pučke pobožnosti – Vjera i djela

21velj2016 Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj

Povijest Crkve

Put križa i put svjetla

„Križni put“, ovisno o pristupu i kutu gledanja, može biti ili jest proživljavanje Izbaviteljeve muke, djelo biblijske duhovnosti, promišljanje koje učvršćuje u istini, nadi, ljubavi i vjeri; pobožnost tradicionalnih postaja, skazanje, radiodrama; hodočasnički, molitveni i vjeronaučni priručnik, a u svakodnevnom govoru i zbilja puna muke; težak, trnovit život. Osim toga, pisan velikim početnim slovom pojam se odnosi na detalje povijesnoga pogubljenja Isusa Krista u Jeruzalemu, na naslove djela književno-teološkoga žanra posvećena toj patnji i na put stradanja pripadnika Hrvatskih oružanih snaga i civila, izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Vojvodine i Crne Gore, koji su bježali pred partizanima, pa su ih Englezi zarobili u Bleiburgu i izručili Titovoj Jugoslavenskoj ar...

Nastavi čitati

19velj2016 Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj

Liturgika

Kalvarije u jugoistočnoj Europi

Kalvarija je posuđenica iz latinskoga (Calvaria) kao naziv brda zapadno od jeruzalemskih zidina na kojem je Isus umro. Grčki se zove Κρανίον [Kraníon], a hebrejski Golgota. Grčki κρανίον [kraníon] i latinski calvārĭa označavaju lubanju, gornji dio glave, točnije zavinutu plohu svoda lubanje. Tako i Kalvarija i Kranion i Golgota znače „lubanja“, pa se zemljopisni pojam (Matej 27, 33; Marko 15, 22; Ivan 19, 17) na hrvatski prevodi kao: kalvarijevo mjesto (Hrvojev misal), misto od ubojica (Bernardin Splićanin), mjesto od Kalvarije (Bartol Kašić), Kalvarije misto (Matija Petar Katančić), misto Kalvarije (Ivan Skarić), Kalvarija (Petar Vlašić i Nikola Žuvić), Lubanja (Franjo Zagoda i Ljudevit Rupčić), Kosturnica (Ivan Evanđelist Šarić), Lubanjsko mjesto (Duda-Fućak) i Lubanjište...

Nastavi čitati

20ruj2015 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Kultura u liturgiji i pučkoj pobožnosti

Svećenici, a pogotovo vjernici koji puta se ne snalaze kada se u bliskom susretu nađe neka kulturna manifestacija i liturgija. Što je tu glavno, a što sporedno. Je li neki kulturni događaj u službi liturgije ili obratno. Ako npr. u program neke folklorne manifestacije predvidimo i svečanu misu, je li to degradacija liturgije koja postaje dekorom jednog izvanjskog slavlja ili se kršćanska otajstva ucjepljuju u život i kulturu pojedinog naroda. A što reći npr. za lovačke mise u doslovnom smislu kada se u sklopu lovačkih svečanosti u nekoj kapelici održi svečana euharistija za lovce? Na takva pitanja nije uvijek lako odgovoriti. Pokušat ćemo dati neke naznake i neka usmjerenja. Inkulturacija u povijesti Po svojoj naravi liturgija bi se mogla definirati kao rezultat susre...

Nastavi čitati

23kol2015 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Liturgija narodu!

Oni s puno duljim pamćenjem sjetit će se jedne od komunističkih uranilovki: "Kultura narodu!". Htjelo se – barem deklarativno – sve dobrobiti buržoaskog društva dati ne samo moćnim pojedincima, nego svima, cijelom narodu. Završilo je kako je završilo. Kao da se nešto slično čulo u Crkvi nakon Drugog vatikanskog sabora: "Bogoslužje narodu". Ideja je da liturgiju slavi sav Božji puk, a ne samo klerici. Koliko smo u tome uspjeli? Što nam je činiti? U liturgiji ne razlikovati stupnjeve i službe ili se povući u prijašnji klerikalizam? Htjeli bismo u ovom članku pokazati samo jedan vid problema i moguće rješenje. Misa nije jedino bogoslužno slavlje Ipak smo došli do toga da je u našim župnim zajednicama gotovo jedino liturgijsko slavlje upravo euharistija uz one sakramente ...

Nastavi čitati

10kol2015 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Pučke pobožnosti danas?

Uvod Direktorij za pučke pobožnosti koji je izdao Sveti Zbor za bogoštovlje i disciplinu sakramenata[1] objašnjava što u sebi može uključivati općeniti izraz "pučka pobožnost"[2]: Pobožne vježbe, iako po sebi nisu dio liturgije, izraz su zajedničke ili privatne pobožnosti koje su na poseban način u suglasju s liturgijom, njome se nadahnjuju te u velikoj mjeri slijede strukturu i duh liturgije. One se vrše odredbom Svete Stolice ili biskupa i slave se "prema običajima ili pravilno odobrenim knjigama" (SC 13). Pobožnosti označavaju različite izvanjske prakse, kao npr. molitveni tekstovi i popijevke, obdržavnje određenih vremena i čašćenje posebnih mjesta, znakovlje, medalje, odjeća i običaji. Pučka pobožnost označava različite bogoštovne oblike, javne ili privatne, koji ne ...

Nastavi čitati

16srp2015 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Pučke pobožnosti u misi?

U nekim crkvama u sklopu mise, ponajčešće poslije pričesti, budu neke pobožnosti: litanije i molitve u marijanskim mjesecima svibnju i listopadu, ili devetnice, trodnevnice, „trinaest utoraka svetoga Antuna“ i slično. Kako je došlo do toga običaja koji nije predviđen u redu mise?[1] Da se podsjetimo. Sve je manji broj nas koji pamtimo listopadske i svibanjske pobožnosti te nedjeljne večernjice. Do sedamdesetih godina prošloga stoljeća prije podne se slavila misa, a poslije podne je bila večernjica – pobožnost s izloženim Presvetim. Slično je bilo i u svibnju i listopadu: ujutro se slavila tiha latinska misa, a navečer marijanska pobožnost s krunicom, litanijama, molitvama Gospi i sv. Josipu te, na koncu, s izlaganjem presvetoga i pričešću. Od kuda ta dvostrukost? Kroz dugi...

Nastavi čitati