Fra Toma Babić o grijesima koji vape u Nebo

Fra Toma Babić (Velim kod Stankovaca, 1680. – Šibenik, 1750.) hrvatski je teolog, jezikoslovac i pjesnik. Školovao se na Visovcu i u Budimu, a djelovao kao franjevac i svećenik na području Šibenske i Skradinske biskupije. Njegov vjeronaučni udžbenik Cvit razlika mirisa duhovnoga (Cvijet različitih duhovnih mirisa) u XVIII. i XIX. stoljeću bio je vrlo raširen i čitan; doživio je sedam izdanja između 1726. i 1898.[1] Knjiga je pisana ikavicom, a prvo izdanje godine 1726. odobrili su tadašnji poglavar Reda manje braće i recenzenti Sveučilišta u Padovi. Iz nje prenosimo prezvukovljeni prijepis poglavlja o četiri grijeha koja neprestano vape ili ištu osvetu pred licem Božjim.[2]

---

---

Četiri griha, koj vapiju osvetu prid Bogom brez pristanka:
1. Ubojstvo ljudsko povoljno.
2. Puteni grih protiva naravi.
3. Pristisnuće ubozih ili oteće.
4. Uzdržanje plaće poslenika.

Četiri griha koji vapiju (iliti ištu) osvetu prid licem Božjim bez pristanka

1. Ubojstvo ljudsko voljno

Ubojstvo ljudsko povoljno: to jest s voljom i sa svom pameću proliti krv čovičansku jest grih svrhu svakoga griha; zašto je na priliku Božju stvoren čovik, kako reče isti Gospodin Bog:

Ad imaginem quippe Dei factus est homo. Gen. 9. [„Jer na sliku Božju načinjen je čovjek“ – Postanak 9, 6].

I krv pravedna prolivena povoljno ište sve osvete od Gospodina Boga, kakono Abela pravednoga:

Vox sanguinis fratris tui clamat ad me de terra. Gen. 4 [„Glas krvi brata tvoga iz zemlje viče k Meni“ – Postanak 4, 10].

I radi toga velikoga griha proklestvo Božje dohodi i pada svrh čovika ubojice, ne samo svrhu njega, još i svrh zemlje koju leži, kako reče isti Bog Kainu ubojici:

Nunc igitur maledictus eris super terram, quae aperuit os suum, et suscepit sanguinem fratris tui de manu tua. Cum operatus fueris eam, non dabit tibi fructus suos: vagus et profugus eris super terram. ibid. [„Sada ćeš dakle biti proklet na zemlji koja je rastvorila svoja usta da proguta krv brata tvoga s ruke tvoje. Iako ćeš je obrađivati, ne će ti davati svoje plodove. Skitnica i izgnanik bit ćeš na zemlji“ – Postanak 4, 11–12].

Ovo je grih toliko velik i mrzak Gospodinu Bogu, radi koga ne samo da kune ubojicu, nego hoće da krv njegova prolije se:

Quicumque effuderit humanum sanguinem, fundetur sanguis illius. Gen. 9 [„Tko god prolije krv čovječju, njegova će se krv proliti“ – Postanak 9, 6].

Qui percusserit hominem volens occidere, morte moriatur. Exod. 21 [„Tko udari čovjeka hoteći ga ubiti, neka se kazni smrću“ – Izlazak 21, 12].

Zato se ima svak čuvali od ubojstva povoljnoga, to jest po svojoj volji, brez pravde i suda nejma, i ne more nitko proliti krv čovičansku, kako svi zakoni, i Pisma govore: jer ti tako Gospodin Bog zapovida u petoj Zapovidi:

Non occides. Exod. 21. Deut. 5. Mat. 5. [„Ne ćeš ubiti“ – Izlazak 20, 13; 23, 17; Ponovljeni zakon 5, 17; Matej 5, 21; Luka 18, 20; Rimljanima 13, 9; Jakovljeva 2, 11].

2. Puteni grih protiva naravi

Puteni grih protiva naravi (sodomia). Ovo je grih koji pita osvetu prid licem Božjim. Ovi je grih toliko velik, pogan i ružan, da ga ni živine nerazložite ne čine, kako vidimo na priliku konj na konja ne skače, vol na vola, pas na psa, ni druge živine najpoganije, svake paze svoje pleme i vrstu. A čovik koji je na priliku Božju stvoren i razum ima dušu anđeosku ne pazi? Ajme što ću drugo reći? Jao da je čovik gori od svake živine i još najpoganije? Ovo je grih toliko velik da Gospodin Bog radi ovoga griha tolike gradove čini ognjem nebeskim sažeći, ne samo ljude, koji ove grihe činjahu, nego jošte i živine, trave i voća, i svaku ostalu stvar, koja biše u onim gradovima od Sodome (radi koga ovo ime osta sodomija):

Igitur Dominus pluit super Sodomam et Gomorrham sulphur et ignem a Domino de coelo: et subvertit civitates has, et omnem circa regionem, universos habitatores urbium, et cuncta terrae virentia. Gen. 19 [„Tada Gospodin na Sodomu i Gomoru s neba zapljušti sumporom i ognjem i uništi one gradove i sav okolni kraj, sve stanovnike gradova i sve zelenilo zemlje“ – Postanak 19, 24–25].

Ovi pogani grih ne samo da čini ljude i živine smaknut i ostale voća i stvari u ono doba, nego još i u napridak, da nikada ne rađa, ni zeleni se u vike vika, kako nam svidoči Sveto Pismo:

Sulphure, et salis ardore comburens, ita ut ultra non seratur, nec virens quippiam germinet, in exemplum subversionis Sodomae et Gomorrhae, Adamae et Seboim, quas subvertit Dominus in ira et furore suo. Deut. 29 [„Zemlju sumporom i žegom soli spaljenu, tako da više ništa ne rađa niti bilo što zeleno niče, kao primjer opustošenja Sodome i Gomore, Adame i Zeboima, koje je Gospodin zatro u srdžbi i jarosti svojoj“ – Ponovljeni zakon 29, 23].

Sicut subvertit Dominus Sodomam et Gomorrham, et vicinas eius, ait Dominus, non habitabit ibi vir, et non incolet eam filius hominis. Jer. 50 [„Kao što je Gospodin razorio Sodomu i Gomoru i susjede njihove, govori Gospodin. Čovjek ondje ne će boraviti, sin čovječji ne će u njem stanovati“ – Jeremija 50, 40].

Qui dormierit cum masculo coitu femineo, uterque operatus est nefas: morte moriantur: sit sanguis eorum super eos. Levit. 20 [„Koji legne s muškarcem općiti kao sa ženom, obojica su počinila gnusobu: neka se pogube smrću, krv njihova neka padne na njih“ – Levitski zakonik 20, 13].

Druga vrsta ovoga poganoga griha jest priobraziti se živinu: to jest sagrišiti živinom nerazložitom puteno. A ne znaš li, tužan čoviče, da su tjelesa naša uda tila Isusova, paka se smišati i priobraziti u živinu nerazložitu?

An nescitis quoniam corpora vestra membra sunt Christi? I Cor. Cap. 6 [„Ne znate li da su tijela vaša udovi Kristovi?“ – Prva Korinćanima 6, 15].

Ajme tužan čoviče, budući ti, prilika Božja, kako ti reče isti Gospodin Bog:

Ad imaginem quippe Dei factus est homo. Gen. 9. [„Jer na sliku Božju načinjen je čovjek“ – Postanak 9, 6].

Učini ti se prilika živine nerazložite i priobrazi se u nju? O slipoćo od naroda čovičanskoga, ne poznajući svoga stvorenja, ni svoga poštenja:

Homo, cum in honore esset, non intellexit. Comparatus est iumentis insipientibus, et similis factus est illis. Psal. 48 [„Čovjek, dok je bio u časti, nije razumio. Uspoređivao se s nerazboritom stokom i postao je poput njih“ – Psalam 49, 13.21].

Ajme što ću više govoriti od toga kada se iste živine će, kako govori Job sveti:

Interroga jumenta, et docebunt te. Job 12, 7 [„Zapitaj živine i poučit će te“ – Job 12, 7].

Zašto ni živina, izvan svoje vrste ne opći s drugom, na priliku. Konj na kravu, vol na kobilu ni druge živine najpoganije izvan svoje vrste ne iđu. A čovik, prilika Božja živa, priobrazi se u živinu. Ima mi oprostiti svaki, jer sam ružne živine upisao, ali za pogrditi takove grihe, imao bih ružnih i gorih:

Qui cum jumento et pecore coierit, morte moriatur; pecus quoque occidite. Levit. 20 [„Koji bi spolno općio s blagom, krupnim ili sitnim, neka se smakne, a živinu ubijte!“ – Levitski zakonik 20, 15].

Treća vrsta ovoga griha jest povolje prosipanje svoga simena i koji tako čine povoljno radi naslađenja i dragosti tilesne ne će Kraljevstvo nebesko posidovati ni imati, kako govori sveti Pavao Apostol:

Neque molles, neque masculorum concubitores, regnum Dei possidebunt. I. ad Corinth. cap. 6 [„Ni mekoputnici,[3] ni muškoložnici,[4] ne će baštiniti kraljevstvo Božje“ – Prva Korinćanima 6, 10].

3. Pristisnuće ubozih ili oteće

Pritisnuće (ili otimanje) ubozih. Ovi grih jest veoma velik i težak i Gospodin Bog čini za njega osvetu protiva onim koji otimaju i pritiskuju ubogim njihovo: zašto koga kune ubogi u potribi, Bog će ga uslišiti: kako nas uči Sveto Pismo:

Ne odvraćaj očiju svojih od siromaha zbog ljutnje i ne ostavljaj natrag one koji te proklinju. Tko te psuje u gorčini duše, njegova će se molba uslišati, ali onaj koji ga je stvorio uslišit će ga

Ab inope ne avertas oculos tuos propter iram: et non relinquas quaerentibus tibi retro maledicere. Maledicentis tibi in amaritudine animae, exaudietur deprecatio illius: exaudiet autem eum qui fecit illum. Eccl. 4 [„Ne odvraćaj oči svoje od jadnika zbog ljutnje i onima koji od tebe prose ne daj razloga da te proklinju. Prokune li te u gorčini duše, ispunit će mu se vapaj, uslišit će ga Onaj koji ga je stvorio“ – Sirah 4, 4–6].

Jer radi pritisnućja ubogoga i potribnoga Gospodin Bog ustaje na pomoć i osvetu odma, kako zaplače u potrebi:

Propter miseriam inopum, et gemitum pauperum, nunc exsurgam, dicit Dominus. Psal. 11. [„Zbog bijede jadnih i jauka ubogih sada ću ustati, govori Gospodin“ – Psalam 12, 6].

Jao i teško onomu koji sirotinsko priuzima. Kako reče isti Isus:

Vae vobis scribae et pharisaei hypocritae, quia comeditis domos viduarum. Math. 23 [„Jao vama, pismoznanci i farizeji! Licemjeri! Jer proždirete kuće udovičke“ – Matej 23, 14].

Cića toga ne valja siromahu nauditi ni na put stati. Tako Gospodin Bogh zapovida i za što govori isti Bog: ne naudi siroti, jer će zaplakati, i zavapiti k meni, i ja ću je uslišati:

Viduae et pupillo non nocebitis. Si laeseritis eos, vociferabuntur ad me, et ego audiam clamorem eorum. Exodi 22 [„Ne udite udovici i siročetu! Ako ih ucvilite i oni zavape k meni, sigurno ću čuti njihov vapaj“ – Izlazak 22, 22–23].

Viduam, et pupillum, et advenam, et pauperem nolite calumniari. Zach. 7 [„Ne tlačite udovicu ni siroče, ni došljaka ni uboga“ – Zaharija 7, 10].

Zato se svak ima čuvati, da ne bi priuzeo, ni pritisnuo ubogoga i potribitoga.

4. Uzdržanje plaće poslenika

Uzdržanje plaće poslenika, težaka i službenika. Ovo je četvrti grih, koji vapije osvetu prid Gospodinom Bogom; za što je dostojan svaki tèžāk plaće svoje, kako reče isti Isus:

Dignus est enim operarius mercede sua. Luc. 10 [„Ta vrijedan je radnik plaće svoje“ – Luka 10, 7].

Ne samo da je dostojan tèžāk plaće svoje, nego još zapovida Gospodin Bog da se ne ima uzdržati, ni samo do sutra, plaća najmenika, ni težaka:

Non morabitur opus mercenarii tui apud te usque mane. Levit. 19 [„Nadničareva zarada neka ne ostane pri tebi do jutra.“ – Levitski zakonik 19, 13].

Quicumque tibi aliquid operatus fuerit, statim ei mercedem restitue, et merces mercenarii tui apud te omnino non remaneat. Tob. 4 [„Tko god ti je štogod obavio, odmah mu isplati plaću, i nadnica najmljenika tvoga u tebe nikako neka ne prenoći“ – Tobija 4, 15].

Zato tko hoće pravo živiti i zapovidi Božje obsluživati, težaku njegov trud imade platiti: jer trud i muka težačka neplaćena vapije prid Gospodinom Bogom brez pristanka, kako nas uči sveti Jakov Aposto:

Ecce merces operariorum, qui messuerunt regionem vestram, quae defraudata est a vobis, clamat: et clamor eorum in aures Domini Sabbaoth introivit. Jac. 5 [„Evo: plaće, što ste ih prijevarom uskratili svojim radnicima koji su požnjeli vaša polja, vapiju, i vapaj je njihov dospio do ušiju Gospodina nad vojskama“ – Jakovljeva 5, 4].

Velik je i težak grih ustaviti plaću težačku, kako govori Sveto Pismo, tko drugomu diže hranu, ubije ga, i tko plaću ustavlja najmeniku ili posleniku, krv proliva:

Qui aufert in sudore panem, quasi qui occidit proximum suum. Qui effundit sanguinem, et qui fraudem facit mercenario, fratres sunt. Eccl. 34 [„Tko otima kruh u znoju zarađen, sličan je onomu tko ubija bližnjega svoga. Koji prolijeva krv i koji vara nadničara, braća su“ – Sirah 34, 21–22].

Zato se ima čuvati svak da za malu plaću težačku ne izgubi plaću veliku u Kraljestvu Nebeskomu, koju će dati Isus svakomu po dili njegovi:

Et tunc reddet unicuique secundum opera ejus. Mat. 16 [„i tada će naplatiti svakomu po djelima njegovim“ – Matej 16, 27].

Jer nije učinio milosrđa, ne će ga ni imati od Gospodina Boga:

Judicium enim sine misericordia illi, qui non fecit misericordiam. Jac. 2 [„Ta nemilosrdan sud dopast će onoga tko ne čini milosrđe“ – Jakovljeva 2, 13].

Non negabis mercedem indigentis, et pauperis fratris tui, sive advenae, qui tecum moratur in terra, et intra portas tuas est: sed eadem die reddes ei pretium laboris sui ante solis occasum, quia pauper est, et ex eo sustentat animam suam: ne clamet contra te ad Dominum, et reputetur tibi in peccatum. Deut.24 [„Ne ćeš kratiti nadnicu potrebitu i siromašnomu bratu svomu ili pridošlici koji s tobom boravi u zemlju i među tvojim je vratima, nego mu isti dan, prije zalaska sunca, predaj zaradu njegova truda, jer je siromah i od nje uzdržava dušu svoju, da ne bi vapio protiv tebe Gospodinu i da ti ne uračuna u grijeh“ – Ponovljeni zakonik 24, 14–15].

---

[1] Cvyt razlika mirisa duhovnoga, upisan i dan na svitlost po ocu f. Thomasu Babichiu od Vellima Biskupie Scradinske Reda S. Oca Franceska malle Brachie Oss. Prip. i Dissi. Darxave Bosanske u dva dila razdiglen I. dio uzdarxi nauk karstianski s mnoghim mollitavam, i devocioni razlici i iztumacegne istoga nauka korisno za svakoga &c. : II. versci od mnoghi svetkovina priko godiscta, i druge pisme duhovne i bogogliubne na korist virni, Prikazan Prisvitllomu, i priposctovanomu Gospodinu Gosp. Vicenciu Zmaelovichiu arcibiskupu Zadarskomu, [1. izdanje]. Z dopusctegniem Staressina. U Mneci: po Stipanu Orlandinu kod S. Justine, 1726., (20), 338 str.

Cvyt razllika mirisa duhovnoga upisan i dan na svitlost po ocu f. Tomasu Babichiu … u tri dila razdiglen. I. dio uzdarxi nauk karstianski s mnogim mollitvam i devocioni razlici, iztumacegnie istoga nauka korisno za svakoga &c; II. Versci od mnogi svetkovina priko svega godiscta &c.; III. u komu se uzdarxe pisme duhovne razllike &c. Drughe sctampe, U Mleci : po Stipanu Orlandinu kod S. Justine, MDCCXXXVI [1736.], (26), 378 str.

Czvyt razlika mirisa duhovnoga upisan i dan na svitlost po oczu f. Thomasu Babichiu, od Vellima … u dva dila razdiglen: I. dio usdarxi nauk karstianski s mnogim mollitvam i devocioni razlici i iztomacegnje istoga nauka korisno za svakoga; II. versi od mnoghi svetkovina priko godiscta i drughe pisme duhovne i bogogljubne na korist virnih, [3. izdanje], U Mnecih: iz pritiskopisa Antona Bassanesa s tratgnom Gjure Miloshevichja i Zanmarie Babichja, MDCCLIX [1759.], XXIV, 327 str.

Czvit razlika mirisa duhovnoga upisan i dan na svitlost po otczu f. Tomasu Babichiu … a sada po trechi put pristampan i u tri diela razdiglen od otcza f. Jossipa Pivcza. [4. izdanje], U Mleczi, po Modestu Fenzu, MDCCCII [1802.], XXIV, 484 str.

Czvit razlika mirisa duhovnoga upisan i dan na svitlost po otczu f. Tomasu Babichiu od Vellima, Biskupie Skradinske, Reda S. Otca Franceska, Male Brachje Ops. Prip. i Dif. Darxave Bosanske, [5. izdanje], U Dubrovniku, po Antunu Martekini slovotiscteglju, 1829., XX, 188, 76, 179 str.

Cvit razlika mirisa duhovnoga upisan i dan na svitlost po otcu Tomu Babiću, od Velima, biskupije Skradinske, reda S. Otca Frane male bratje [6. izdanje], U Zadru: Bratja Battara, 1851., knjiga perva, 271 str.; knjiga druga, 172 str.

Cvit razlika mirisa duhovnoga upisan i dan na svitlost po Tomu Babiću od Velima, biskupije Skradinske, reda S. Otca Frane male braće, [7. izdanje], U Zadru: Narodni list, 1898., X, 422 str.

[2] Toma Babić, Czvit razlika mirisa duhovnoga, U Dubrovniku 1829., str. 4 i 177–179.

[3] Prirediteljska napomena: Grčki pridjev μαλακός / malakós, latinski mollis, znači nježan, mekan, podatan, popustljiv, slab, ženstven, nemuževan, poženstenjen, mekoputan. Poimeničen, znači: mekoputnik; ženskasti; muškarac koji podvrgava svoje tijelo protunaravnoj razvratnosti, koji dopušta da ga se zlostavlja; transvestit; transseksualac; osoba poremećene uloge spola; katamit (latinski catamītus, njemački Lustknabe, engleski catamite), dječak za zadovoljavanje požude, za obljubu, mladić u homoerotskom odnosu sa starijim muškarcem.

Grčku riječi μαλακοὶ / malakoì, latinski molles, iz Prve Korinćanima 6, 9 hrvatski prijevodi donose kao:

• mehkoputi (Bartul Kašić, 1625.),
• mekoputni (Petar Katančić, 1831.),
• sebeskvrnitelji (Ivan Matija Skarić, 1861.),
• adžuvani (Bogoslav Šulek, 1877. i Milan Rešetar, 1895.),
• mekušci (Lujo Bakotić, 1933.),
• mekoputni (Franjo Zagoda, 1939.; Ljudevit Rupčić, 1961.),
• mekoputnici (Ivan Ev. Šarić, 1942.; Ljudevit Rupčić, 1967. i 2003., Duda-Fućak, 1973., Gracijan Raspudić, 1987.; Ruben Knežević, 2001.; Rajko Telebar, 2020.),
• homoseksualci (Branko Djaković, 1989.; George Đuro Martinjak, 2012.).

A engleski prijevodi Svetoga Pisma donose je kao:

• ženskasti (mekoputi, mekušasti) – effeminate (Douay-Rheims Bible 1582., King James Bible 1611., Webster’s Bible Translation 1833., Young’s Literal Translation 1862., English Revised Version 1885., American Standard Version 1901., Knox 1945., New American Standard Bible 1971., American King James Version 1999., Jubilee Bible 2000, King James 2000 Bible),
• oni koji od sebe prave žene – those who make women of themselves (Darby Bible Translation 1890.),
• dječaci bludničari – boy prostitutes (New American Bible 1970.),
• koji su muške bludnice – who are male prostitutes (New Living Translation 1996.),
• pasivni homoseksualni partneri – passive homosexual partners (NET Bible 2005.),
• muške prostitutke – male prostitutes (International Standard Version 2011., World English Bible 2020.),
• seksualni smutljivci – sexual molesters (Aramaic Bible in Plain English 2013.).

[4] Prirediteljska napomena: Akademijin Rječnik hrvatskoga (svezak 30, U Zagrebu 1911., str. 189) ima riječi muželežnik i muželožnik s objašnjenjem: čovjek grješnik kojemu se latinski veli masculorum concubitor, njemački Knabenschönder, prema grčkom ἀρσενοκοίτης / arsenokoítēs.

Engleski prijevodi Svetoga Pisma taj izraz u Prvoj Korinćanima 6, 9 prevode kao:

• koji liježu s muškima – liers with mankind (Douay-Rheims Bible 1582.),
• zlorabitelji sebe s muškima – abusers of themselves with mankind (King James Bible 1611., Webster’s Bible Translation 1833., American King James Version 1999., King James 2000 Bible),
• sodomiti – sodomites (Young’s Literal Translation 1862.),
• zlorabitelji sebe s muškarcima – abusers of themselves with men (English Revised Version 1885., American Standard Version 1901.),
• koji se zlorabe s muškarcima – who abuse themselves with men (Darby Bible Translation 1890.),
• koji god su krivci za protunaravni zločin – any who are guilty of unnatural crime (Weymouth New Testament 1903.),
• grješnici protiv naravi – the sinners against nature (Knox 1945.),
• koji djeluju homoseksualno, koji su u praksi homoseksualci – practicing homosexuals (New American Bible 1970., NET Bible 2005.),
• homoseksualci – homosexuals (New American Standard Bible 1971., Jubilee Bible 2000, International Standard Version 2011., World English Bible 2020.),
• muškarci koji spolno opće s muškarcima – men who have sex with men (New International Version 1973.),
• koji prakticiraju homoseksualnost – who practice homosexuality (New Living Translation 1996.),
• koji god čini homoseksualnost – anyone practicing homosexuality (Holman Christian Standard Bible 1999.),
• muškarci koji prakticiraju homoseksualnost – men who practice homosexuality (English Standard Version 2001.),
• muški koji liježu s muškima – males lying down with males (Aramaic Bible in Plain English 2013.),
• muškarci koji se podvrgavaju ili izvode homoseksualne odnose – men who submit to or perform homosexual acts (Berean Study Bible 2016.).

U prijevodima Prve Timoteju 1, 10, osim navedenih izraza, pojavljuju se sljedeći izričaji:

• oni koji se oskvrnjuju s muškima – them who defile themselves with mankind (Douay-Rheims Bible 1582.),
• oni koji čine grijeh protiv naravi – those who commit sin against nature (Knox 1945.),
• muški koji liježu s muškima – males who lie down with males (Aramaic Bible in Plain English 2013.).

Pavlov izraz arsenokoítēs na hrvatski je prevođen ovako:

Izvor	Prva Korinćanima 6, 9	Prva Timoteju 1, 10
grčki izvornik	ἀρσενοκοῖται / arsenokoĩtai	ἀρσενοκοίταις / arsenokoítais
Vulgata	masculorum concubitores	masculorum concubitoribus
Bartul Kašić, 1625.	muškijeh nepodobnici	složnikom od muških
Petar Katančić, 1831.	mužakah sležaoci	mužakah uzležajućim
Ivan Matija Skarić, 1861.	mužkoložnici	mužkoležnike
Bogoslav Šulek, 1877.	muželožnici	muželožnikom
Milan Rešetar, 1895.	muželožnici	muželožnicima
Lujo Bakotić, 1933.	pogrdni	sramotne
Franjo Zagoda, 1939.	oni koji spavaju s muškarcima	one koji spavaju s muškarcima
Ivan Ev. Šarić, 1942.	muželožnici	muželožnicima
Ljudevit Rupčić, 1961.	oskvrnitelji dječaka	oskvrnitelje dječaka
Duda-Fućak, 1973.	muškoložnici	muškoložnike
Gracijan Raspudić, 1987.	oskvrnitelji dječaka	oskvrnitelje dječaka
Branko Djaković, 1989.	oni koji sebe zloupotrebljavaju s ljudima	za one koji zloupotrebljavaju sebe s muškarcima, za homoseksualce
Ruben Knežević, 2001.	muškološci	muškološce
Ljudevit Rupčić, 2003.	oskvrnitelji dječaka	oskvrniteljima dječaka
Mladen Jovanović, 2006.	muškarce koji se upuštaju u seksualne odnose s drugim muškarcima	homoseksualcima
George Đuro Martinjak, 2012.	sodomiti	za obeščastitelje i otimače djece
Tomislav Dretar, 2012.	pederasti svih vrsta	pedere
Rajko Telebar, 2020.	oni što se oskvrnjuju s muškarcima	one koji se oskvrnjuju s muškarcima