Oznaka: 3. razred SŠ

Život – Božji dar
Vjeronauk - srednja škola

Život – Božji dar

Suvremeno društvo u mnogim vidovima mijenja pogled na život, do mjere da je jednima nešto moralno, dok je drugima isto to potpuno nemoralno. Tako se jednima čini ne samo opravdanim, nego i nužnim štititi svaki život od začeća do prirodne smrti, dok je drugima moralno sasvim suprotno i one prve drže bešćutnima. U toj općoj zbunjenosti učenje Crkve postaje tek jedna od ponuda, a ne više učenje koje bi nužno trebalo slijediti. Tako više ni katolicima nije Crkva vrhovni autoritet, nego autoritet postaju mediji, koji oblikuju društvo prema svojim interesima i svojim mjerilima, koji obično nemaju poveznica s evanđeoskim zakonom. U tom se svjetlu mogu vidjeti dva oprečna razmišljanja i stava o vrijednosti života, a nazivaju se kultura života i kultura smrti. Oba je pojma skovao papa Ivan Pava...
Svetost i dostojanstvo ljudskog života
Vjeronauk - srednja škola

Svetost i dostojanstvo ljudskog života

Iako se danas može često činiti kako je u sekulariziranom svijetu koji priznaje neke nove vrjednote gotovo besmisleno inzistirati na nauku Crkve o svetosti i dostojanstvu ljudskog života, ipak tu Crkva treba ustrajno i jasno iznositi svoje učenje i u tom smislu ne posustati u prenošenju Božje Istine. To se posebno odnosi na nastojanje oko razumijevanja da je svaki ljudski život svet i nepovrediv, jer je darovan od Boga i jer mu je jedini On Gospodar. Tu svetost i nepovredivost ljudskog života načelno priznaju svi najvažniji dokumenti tijekom povijesti, ali u praksi to obično i ne biva tako. Nasuprot svetosti ljudskog života tako stoje pobačaj, kontracepcija, eutanazija, kloniranje, umjetna oplodnja, genetički inženjering, mučenje, genocid, ubojstvo, samoubojstvo, nepoštivanje zdravlja,...
Odgovorno roditeljstvo
Vjeronauk - srednja škola

Odgovorno roditeljstvo

Uvod Svjesni milosti koje su primili sakramentom ženidbe, katolički su bračni drugovi pozvani sazrijevati u međusobnom poštovanju, a uz to su pozvani i prihvatiti djecu s ljubavlju i kršćanski ih odgajati, kako su to obećali prilikom vjenčanja. Pozvani su, naime, pokazati svoju vjerničku zrelost tako što će biti odgovorni roditelji, a takva odgovornost podrazumijeva brigu za djecu od trenutka njihova začeća do samostalne dobi. „Plodnost je dar, jedna od svrha ženidbe, jer bračna ljubav po svojoj naravi teži da bude plodna. Dijete ne dolazi izvana da se pridoda uzajamnoj ljubavi supružnika; niče iz samog srca njihova uzajamnog dara kojemu je plod i dovršenje.“ Katekizam Katoličke Crkve, 2366 Odgovorno roditeljstvo U tom smislu sintagma odgovorno roditeljstvo podrazumijeva odgo...
Ženidba: sakrament bračne ljubavi i zajedništva
Vjeronauk - srednja škola

Ženidba: sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Uvod Sveto Pismo na samom svom početku, u Knjizi Postanka, govori o muškarcu i ženi kao jednom tijelu. Time je postavilo temelj bračnom zajedništvu, koje je Krist uzdigao na otajstvo, a Crkva ga uprisutnjuje po sakramentu ženidbe. Po njemu bračni drugovi primaju mnoge milosti koje ih osnažuju u bračnom i obiteljskom životu. Stoga je važno odgajati naraštaje za uzvišenost i važnost ženidbe kao sakramenta ljubavi i zajedništva. Svrhe ženidbe Ponajprije valja uočiti da ženidba ima trostruku svrhu, a to su: dobro supružnika, odnosno ponajprije njihova međusobna upućenost jedno na drugo, po kojoj će se ostvarivati u ljubavi i pomoći, zatim dobro djece, koje označuje da su supružnici pozvani uvijek biti otvoreni rađanju i sa zahvalnošću od Boga primati dar novoga života, kao i...
Brak i obitelj u svjetlu crkvenog nauka
Vjeronauk - srednja škola

Brak i obitelj u svjetlu crkvenog nauka

Mogli bismo reći da današnje društvo ne gleda blagonaklono na brak i obitelj. Naime, mnogi pokazatelji i suvremeni trendovi potvrđuju da se braku i obitelji ne pridaje ona važnost koju oni po sebi zaslužuju. Različiti su tome utjecaji, od suvremenog ubrzanog načina života do izravnog promoviranja takvih ponašanja koji djeluju razarajuće na te temeljne stanice ljudskog društva. Kao posljedicu takvog stanja imamo sve češća razmišljanja kako su brak i obitelj kakvu poznajemo stoljećima zastarjele institucije i da ih treba ukinuti, a da bi se otvorio prostor nekim novim oblicima zajedničkog života. Međutim, brak i obitelj su mjesta unutar kojih se stječu mnoge kreposti i odgaja se za najviše vrjednote i zato oni trebaju biti posebno njegovati, a ono što nije dobro ozdravljati. Ako imamo tak...
Evanđeoski zakon ljubavi
Vjeronauk - srednja škola

Evanđeoski zakon ljubavi

Unutar teološkog govora zna se reći kako je Stari zavjet praeparatio et figura, odnosno priprava i slika Novoga zavjeta. Time se želi naglasiti kako se sve što je zapisano u Starom zavjetu treba tumačiti u odnosu prema Isusu Kristu, odnosno da je Novi zavjet upotpunio i usavršio Stari. Stari se tako zavjet, odnosno stari Zakon, temeljio na pravednosti, a Novi na ljubavi. No, češće se takva kvalifikacija olako izriče, bez prave dubine, tj. na način da se Stari zavjet okarakterizira grubim, strogim, formalističkim, ponekad i nepravednim, dok se, s druge strane, Novi zavjet predstavlja kao čista ljubav i milosrđe, shvaćene kao protuteže onome što je bilo značajno u Starom zavjetu. No, Krist svojim govorom jasno izriče da nije došao ukinuti nijednu zapovijed iz staroga Zakona, nego naproti...
Zlo i grijeh u čovjeku i u svijetu
Vjeronauk - srednja škola

Zlo i grijeh u čovjeku i u svijetu

Ljudsko nam iskustvo pokazuje da u svijetu postoji zlo i grijeh. Njih primjećujemo u svemu što nas okružuje, u drugim ljudima i u nama samima. Unatoč tome, današnji čovjek nerado govori o postojanju grijeha, a pogotovo o postojanju Sotone kao Zavodnika koji čovjeka želi odvratiti od Boga. Prema učenju Katoličke Crkve, grijeh je svaki slobodno i svjesno učinjeni zao čin, a kojemu je svrha uzdizanje samoga sebe i preziranje Boga. O tome svjedoče i prve stranice Svetoga Pisma, u kojima se iščitava grijeh praroditelja kao odbacivanje poslušnosti svome Stvoritelju i pokušaj zauzimanja Božjega mjesta. Na sličan nas način upozoravaju i naredne stranice, odnosno tekstovi o prvom bratoubojstvu, kao i o oholosti koju su pokazali Noini suvremenici ili oni koji su htjeli sagraditi kulu do neba. Ta...
Znakovi ljubavi prema Bogu – prve tri Božje zapovijedi
Vjeronauk - srednja škola

Znakovi ljubavi prema Bogu – prve tri Božje zapovijedi

Vjernik svoju ljubav prema Bogu može pokazati na razne načine, ali najbolji pokazatelji takve ljubavi mogu se iščitati iz obdržavanja prvih triju Božjih zapovijedi. Zato je i uvriježeno da se Deset Božjih zapovijedi dijele na dvije ploče, od kojih se prve tri nalaze na prvoj, a ostalih sedam na drugoj ploči. Prva zapovijed: "Ja sam Gospodin Bog tvoj, nemaj drugih bogova uz mene" opominje nas da nikada nikoga i nikada ništa ne stavimo na Božje mjesto. To se još u Starom zavjetu Židovima stalno stavljalo pred pamet, a posebno kroz upozorenje u Knjizi Ponovljenog zakona: "Čuj, Izraele! Gospodin je Bog naš, Gospodin je jedan" (Pnz 6,4). Želi se naglasiti da je Bog onaj koji prvi ljubi, koji stvara svijet i ljude iz ljubavi, te da smo poradi toga i mi dužni uzvratiti Bogu dajući mu prvenstv...
Objavljeni moralni zakon
Vjeronauk - srednja škola

Objavljeni moralni zakon

Iako se u narodu, posebno među mladima, voli isticati ona poznata krilatica: Zakoni su da se krše!, ipak je svima jasno koliku oni imaju vrijednost i važnost. Ondje gdje su zakoni dobro uređeni i utemeljeni na pravednosti, može se očekivati napredak i blagostanje, dok njihovo zanemarivanje ili iskrivljivanje znači nazadak u svakom pogledu. Zato je važno cijeniti svaki pravedan zakon, jer uspostavlja red u društvu i osigurava dobre međuljudske odnose. Katekizam Katoličke Crkve u svom br. 1976, navodeći definiciju svetoga Tome Akvinskoga, kaže da je zakon "razumna zapovijed, usmjerena na opće dobro, i proglašena od nadležne vlasti". Idući za sadržajem te definicije, možemo reći da se zakon prije svega mora temeljiti na razumskim zapovijedima, odnosno nužno moraju biti isključeni bilo kak...
Kristocentričnost morala
Vjeronauk - srednja škola

Kristocentričnost morala

Svaki čovjek teži za životnim ispunjenjem, za nečim što on doživljava kao Dobro. Životno iskustvo potvrđuje da nikada njegovu dušu ne mogu ispuniti nikakva materijalna dobra, nego jedinu pravu ljepotu pronalazi u Bogu. Ta je čežnja za Bogom upisana u njegovu nutrinu i zato je on životno ispunjen tek onda kada postigne određeni stupanj blizine s Bogom. Zato kažemo da je Bog najveće Dobro. On je Dobro u sebi, jer je savršen, a istovremeno je i izvor i svrha svakog drugog dobra. Drugim riječima, spoznanje Boga kao najvišega Dobra nužno tjera čovjeka da postaje što sličniji svome Stvoritelju, te time nastoji životno ispuniti dvije zapovijedi ljubavi po kojima smo dužni Boga ljubiti iznad svega, a čovjeka poradi Boga. Na tom putu otkrivanja Boga kao najvišega Dobra oslanjamo se na ono što n...