i kada prenosi. 

Sva tri stupnja liturgijskih slavlja gradacijski su podijeljena na ukupno 13 brojeva, od kojih se prva četiri broja odnose na svetkovine. Njima se, dakle, izriče stupanj važnosti, odnosno prednosti neke svetkovine. Tako su najvažnije svetkovine Vazmenog trodnevlja muke i uskrsnuća Gospodnjega, označene brojem 1, a najmanje važne vlastite svetkovine, označene brojem 4. Svetkovine Presvetog Srca Isusova i Rođenja svetog Ivana Krstitelja spadaju pod broj 3, koji se odnosi na ove svetkovine i njihovu gradaciju: svetkovine Gospodnje, Blažene Djevice Marije i svetaca naznačene u Općem kalendaru te Spomen svih vjernih mrtvih. Prema tom pravilu Presveto Srce Isusovo kao Gospodnja svetkovina ima prednost pred Rođenjem svetog Ivana Krstitelja kao svetkovine sveca, što znači da se Presveto Srce Isusovo treba slaviti u petak 24. lipnja 2022. godine, a svetkovina Rođenja svetog Ivana Krstitelja treba biti prebačena (osim ako je riječ o naslovniku vlastite crkve). Ostaje još pitanje treba li biti prebačena dan ranije ili sljedeći dan.

Imajući u vidu gore naznačeno pravilo da se svetkovine potisnute nekim drugim liturgijskim danom višeg stupnja prebacuju na prvi sljedeći dan, ovdje ne bi trebalo biti nikakve dvojbe, odnosno svetkovina Rođenja svetog Ivana Krstitelja trebala bi se slaviti u subotu 25. lipnja, a spomendan Bezgrešnog Srca Blažene Djevice Marije bi se trebao izostaviti. Međutim, ove godine se Rođenje svetog Ivana Krstitelja ne prebacuje na 25., nego na 23. lipnja, a iz razloga jer je tako odredila Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata. Naime, imajući u vidu kako obje svetkovine ove godine padaju u isti dan, neki su Kongregaciji uputili pitanje kada se one imaju slaviti, a Kongregacija je odgovorila (prijevod niže) da se Rođenje svetog Ivana Krstitelja prebacuje na četvrtak 23. lipnja, dok se u petak 24. lipnja slavi svetkovina Presvetog Srca Isusova. Ukoliko je riječ o mjestima u kojima je sv. Ivan Krstitelj zaštitnik župe, onda se datumi zamjenjuju: 24. lipnja se slavi Rođenje svetog Ivana Krstitelja, a Presveto Srce Isusovo se prebacuje na 23. lipnja.

S obzirom na sve rečeno, možemo zaključiti da su pogriješili sastavljači onih kalendara koji su izostavili jednu ili drugu svetkovinu, oni koji su zadržali datum 24. lipnja za svetkovinu Rođenja svetog Ivana Krstitelja, kao i oni koji su tog datuma smjestili obje svetkovine, ali da nisu pogriješili ni oni koji svetkovinu Rođenja svetog Ivana Krstitelja prebacuju na 25. lipnja, jer je to dosljedna primjena liturgijskog pravila, ni oni koji je prebacuju na 23. lipnja, jer se time drže naputka Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata.

Dodatak
Prijevod odgovora Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata

KONGREGACIJA ZA BOGOŠTOVLJE
I DISCIPLINU SAKRAMENATA

ODGOVOR NA UPITE
O IZRADI LITURGIJSKOG KALENDARA
ZA GODINU 2022.

Neki priređivači „Reda slavljenja Mise i molitve Božanskog Časoslova“ postavili su upite o izradi Liturgijskog kalendara za nadolazeću godinu 2022., kada neka svetkovina pada na dan subote ili na ponedjeljak.

Gledajući broj 60 „Općih odredaba o liturgijskoj godini i o Kalendaru“, red niže popisanih slavlja treba rasporediti na sljedeći način:

a) Svetkovina Svete Marije Bogorodice, dana 1. siječnja, subota.
Nedjelja II. po Božiću, dana 2. siječnja.
– Dana 1. siječnja II. Večernja i večernja Misa slave se od svetkovne Svete Marije Bogorodice.

b) Svetkovina Sv. Josipa zaručnika Blažene Djevice Marije, dana 19. ožujka, subota.
Nedjelja III. u korizmi, dana 20. ožujka.
– Dana 19. ožujka I. Večernja i večernja Misa slave se od III. nedjelje u korizmi.

c) Svetkovina Rođenja Sv. Ivana Krstitelja i svetkovina Presvetog Srca Isusova, padaju na isti dan 24. lipnja.
– Dana 24. lipnja, petak: slavi se svetkovina Presvetog Srca Isusova.
Svetkovina Rođenja Sv. Ivana Krstitelja prenosi se na dan 23. lipnja, četvrtak. Večernja se ispušta. I. Večernja se slavi od svetkovine Presvetog Srca Isusova.

Gdje je Sv. Ivan Krstitelj patron nacionalni ili biskupije ili grada ili redovničke zajednice, svetkovina Rođenja Sv. Ivana Krstitelja slavi se 24. lipnja, petak; svetkovina pak Presvetog Srca Isusova prenosi se na dan 23. lipnja, četvrtak, sve do Devetog časa uključivo.

d) Nedjelja XX. Vremena „kroz godinu“, dana 14. kolovoza.
Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije, dana 15. kolovoza, ponedjeljak.
– Dana 14. kolovoza I. Večernja i Misa Bdjenja slave se od svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije.

Iz palače Kongregacije za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, dana 11. mjeseca svibnja 2020.