»Krist zato umrije i oživje da gospodar bude i mrtvima i živima.« (Rim 14,9)

Oznaka: brak

Žena, muškarac, oproštenje
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, oproštenje

Oproštenje nije trenutačno. Nije bezuvjetno. Nije privatno. Laž i nepravda su zloupotreba oproštenja kada smo prisiljeni na temelju laži i nepravde oprostiti. Time se nepravda i laž produbljuju. Kada opraštamo? Opraštamo onda kada je drugi u našoj potpunoj vlasti. Kada drugi prizna istinu o onome što nam je učinio i traži od nas da budemo pravedni prema njemu i preda se potpuno našem sudištu. Osveta je naša prirodna potreba u takvom trenutku. Osveta bi mogla izbalansirati našu bol i patnju na jednoj strani s onim koji je uzrok boli i patnje. Osveta neće donijeti oproštenje. Ona će se širiti poput spirale zla jer će netko drugi u ime onoga kojemu smo se osvetili tražiti nas da nam se osveti za bol i patnju koju sada on osjeća. Oproštenje nije mehanizam zaborava niti je povezano sa zabora...
Žena, muškarac, bračna samoća
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, bračna samoća

Ukoliko je moguće, mudrije je pokušati riješiti problem ili svađu unutar svoja četiri zida. Izlaganje bračne intime prijateljicama, prijateljima, rodbini, kolegama s posla ne mora po sebi predstavljati najbolje i najsretnije rješenje kao da se bračni problemi uvijek sretno i spretno rješavaju u širem krugu ljudi. Muškarac i žena sudjeluju u nečemu što ćemo ovdje nazvati bračnom samoćom. Bračna samoća je kao zajednička zavjera dvoje ljudi koji jedno drugom žele dobro i žele postići dobro svojim povlačenjem od znatiželjnih pogleda i napetih ušiju koje žele čuti ono što im ne pripada. Bračna samoća podsjeća na evanđeosku skrovitost. Učini dobro u skrovitosti jer će ti biti dobrim uzvraćeno u skrovitosti. Muškarac i žene u skrovitosti svoja četiri zida mogu učiniti dobro za sebe i za svoj ...
Žena, muškarac, nasilje
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, nasilje

Postoje neka uznemirujuća pitanja povezana s brakom. Pitanja koja ponekad zbog ideje „šuti i trpi“ ili nikada ne budu postavljena ili postoji strah da se ta pitanja postave. Počnimo s općim pitanjem: Živi li Bog u svakom kršćanskom braku, živi li Bog u svakom braku između muškarca i žene? Naš odgovor je često afirmativan. Živi li Bog u braku gdje postoji i traje neprestano zlostavljanje i maltretiranje? Je li „pastoralno“ mudro savjetovati nekome da ostane u braku iako su iscrpljenje sve mogućnosti usmjerene protiv čestog zlostavljanja i nasilja? Na kraju krajeva je li savjetnik koji savjetuje „šuti i trpi“ i sam spreman pomoći osobi koja trpi bračno nasilje ili deklarativno ponavlja naučeno bez interesa da stvarno pomogne onome koji trpi nasilje? Pod maksimom „šuti i trpi“ posebno j...
Žena, muškarac, kompliment
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, kompliment

Tijelo i seksualnost su danas izvitopereni i redovit su predmet zloupotrebe. Zajedno s njima i govor, odnosno jezik kao sredstvo komunikacije, također nailaze na nepovjerenje i sumnjičavost. Danas se ne vjeruje komplimentima. Kada Bog govori u Svetom pismu stvorimo čovjeka na svoju sliku, On u muškarca i ženu utiskuje nešto od božanskog bića. Bog utiskuje dio božanske savršenosti. Dio božanske nježnosti. Dio božanske intimnosti, topline i hrabrosti. Od svoje božanske punine Bog se odriče djelića sebe i daruje se muškarcu i ženi. Kada govorimo o prisutnosti božanskog u muškarcu i ženi kako bismo u svjetlu stvaranja muškarca i žene opisali komplimente? Što su oni? Komplimenti su danas rečenice, izričaji koji se podvrgavaju sumnjama i napadima. Tumači ih se kao dvosmislene izraze koji ne...
Žena, muškarac i vjernost
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac i vjernost

U evanđeljima se ponavlja na različitim mjestima Isusova opomena: Ne učini preljuba! Jedna od Božjih zapovijedi nosi isti zahtjev. Što je preljub? Različite su definicije i opisi. Različiti motivi i razlozi ljude navode na preljub. Ovdje bismo se osvrnuli na jednu od dimenzija preljuba. Time nipošto nismo rekli sve o tako složenoj pojavi među ljudima. Imati ljubavnika ili ljubavnicu u braku znači pretvoriti drugu osobu u predmet. Ne samo u predmet zadovoljstva. Zamislimo da druga osoba ima također svoju obitelj. Svi su pretvoreni u predmete. Suprug ili supruga se pretvara u predmet obezvrjeđivanja, ljubavnik ili ljubavnica se pretvaraju u predmet korištenja i upotrebe. Bračna vjernost je svakodnevna i dugotrajna borba protiv pretvaranja drugog čovjeka u predmet za upotrebu. To je borb...
Žena, muškarac i vrijeme
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac i vrijeme

U odnosu žene i muškarca vrijeme igra različite uloge. U njihovom odnosu postoji dragocjeno vrijeme. Ovo vrijeme javlja se u presudnim životnim trenutcima. Bolest. Smrt. Iznenadni gubitak muža ili žene. Dragocjeno vrijeme javlja se kao sjećanje i pamćenje na muža ili ženu. Dragocjeno vrijeme ponekad uzrokuje krivnju, grižnju savjesti, osudu jer osoba shvaća koliko je vremena bačeno niz vodu. U odnosu muškarca i žene postoji i dosadno vrijeme. Ono vrijeme kada im se čini da stoje u mjestu. Tapkaju u mraku. Ne napreduju. Svakodnevni poslovi. Svakodnevne obveze. Svakodnevne dužnosti. Ponekad se dosadno vrijeme naziva i monotonijom. U njihovom odnosu postoji i bolesno vrijeme. Vrijeme svađe. Vrijeme bračne krize. Vrijeme razvoda. Postoji blagoslovljeno vrijeme. Dan vjenčanja. Vrijeme mede...
Muškarac, žena, brak i križ
Kroz filozofsku prizmu

Muškarac, žena, brak i križ

Rijetko se neki od životnih križeva bira i rijetko se nekom od životnih križeva ide u susret. Barem na početku brak je rijetki križ koji se bira i kojemu se ide u susret. Brak je jedini križ koji zahvaća oba dijela križa i onaj uspravni na koji se netko oslanja nogama i onaj poprečni na koji netko stavlja obje ruke. Nazvati brak križem barem ovdje nema nikakve veze s teškoćama i problemima bračnog života. Definirati brak kao križ predstavlja brak kao najposebniji oblik križa čije narav nije nositi ga sam i samostalno. Naša slika križa usmjerena je uvijek na jednoga, na onoga koji je sam i koji htio ili ne htio mora nositi sam križ. I težina križa kada ga nosi onaj koji je sam u tome je što mora nositi i njegov uspravni dio i njegov poprečni dio istovremeno, i ruke i noge mora upotrijeb...
Katoličnost ili pluralizam
Kolumne, osvrti, komentari

Katoličnost ili pluralizam

Gerhard Ludwig Müller,[1] kardinal Svete Rimske Crkve, redoviti profesor i predstojnik Katedre dogmatike i povijesti vjerskih istina na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Münchenu (1986.–2002.), prvi počasni doktor znanosti Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta (2016.), urednik sabranih djela Josepha Ratzingera (od 2009. do 2019. objavljeno 18 svezaka na njemačkom), čelnik dikasterija za katoličko pravovjerje (2012.–2017.), emeritirani predsjednik Međunarodnoga teološkoga povjerenstva, emeritirani predsjednik Papinskoga biblijskoga povjerenstva, emeritirani predsjednik Papinskoga povjerenstva „Ecclesia Dei“ i emeritirani regensburški biskup, objavio je 10. veljače 2019. Proglas vjere. Istoga dana na hrvatskom su ga jeziku neovisno objavila tri portala: Crkva na kamenu, Vjera i...
Proglas vjere
Dogmatika

Proglas vjere

Kardinal Gerhard Müller (71) objavio je Proglas vjere, koji je datiran s 10. veljače 2019., na nebeski rođendan blaženoga Alojzija Stepinca, dan uoči šeste obljetnice odreknuća petrovske službe Benedikta XVI. i dan uoči 41. obljetnice svojega prezbiterskoga ređenja. Objavljen je na sedam jezika: engleski, francuski, kastilski, njemački, poljski, portugalski i talijanski. Donosimo njegov cjeloviti prijevod na hrvatski s njemačkoga izvornika.  „Neka se ne uznemiruje srce vaše!“ (Ivan 14, 1) Suočeni s rastućom zbunjenošću oko učenja o vjeri, brojni biskupi, svećenici, redovnici i laici Katoličke Crkve tražili su od mene javno svjedočenje o Istini objave. Vlastita je zadaća pastira voditi one koji su im povjereni putom spasenja. To im može uspjeti samo ako poznaju taj put...
Razgovor katolički s pobudnicom Amoris laetitia
Dogmatika

Razgovor katolički s pobudnicom Amoris laetitia

Razgovor čine sljedeća poglavlja: 1. Uskomešana Crkva, 2. Koji je tekst mjerodavan?, 3. Ustrojstvo pobudnice, 4. Vrijednost raščlambe stanja, 5. Pabirci o ostalim dijelovima, 6. Rakovi koraci, 7. Izvori i navodi, 8. Načelno shvaćanje promicatelja pravovjerja, 9. Konkretno shvaćanje promicatelja pravovjerja, 10. Primjer izvrtanja svetoga Tome, 11. Sinovska molba – apel 45 suradnika istine, 12. Pet upita četvorice stožernika, 13. Shvaćanja diljem Crkve, 14. Osam zabluda, 15. Unatoč zamršenosti postoje smjerokazi i 16. Zaključci. Kardinal Jorge Mario Bergoglio i Víctor Manuel Tucho Fernández na Papinskom argentinskom katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu 22. listopada 2012. u prigodi pedesete obljetnice početka Drugoga vatikanskoga sabora. 1. Uskomešana Crkva Godine 56...