Sretan – nesretan brak

U narodnoj poslovici veli mladić: „Mene hoće da ožene, blago ti se meni. Al’ sa ženom živjet treba, teško ti se meni“. Recimo da u tim riječima ima lakomislene šale, ali je činjenica da je brak po svojoj naravi neka zagonetka. Neki ga zovu lutrijom da označe rijetke sretnike, odnosno da označe kako se u sklapanju ženidbe ljudi lako prevare. Za neke je brak kao bogato more, u kojem ima blaga, biserja, ali se čovjek namjeri i na nemani, doživi oluje, nađe smrt. Neki ga uspoređuju s nebom, ali drugi i s paklom na zemlji.

Oni koji u braku nalaze biserje, sreću i zadovoljstvo neka zahvale Bogu. Oni redovito tu svu svoju sreću čuvaju za sebe. Poteškoća je s onima koji u braku nalaze nemani; dožive oluje, katastrofe. Ovi mobiliziraju sve oko sebe da im se pomogne, da se oslobode zla. Pitaju savjete, traže rješenja, ispituju gatalice ne bi li barem one otkrile tajnu „nesretna braka“.

Činjenica je da se danas mnogi tuže na svoju nesreću u braku. Smatraju se utamničenima pa čeznu za slobodom. Zajednički im život postaje nesnošljiv pa traže rastavu. Važno je dakle znati koji su uzroci tih takozvanih „nesretnih brakova“, da se otkriju, po mogućnosti, i lijekovi.

Mnogo uzroka

Može se mirne duše reći da koliko ima „nesretnih brakova“, toliko ima i raznih uzroka tim nesrećama. Koji put ćemo uzrok naći u tome što su bračni drugovi stupili u brak kao u nekoj sumaglici, naglo, nepromišljeno, a nesmotrenost treba uvijek platiti, prije ili poslije, skuplje ili jeftinije. Drugi je brak opet nesretan, jer ga je združila mjesečina, neka pjesma, suton sunca, napeti film, roman. A kad mjesečina ustupi mjesto svjetlu sunca i stvarnosti, a pjesma zamukne i nastupi pauza, film prestane, a roman se zatvori? Što onda? Sanjari se probude razočarani te proklinju svoju sudbinu. Dogodi se da se djevojka zaljubila u atletskoga mladića, jer joj se atlete sviđaju. A kasnije atleta pokaže svoju jakost na ženinim leđima i ona plače svoju zlu sudbinu. – Dogodilo se da se neka zaljubila u pomodno obučena mladića, prekrasno sašiven kaput. Ali, kada ga ugleda bez toga odijela, otkrije da je grbav, pa proklinje svoju sudbinu. – Mladić, pak, uzme onu, jer je lijepa kao ruža, ali ruže nesta, a trn osta, pa i on jadikuje nad svojom sudbinom. – Nije rijedak slučaj da mladić uzme djevojku radi blaga. Ali „blaga nesta, a vrag osta“, pa uzdiše, jadnik, za slobodom bez novaca, za slobodom bez ropskoga blaga. Voli biti siromah nego rob.

Bez sumnje, u mnogim slučajevima radi se samo o sitnim poteškoćama, o smiješnim uzrocima, zbog kojih neki proglašavaju svoj brak nesretnim. Ljudi su postali mekušci, ne znaju se svladati, pa ih svaka poteškoća rasplače kao razmaženo dijete. Ne niječemo ipak da ima slučajeva doista „nesretnih brakova“. Većinom se uzrok tih nesreća nalazi u tome što bračni drugovi pri sklapanju ženidbe nijesu ispravno mislili, nijesu iskreno jedno drugo voljeli, nijesu muževno odlučili živjeti pravim bračnim životom. U jednu riječ: naš je nervozni mentalitet pobrkao ljestvicu vrjednota. Brak je pomaknut sa svoje čvrste osi. Svetinja se ženidbe gazi nogama. Zato najprije bračni drugovi plaču i nariču na ruševinama sretna braka. Interes, strasti, ispraznost, površnost i drugi motivi nijesu mogli niti će moći biti izvorom sretnih brakova.

Mnogo krivih lijekova

Ima na pretek lijekova protiv „nesretnih brakova“. Zar ih nijeste čuli, čitali? Na pretek članaka knjiga, savjeta, prijedloga. Svi ti lijekovi na svršetku zaključuju da je rastava jedini efikasni lijek. Čovjeka doista stegne oko srca, kada se namjeri na mnoštvo netočnih, površnih, nepsiholoških, pogibeljnih lijekova, odnosno uputa. Mnogi duhovni „nadriliječnici“ daju takve savjete da oni, koji se za njima povode, lako postanu živčano bolesni, spolno zaraženi ili samoubojice.

Pravi lijek

Budući da ima puno uzroka, treba tražiti i više lijekova. Uzmimo primjer. Nekomu se iskusnu seljaku tužio mladi par na nesreću u braku. Starac im pogleda ruke pa im reče: „Radite, a kad vam se na rukama pojave žuljevi, mislim da će nestati nesreće u vašem braku.“ – Nekomu se građaninu tužila mlada dama da je nesretna u braku. On je zapita za djecu, a dama odgovori da djeca više nijesu u modi. Čovjek joj na to odgovori: „Eto vam uzroka, zašto je i sreća izišla iz mode. – Pokažite mi dijete, a ja ću vam pokazati put sreće.“

Gdje je, dakle, pravi lijek? Pričala žena ženi o „nesretnu braku“ neke njihove kolegice. Iskusna žena odvrati: „Nema, draga, nesretnih brakova, nego ima samo zločestih bračnih drugova“. – Davno su pitali mudraca Sokrata, smatra li on doista kralja Perzijanaca sretnim? Sokrat odgovori: „Ne znam koliko je on krjepostan, zato ne znam je li sretan“.

Eto nam bolesti i lijeka. Bolest se nalazi u opakoj, zloj volji, a lijek se nalazi u krjeposnoj volji. Svaka će se nesreća razbiti o hrid krjeposti bračnih drugova, kao što se val razbija o morsku hrid. Uzrok je nesrećama u braku u tome što se ne prakticira kršćanski brak. Nema mira ni sreće, dok se bračni drugovi ne oboružaju ispravnom, krjeposnom voljom.

Pričaju da po selima hladnih krajeva postoji zajednička soba koja se grije, a u kojoj se radi. Tu sobu zovu „Božji kutić“. Svaki je kršćanski brak „Božji kutić“, ako u njemu vlada krjepost bračnih drugova, jer krjepost ljeti hladi, zimi topli, a jača zimi i ljeti. Tko je krjepostan, taj je jak, taj je sretan.

Vi, mladenci, dokazujete, da cijenite Nazaretsku obitelj, jer je ona zrcalo svih krjeposti: brižljivost poočima sv. Josipa, nježne i svete ljubavi majke Marije, poslušnosti i svetosti maloga Isusa. Idite njihovim stazama i ta će vas staza dovesti do sreće.

Želim vam da tim putem ustrajno koračate, da ne sustanete, a vašim snagama neka dođe u pomoć milost Božja. Tako budi! Tako sada i do groba!

Jordan Kuničić

Jordan Kuničić, Mladencima, II. izdanje, Split, 1961., str. 38–40.