ekologija – Vjera i djela

tra242020 by Vlč. Slavko VranjkovićDan objave

Zaboravljeni kompas

Tražimo izlaz iz bolest opasne po život. Svakodnevna pitanja bez trenutačnog odgovora: Jesu li liječnici sigurni da je dijagnoza ispravna i ako je, što nam je dalje činiti, hoćemo i koliko dugo biti u čekaonici smrti? Nadam se da smo prošli fazu šoka, kriznih situacija. Šok je, prema jednoj definiciji, neočekivana reakcija koju prati osjećaj gubitka, tuge, bespomoćnosti i očaja. Stari bi pisac Toma Kempenac zaključio da mi živimo u svijetu koji je izgubio kompas, gdje su biblijske, crkvene i moralne vrijednosti zastarjele, izrugivane, kod mnogih odbačene. To se događa na razini kršćanskog života i prirode, u kojoj je čovjek bespoštednim izrabljivanjem postao gospodar stvorenoga, a ne sluga. Nekad davno sam čitao Pismo indijanskog poglavice bijelom čovjeku. On ga opominje i podsjeća d...

Nastavi čitati

ožu192020 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Briga za okoliš u svjetlu učenja Katoličke Crkve

Vjeronauk - srednja škola

Uvod Suvremeni razvoj društva donosi mnoge negativnosti za okoliš, a na to utječe i način razmišljanja današnjega čovjeka, koji više nije usmjeren na dobro zemlje i dobro drugoga, nego na vlastitu korist. Takav način razmišljanja proistekao je iz sve većeg odbacivanja Boga i zanemarivanje njegove uloge kao Stvoritelja, kao i njegove zapovijedi da čuvamo zemlju. Ipak, danas se sve više ljudi okreće važnosti očuvanja Zemlje, no ponekad takva potreba ide i bez Boga, pa čak i protiv Boga. Naime, mnogi ističu važnost djelovanja svih ljudi u očuvanju okoliša, ali bitno je da to djelovanje bude na načelima pravde i solidarnosti, a Sveto Pismo i nauk Crkve tu donose važne smjernice kojih bi se bilo važno pridržavati. Ekologija i temeljni ekološki problemi Pojam ekologija dolazi od. gr...

Nastavi čitati

tra92019 by dr. sc. Đurica PardonDan objave

Ekološki ispit savjesti za osobnu ispovijed

Iz brige za zajednički dom

U ispovijesti vjere kršćani kao prvu istinu potvrđuju uvjerenje da je Bog Stvoritelj neba i zemlje. Upravo ta temeljna istina kršćanske vjere traži od onih koji je ispovijedaju kao vlastito životno uvjerenje da je u svojoj djelatnosti pokažu svojim mislima, riječima i djelima ne propuštajući mogućnosti njezina implementiranja u svom osobnom i zajedničkom životu. Ekološko djelovanje i svijest o potrebi prepoznavanja ekoloških obveza proizlazi iz osnovnih i temeljnih uvjerenja vjernika pa su na taj način sastavni dio kršćanske vjere (LS 64). Svijest o potrebi podizanja ekološke svijesti i djelovanja kršćana spada u samu bit kršćanske vjere i ponašanja te se ekološki grijesi mogu smatrati izravnim prekršajem prvog članka Vjerovanja, a time i prve zapovijedi Dekaloga u kojemu se od vje...

Nastavi čitati

tra52019 by dr. sc. Đurica PardonDan objave

Obraćenje zemlji i povratak u kuću Očevu

Iz brige za zajednički dom

Uvriježeni je običaj kršćana ispovijedati osobne grijehe i za njih se pokajati osobito u pripremi za velike blagdane kao što su Velika Gospa, Božić i Uskrs. Budući da je Crkva pozvana poučavati vjernike o sakramentima koje vjernici primaju i s radošću slave za spas svoje duše i dobrobit svoje zajednice čini se potrebnim razmotriti nužnosti uključivanja ekološkog obraćenja u ispitivanje samih sebe prigodom priprave za sakrament Pomirenja. Sakrament Pomirenja jedan je od važnih momenata u podizanju svijesti da je odgovornost i briga za stvorenja (kršćanska) dužnost svake osobe, a napose vjernika koji traži pomirenje s Bogom i ljudima. Ekološki grijeh i primjerena pokora Često ne smatramo da su pitanja o odgovornom ponašanju prema prirodi važna u pripravi za osobnu ispov...

Nastavi čitati

lis302018 by dr. sc. Đurica PardonDan objave

Kršćanska ekološka briga o grobljima

Iz brige za zajednički dom

„I vrati se prah u zemlju kao što je iz nje i došao, a duh se vrati Bogu koji ga je dao.“ (Prop 12,7) Jedno od tjelesnih djela kršćanskog milosrđa je pokop mrtvih. To je djelo kršćanske pobožnosti i zadnji tjelesni izraz ljubavi prema pokojnima. Pokopom tijela umrlih vjernika potvrđuje se vjera u uskrsnuće tijela i želi se istaknuti uzvišeno dostojanstvo ljudskog tijela kao sastavnog dijela osobe (usp. GS 14). Groblja su, osobito o blagdanima Svih svetih i na Dan spomena svih vjernih mrtvih, mjesto sastajanja kršćana, molitve i pobožnosti, izražavanja vjere u život pokojnika i nakon pokopa njihovih tijela. Groblja su sveta mjesta na kojima se iskazuje poštovanje tijelima pokojnih vjernika koji su po krštenju postali hram Duha Svetoga i kojima se kao oruđima i posudama Duh Sveti...

Nastavi čitati