Ratko Perić, Stadlerov trnoviti put do oltara [knjiga]

Knjiga biskupa Ratka Perića Stadlerov trnoviti put do oltara, objavljena u Sarajevu u kolovozu 2025. na 310 stranica donosi sveobuhvatan prikaz života i djela prvoga vrhbosanskoga nadbiskupa i metropolita, sluge Božjega Josipa Stadlera [čita se Štadlera] (1843.–1918.), filozofskoga pisca, poduzetna pastira Crkve u Bosni i Hercegovini, prevoditelja evanđeljâ i Djela apostolskih, sastavljača više molitvenika, utemeljitelja Družbe Služavki Maloga Isusa, Hrvata i katolika na glasu svetosti. Može se u PDF-u preuzeti ovdje.

Perićevo djelo otkriva Stadlera kao čovjeka duboke vjere, odanosti Gospi i ljubavi prema siromasima, ali i kao biskupa čiji je put bio obilježen prijeporima i kušnjama. Stadlerovo nasljedovanje Krista vodilo je kroz neshvaćanja, osporavanja i muke, ali i kroz pregalačku vjernost Crkvi i ljubav prema hrvatskom narodu.

Knjiga otkriva šire povijesne, pravne, teološke i crkvene okolnosti Stadlerova vremena. Msgr. Perić išao je njegovim stopama studiranjem u Zagrebu i Rimu, za profesorskom katedrom u Sarajevu i u biskupskome redu pa proživljeno, a k tome s povijesnom i pravnom preciznošću, dubokim sinovskim poštovanjem i istinoljubivošću prikazuje njegov lik i djelo kao i postupak proglašenja blaženim koji je u tijeku. Knjiga je snažan poticaj da Crkva ustraje na tom „trnovitom putu“ do Stadlera na oltaru.

Uvodna riječ

Auktor u uvodu otkriva kako je djelo nastalo. Već desetljećima prati život i djelo prvoga bosansko-hercegovačkoga metropolita i objavljivao je radove o njemu u više časopisa i zbornika. Sada ih objedinjuje s namjerom da pokaže kako je Stadlerov put prema oltaru doista bio „trnovit“ – opterećen sumnjama, prijeporima, neprihvaćanjem, pa i otvorenim osporavanjima, ali i prožet snagom vjere i nadom u Božju providnost. Naime, svako valjano provedeno proglašenje blaženim tijek je koji traži strpljivo istraživanje, molitvu i hrabrost, a Stadlerov slučaj iznimno je složen jer su se oko njega isprepleli povijesni prijepori, društveno-političke okolnosti i razne crkvene napetosti.

Uvodna riječ donosi i pregled dosadašnje literature o Stadleru, od znanstvenih disertacija i habilitacijskih radnji do zbornika i životopisa. Posebno ističe koliko su važni arhivski izvori u Rimu i Sarajevu te kako oni potvrđuju Stadlerovu crkvenost i osobnu svetost.

Velikomu Stadleru

Posebno dojmljiv dio knjige jest posveta „Velikomu Stadleru“, u kojoj auktor, u obliku molitvena razgovora, podsjeća na tri oznake Stadlerove duhovnosti:

• Ljubav prema Malomu Isusu i siromasima – prepoznavao je Kristovo lice u siromašnima i zato je osnovao Družbu Služavki Maloga Isusa.
• Ljubav prema Blaženoj Djevici Mariji – još u djetinjstvu, s deset godina ostao je siroče, pa je izgradio duboki sinovski odnos i trajnu odanost Gospi, vidljivu u crkvama koje joj je posvećivao.
• Ljubav prema redovništvu – u Bosnu i Hercegovinu doveo je i podupirao u njoj različite redovničke zajednice, a unatoč napetostima koje su postojale zadržao je poštovanje prema franjevcima i isusovcima.

Biografske cjeline

Prvi veći blok knjige posvećen je Stadlerovu životu – od djetinjstva u Slavonskom Brodu, preko školovanja u Požegi, Zagrebu i Rimu, profesorskoga djelovanja na gimnaziji, liceju i fakultetu u Zagrebu te zauzetost za rast Crkve u Bosni i Hercegovini tijekom punih 37 godina, koliko ju je predvodio. Posebno se ističe njegova osjetljivost za siromahe, proistekla iz vlastita iskustva ranoga gubitka roditelja i djetinjega siromaštva, i ljubav prema odgoju mladih. Providnost ga je preko ljudi dobra srca vodila do školovanja, a kasnije do crkvenih službi. Stadler je bio okretan: gradio je crkve, otvarao škole, podigao malo i veliko sjemenište, osnivao dobročiniteljske ustanove i dušobrižničke pothvate.

Druga poglavlja donose njegov pastirski rad: osnivanje Družbe sestara Služavki Maloga Isusa (1890.), brigu za školstvo, bogosloviju i gimnaziju, kao i neumornu gradnju crkava. Tu se prepoznaje Stadlerova širina i snaga – bio je istodobno pastir, odgojitelj i karitativni djelatnik.

Povijesni i crkveno-politički okvir

Veliki dio knjige obrađuje složene odnose Stadlera s austro-ugarskim vlastima te prijepore u samoj mjesnoj Crkvi i s različitim političkim strukturama onoga vremena. Perić ovdje ne ublažava napetosti: jasno pokazuje kako su sporovi oko župa, prava i mjerodavnosti obilježili Stadlerovo biskupovanje. Stadler je bio neumoljivo odan Rimu, što ga je ponekad dovodilo u sukob s mjesnim političkim i vjerskim interesima. Knjiga pripovijeda o pokušajima da ga se premjesti iz Sarajeva – najprije u Zagreb, gdje je papa Lav XIII. želio da postane kardinal, a zatim prijetnja uklanjanja za papinstva Pija X. Ipak, ostao je na službi do smrti, jer – kako je sv. Pio X. rekao – Manet et manebit! („Ostaje i ostat će!“).

Teološka i duhovna dimenzija

Auktor donosi detaljan prikaz Stadlerove euharistijske i marijanske pobožnosti. Stadler je bio pastir duboko uronjen u molitvu i teološku misao, čovjek koji je Crkva u Bosni bude čvrsto vezana uz Petrovu Stolicu, a da njegov narod napreduje u krjepostima. Perić ističe kako su upravo bogooblične krjeposti – vjera, ufanje i ljubav – u Stadlerovu životu dosegle junački stupanj, što je temelj svakoga kanonskoga postupka za proglašenje blaženim.

Trnoviti put kauze

Središnji dio knjige, po kojem je dobila naslov, prikazuje razvoj postupka poblaženjenja. Postupak je otvoren u Sarajevu 2002., a godine 2008. dokumentacija je predana u Rim. Auktor opisuje kako je kauza nailazila na preprjeke: nedostatke u dokumentaciji, prigovore i osporavanja, ali i različita tumačenja Stadlerova djelovanja. Perić pokazuje koliko je složeno prepoznati svetost u liku biskupa koji je bio i učitelj i pastir, ali i sudionik burnih političkih i crkvenih prijepora. No sve to ne umanjuje Stadlerovu svetost, nego je čini vjerodostojnijom: svetac nije izvan povijesti, nego u njoj, u svim izazovima i napetostima. Iz svega je vidljivo koliko su za uzdignuće na oltar potrebni i povijesna istina i crkvena jasnoća, a potom i Božje čudo, koje treba biti ljudski dokumentirano i potvrđeno kao nemoguće u redovitom tijeku stvari.

Prihvaćanje Stadlerove osobe

Taj dio knjige donosi pregled stajališta povjesničara, teologa i crkvenjaka o Stadleru, kako ga se doživljavalo: od poštovanja među svećenstvom i vjernicima, preko otvorenih kritika i polemika, do suvremenih znanstvenih studija koje ga nastoje vrjednovati objektivno. Perić ističe da je o Stadleru napisano možda više nego o bilo kojem drugom katoliku u povijesti Bosne i Hercegovine, što samo potvrđuje njegovu važnost i utjecaj. Prepoznatljivo je kako je riječ o osobi izvanredne vjere i dušobrižne energije.

Bibliografija

Knjiga uključuje i iscrpnu bibliografiju – popis izvora i literature o Stadleru, što je od velike koristi budućim istraživačima. Ona pokazuje širinu interesa i ozbiljnost s kojom je auktor pristupio temi.

Recenzije

U završnom dijelu knjige objavljene su prosudbe prof. dr. Agneze Szabo i prof. dr. Milenka Krešića. Ocjenitelji ističu visoku vrijednost djela, njegovu znanstvenu utemeljenost i duhovnu dubinu. Smatraju da je Ratko Perić dao nezaobilazan prinos razumijevanju Stadlerove osobe.

Zaključak

Djelo biskupa Ratka Perića sveobuhvatan je prikaz života i djela sluge Božjega Josipa Stadlera. Ona vraća Stadlera u središte hrvatskoga crkvenoga i narodnoga pamćenja i prinos je da Crkva prepozna i javno potvrdi njegovu svetost. Knjiga je vrijedno štivo ne samo za Stadlerovu kauzu nego i za proučavanje povijesti Crkve u Bosni i Hercegovini u drugoj polovici „dugoga“ XIX. stoljeća. U Stadlerovom primjeru vidi se kako svetost sazrijeva kroz kušnje i nerazumijevanja, ali i kako se Crkva poziva trajno prepoznavati i cijeniti vlastite svjedoke vjere.