6. Ponavljanje i povezivanje prve cjeline

ISHODI

Učenik ponavlja, integrira i vrednuje stečena znanja iz cjeline (Bilješke za e-Dnevnik)

MOLITVA NA POČETKU SATA

Gospodine, hvala Ti što si nas stvorio na svoju sliku i priliku. Otvori nam um da bolje razumijemo sebe i svijet oko nas, i srce da cijenimo dostojanstvo svakog čovjeka. Daj nam mudrost da spoznamo svoj poziv i hrabrost da živimo u ljubavi, istini i poštovanju prema bližnjemu. Blagoslovi naš rad danas, da naučeno koristimo za dobro i rast u vjeri. Amen.

SADRŽAJ TEME

Ponavljanje i povezivanje prve cjeline

1. Čovjek – Božje stvorenje i slika Božja

Čovjek nije slučajna pojava, nego Božje stvorenje, stvoreno na sliku i priliku Božju (Post 1,26–27). To znači:

  • Ima nepovredivo dostojanstvo, bez obzira na sposobnosti, zdravlje ili status.
  • Stvoren je iz ljubavi i za ljubav, pozvan na zajedništvo s Bogom i ljudima.
  • Tijelo i duh čine jedinstvenu cjelinu, sposobnu za razum, slobodu i moralnu odgovornost.
  • Muško i žensko zajedno odražavaju puninu Božje slike.

Zaključak: Biti čovjek znači biti pozvan na ljubav, svetost i odgovorno življenje, a svaki čovjek je neponoviva Božja slika.

2. Slike čovjeka danas

U suvremenom svijetu postoje različiti pogledi na čovjeka:

  • Biološki/znanstveni: Čovjek je rezultat evolucije, bez duhovnog smisla.
  • Tehnološki: Čovjek se promatra kao stroj ili resurs, zanemarujući duhovnost.
  • Hedonistički: Vrijednost čovjeka mjeri se kroz užitak i uspjeh.
  • Relativistički/nihilistički: Smisao i vrijednost su proizvoljni.

Katolički pogled: Sve slike imaju ograničenja jer zanemaruju duhovnu dimenziju. Kršćanstvo nas uči da čovjek ima neotuđivo dostojanstvo i pozvan je na ljubav.

3. Vjera i znanost

  • Znanost istražuje „kako“ – objasnit će kako svijet funkcionira.
  • Vjera odgovara na „zašto“ – zašto postojimo, tko nas je stvorio, što je smisao života.

Povijest i primjeri:

  • Nikola Kopernik, Gregor Mendel, Georges Lemaître – znanstvenici i vjernici.
  • Crkva potiče istraživanje svijeta i razvoj medicine, obrazovanja i znanosti.

Zaključak: Znanost i vjera nisu u sukobu; zajedno vode prema istini, dobrobiti čovjeka i spoznaji Božje mudrosti.

4. Religioznost i društvo

  • Religioznost oblikuje savjest, moralne odluke i odnos prema drugima.
  • Čovjek kao duhovno biće doprinosi izgradnji humane i pravedne zajednice.
  • Velike religije kroz povijest oblikuju moralne norme, zakone, obrazovanje i kulturu.
  • Religioznost potiče dijalog, toleranciju i solidarnost među narodima.

Negativne posljedice zanemarivanja religioznosti:

  • moralni relativizam, etička konfuzija
  • gubitak identiteta i smisla
  • slabija društvena kohezija i solidarnost

Zaključak: Prepoznavanje i vrednovanje religioznosti doprinosi pravednijem, ljudskijem i skladnijem društvu.

5. Ključne poruke cjeline

  1. Čovjek je stvoren na sliku Božju i pozvan na ljubav, svetost i zajedništvo.
  2. Lažne slike čovjeka (biološke, tehnološke, hedonističke, relativističke) zanemaruju njegovu duhovnu dimenziju.
  3. Vjera i znanost se nadopunjuju i zajedno vode prema istini.
  4. Religioznost je temelj moralnog društva i civilizacije ljubavi.
  5. Kršćanin prepoznaje vrijednost svakog čovjeka i pozvan je braniti njegovu svetost i dostojanstvo.
PONAVLJANJE I PROVJERA ZNANJA
MOLITVA NA KRAJU SATA

Gospodine, hvala Ti što nas vidiš i ljubiš takve kakvi jesmo. Pomozi nam da čuvamo vlastito dostojanstvo i dostojanstvo drugih, da živimo u skladu s Tvojom ljubavlju i učimo prepoznavati Tvoju prisutnost u svemu. Ojačaj nas da budemo svjetlo u svijetu, da Tvoju istinu i dobrotu prenosimo kroz svoje riječi i djela. Amen.

SVI NASTAVNI MATERIJALI