Oznaka: 3. razred SŠ

Kršćanska savjest u pluralnom društvu
30lis2019 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Kršćanska savjest u pluralnom društvu

U današnjem svijetu prilično iskrivljenih stavova, teško je imati ispravno oblikovanu savjest. Posebno se to odnosi na kršćansku savjest, još više na savjest katolika, jer češće njezini članovi ne uviđaju vrijednost nauka Katoličke Crkve i žive prema nekim suvremenim sekularističkim "vrijednostima". S druge strane, ima onih vjernika koji odolijevaju takvim napastima izvana i nastoje stvarno živjeti svoju vjeru, usklađenu s onim što naučava Crkva. No, događa se ponekad da im se u suvremenom pluralnom društvu ipak ne priznaje pravo da žive u skladu sa svojom savješću. Savjest je najintimnije čovjekovo središte i svatko bi ju uvijek trebao priznavati. Drugim riječima, nikada se ne bi smio nitko, ni na koji način, prisiljavati da radi protiv svoje savjesti, jer bi mu se time uništavalo lj...
Nastavi čitati
Savjest – norma etičkoga djelovanja
25lis2019 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Savjest – norma etičkoga djelovanja

Savjest je za vjernike Božji glas u našoj unutrašnjosti, a koji nam govori što je dobro, a što zlo. Taj "glas" mogu u sebi osjetiti i oni koji ne vjeruju, odnosno može se reći da svaki čovjek ima temeljnu savjest, tj. zna da dobro treba činiti, a zlo izbjegavati. Zato kažemo da je savjest norma etičkoga djelovanja, odnosno čovjek je dužan raditi onako kako mu to savjest nalaže. No, savjest može biti i krivo oblikovana ili može zakržljati, pa ju je stoga važno uvijek njegovati i odgajati, kako bismo po njoj mogli jasno i u svim situacijama prepoznati što nam Bog progovara. Na iskrivljenje savjesti mogu utjecati i izvanjski i unutrašnji čimbenici. S obzirom na izvanjske, na nju mogu utjecati društvene okolnosti, prenošenje negativnih vrijednosti putem mass-medija, nepravedni zakoni itd. ...
Nastavi čitati
Odnos vjere i morala
17lis2019 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Odnos vjere i morala

Za nas bi vjernike vjera i moral trebali biti uvijek povezani: vjera u Boga i njegovu neizmjernu ljubav po kojoj nam je poslao i svoga Jedinorođenoga Sina da nas otkupi, trebala bi u nama izazivati duboku zahvalnost i želju da se trudimo biti što bolji, odnosno nasljedovati Krista, a moral i nastojanje oko dobra trebali bi nas poticati da svakodnevno sve više sazrijevamo u vjeri. Stoga je dobro i važno barem ponekad se preispitati kakvi smo vjernici, jer suvremeni sekularistički način razmišljanja itekako utječe i na nas. Drugim riječima, iako mnogi ne prihvaćaju puno toga iz naučavanja Katoličke Crkve, ipak se uglavnom vole nazivati katolicima. Uočavamo tako veliku stupnjevitost unutar vjerničkih krugova, od onih koji se svim silama trude biti Kristovi nasljedovatelji, do onih koji ni...
Nastavi čitati
Kriteriji dobra i zla
5lis2019 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Kriteriji dobra i zla

Svaki normalan čovjek ima temeljnu savjest, odnosno zna da dobro treba činiti, a zlo izbjegavati, ali u zamršenijim situacijama to i nije tako jednostavno. U takvim se prilikama valja voditi četirima kriterijima, a to su slobodna volja, objekt, nakana i okolnosti. Svi oni mogu nekada umanjiti, a nekada uvećati nečiju odgovornost za učinjena djela. Slobodna volja podrazumijeva činjenicu da će osoba u izvršavanju svojih čina imati punu svijest, odnosno da neće npr. biti u stanju omaglice, mjesečarenja, pod utjecajem lijekova, u pijanom stanju, u stanju kada ju netko prisiljava na nešto i slično. Drugim riječima, mora biti potpuno svjesna svojih čina. Objekt podrazumijeva sam čin koji se čini, a on može biti moralno dobar ili moralno zao. Temeljna savjest osigurava da se pri tome zna što ...
Nastavi čitati
Čovjek – polazište etičkoga razmišljanja
24ruj2019 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Čovjek – polazište etičkoga razmišljanja

Ljubav prema Bogu i čovjeku Kristove riječi nas upozoravaju da sve što smo učinili ili nismo učinili jednom od onih najmanjih, učinili smo ili nismo učinili samom Bogu. Zato kršćanska ljubav uvijek ima dva krila: ljubav prema Bogu i ljubav prema čovjeku. Oba su važna i oba se međusobno nadopunjuju. Iz toga proizlazi da je čovjek, kao Božje stvorenje i kao kruna stvorenosti, polazište konkretnog moralnog ponašanja u svakodnevici. Nitko ne može tvrditi da ljubi Boga, a istovremeno zanemarivati svoga bližnjega, ali ni obrnuto, nitko ne može istinski evanđeoskom ljubavlju ljubiti čovjeka, ako pri tom ne ljubi Boga svim svojim srcem, svom dušom svojom i svom pameću svojom. Čovjeka pred sobom vidi, a Boga nazire razumom, pa je stoga važno da se ta ljubav stvarno konkretizira u ispravnom m...
Nastavi čitati
Isusov put je put kršćana
20ruj2019 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Isusov put je put kršćana

Naziv kršćani dolazi od Krist, a označava one koji su Kristovi. Drugim riječima, kršćani pripadaju Kristu i pozvani su uvijek i u svemu slijediti njegov put, kako bi svojim ponašanjem svjedočili i onima koji ne vjeruju o Božjoj ljubavi. Sve što je Isus govorio i činio stavljeno nam je za uzor da i mi tako činimo. Sam je za sebe rekao: Ja sam Put, Istina i Život, a time nas je pozvao da ga slijedimo u slobodi i ljubavi. Taj Kristov poziv čovjek može prihvatiti, ali može i odbaciti. Bog, naime, ne želi prisiljavati čovjeka, nego ga poziva da se slobodno i bezrezervno opredijeli živjeti u radosti otkupljenog djeteta Božjega. U tom smislu, slijediti Krista donosi veliku životnu radost, ali istovremeno traži i žrtvu i odricanje. Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice...
Nastavi čitati
Čovjek kao stvorenje i slika Božja
11ruj2019 Autor: Uredništvo
Vjeronauk - srednja škola

Čovjek kao stvorenje i slika Božja

Čovjek je sam sebi tajna. Oduvijek je postavljao pitanja na koja nije znao odgovoriti. Tako se pita npr.: Tko sam ja?, Odakle dolazim? Što će biti sa mnom poslije smrti? Zašto postojim? Odakle zlo? Postoji li Bog? itd. Na takva pitanja ne daju konačan odgovor ni teologija ni filozofija, a ni bilo koja druga znanost. Svi se oni trude osvijetliti tajnu čovjeka, ali u biti čovjek ostaje nespoznatljiv. Tako će npr. filozofija na čovjeka gledati na način da pokušava otkrivati smisao i svrhu njegova postojanja, ali pri tome neće nužno to njegovo postojanje pripisivati Bogu. Teologija će pak uvijek čovjeka gledati kao onoga koga je Bog stvorio i po kojem čovjek dobiva svoj životni poziv, svoje ljudsko dostojanstvo i svoj cilj. Kao takav, čovjek je pozvan otkrivati Božju ljubav i živjeti u skl...
Nastavi čitati