10. Blažena Djevica Marija – uzor vjere i Majka Crkve

ISHODI

Učenik prepoznaje Marijinu ulogu i mjesto u povijesti spasenja, analizira odlike Marijine vjere po kojima je uzor svim vjernicima te navodi oblike štovanja Marije u liturgiji i u Crkvi, osobito u hrvatskome narodu. (Bilješke za e-Dnevnik)

MOLITVA NA POČETKU SATA

Gospodine, Ti si po Blaženoj Djevici Mariji došao među nas. Daj da, po njezinu zagovoru, s vjerom i poniznošću prihvatimo Tvoju volju. Otvori nam um i srce da u svemu što učimo tražimo Tebe, koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

SADRŽAJ TEME

10. Blažena Djevica Marija – uzor vjere i Majka Crkve

Marija u povijesti spasenja

Blažena Djevica Marija zauzima jedinstveno mjesto u povijesti spasenja. Od svih ljudi ona je jedina bila sačuvana od ljage istočnoga grijeha – Bog ju je odabrao da bude Majka svoga Sina. Kada joj je anđeo Gabrijel navijestio da će začeti po Duhu Svetom, Marija je slobodno i s vjerom odgovorila: „Neka mi bude po tvojoj riječi“ (Lk 1,38). Tim „da“ Bogu otvorila je put spasenju svijeta.

Kroz Isusov život Marija je bila uz Njega – od rođenja, preko javnog djelovanja, pa sve do smrti i uskrsnuća. Pod križem, gdje ju je Isus predao učeniku kao majku, Marija postaje Majka svih vjernika i Majka Crkve. Nakon Uzašašća, zajedno s apostolima molila je u dvorani Posljednje večere i bila prisutna kada je Duh Sveti sišao na Crkvu na dan Pedesetnice.

Marijino poslanje ne umanjuje Kristovu jedincatu ulogu Spasitelja, nego sudjeluje u njegovu djelu otkupljenja. Krist je jedini posrednik između Boga i ljudi, ali je Marijina suradnja na tom djelu osobita i nezamjenjiva.

Odlike Marijine vjere

Marijina vjera pokazuje duboko pouzdanje i potpunu predanost Božjoj volji. Iako nije sve razumjela, nikada nije posumnjala u Božji plan. Njezina je vjera bila tiha, ustrajna i djelotvorna. Bila je ponizna službenica Gospodnja, ali i hrabra žena koja je u trpljenju i nesigurnosti ostala vjerna do kraja.

Marija nas uči da vjera nije osjećaj, nego izbor – svakodnevno „da“ Bogu u povjerenju i ljubavi. Njezin život poziva svakog vjernika da, poput nje, u jednostavnosti srca traži i prihvaća volju Božju. Zato Crkva u Mariji vidi najsavršeniji uzor vjere i poslušnosti.

Marijanske dogme i nauk Crkve

Na temelju Svetoga pisma i tradicije, Crkva je kroz stoljeća definirala četiri temeljne istine o Blaženoj Djevici Mariji:

  1. Marija je Bogorodica – rodila je Isusa Krista, pravoga Boga i pravoga čovjeka (Efeški sabor, 431.).

  2. Marija je vazda Djevica – ostala je djevica prije, u i nakon poroda (Lateranski sabor, 649.).

  3. Marija je Bezgrešno začeta – od trenutka svoga začeća bila je očuvana od istočnoga grijeha (papa Pio IX., 1854.).

  4. Marija je uznesena na nebo – s dušom i tijelom uznesena je u nebesku slavu (papa Pio XII., 1950.).

Zbog svoje uloge u povijesti spasenja, Marija uživa posebno čašćenje koje je niže od štovanja Boga, ali više od čašćenja svetaca. Takvo se čašćenje naziva hiperdulija.

Štovanje Marije u Crkvi i hrvatskom narodu

Crkva Mariju časti u mnogim svetkovinama i blagdanima: Marija Bogorodica (1. siječnja), Navještenje Gospodinovo ili Blagovijest (25. ožujka), Uznesenje Blažene Djevice Marije na nebo – Velika Gospa (15. kolovoza), Rođenje Blažene Djevice Marije – Mala Gospa (8. rujna), Ime Marijino (12. rujna) i Bezgrešno začeće (8. prosinca).

Marijina se prisutnost i čašćenje proteže po cijelome svijetu. Osobito su poznata ova svetišta koja okupljaju milijune hodočasnika:

  • Lourdes (Francuska) – mjesto ukazanja Blažene Djevice sv. Bernardici, poznato po ozdravljenjima i sakramentu pomirenja.

  • Fatima (Portugal) – mjesto Marijina poziva na obraćenje i molitvu krunice.

  • Guadalupe (Meksiko) – gdje se 1531. ukazala sv. Juanu Diegu i ostavila svoj sveti lik, znak Božje blizine narodima Amerike.

  • Loretto (Italija) – dom svete kućice u kojoj je, prema predaji, živjela Sveta Obitelj, postao simbol utjelovljenja i obiteljskog zajedništva.

  • Jasna Góra (Częstochowa, Poljska) – duhovno središte poljskog naroda i čuvarica čudotvorne slike Crne Gospe, pred kojom su kroz povijest mnogi tražili snagu, zaštitu i nadahnuće za vjernost Bogu i Crkvi.

U hrvatskom narodu posebno se štuje kroz brojna svetišta – Mariju Bistricu, Trsat, Sinj, Aljmaš, Voćin, Krasno, Pleternicu i mnoga druga. Vjernici joj se obraćaju kroz molitve Zdravo Marijo, Anđeo Gospodnji, Zdravo Kraljice, Litanije lauretanske, kao i kroz molitvu krunice, koja sažima evanđeoske događaje Isusova i Marijina života.

Krunica ima četiri niza otajstava: radosna, žalosna, slavna i svjetla. Njihovo svakodnevno moljenje vjernike povezuje s Marijinim srcem i s Kristovim otajstvom spasenja.

U liturgijskim slavljima i pučkoj pobožnosti Mariji su posvećeni mjeseci svibanj i listopad. U to se vrijeme održavaju svibanjske i listopadske pobožnosti, procesije i hodočašća. Uz molitve, vjernici Mariju časte i pjesmama: Zdravo Djevo, Čuj nas Majko, Kraljice svete krunice, Marijo svibnja Kraljice, Majko Božja Bistrička i mnogim drugima.

Marija – Majka i uzor

Marija je naša duhovna majka i uzor kršćanskog života. U njezinu Bezgrešnom srcu prepoznajemo savršeno povjerenje u Boga, čistoću srca i vjernost do kraja. U svemu je pokazala da je vjera životna snaga koja oblikuje sve – misli, riječi i djela.

Zato joj se Crkva s povjerenjem utječe, svjesna da je njezin zagovor moćan, a njezin primjer put koji vodi Kristu. Marija ne privlači pozornost na sebe, nego na svoga Sina. U njoj se savršeno ostvaruje ono što i nas poziva – živjeti s Bogom i za Boga.

PREZENTACIJA
RADNI LISTOVI I DRUGI MATERIJALI

Za one koji žele znati više

Blažena Djevica Marija – uzor vjere i Majka Crkve

MOLITVA NA KRAJU SATA

Gospodine, zahvaljujemo Ti na svemu što smo danas spoznali. Po zagovoru svoje Majke, učvrsti u nama vjeru i ljubav prema Tebi. Neka naš život bude „da“ Tvojoj volji, poput Marijina. Koji živiš i kraljuješ u vijeke vjekova. Amen.

SVI NASTAVNI MATERIJALI