2. Temeljna životna pitanja – zašto čovjek traži Boga?
Učenik prepoznaje religioznu dimenziju kao antropološku datost, izražava vlastiti stav o važnim religioznim pitanjima i traženju životnoga smisla, prepoznaje odgovore na temeljna životna pitanja različitih svjetonazora
Gospodine, Ti si izvor svakog smisla i života, pomozi nam da otvorimo svoja srca za Tvoju prisutnost. U trenucima traženja i pitanja, budi nam svjetlo i utjeha, da prepoznamo Tvoj glas u savjesti i svemu što nas okružuje. Daruj nam slobodu da odgovorimo na Tvoj poziv s povjerenjem i ljubavlju. Učini nas osjetljivima na potrebe drugih i sposobnima pokazati poštovanje i dobročinstvo. Po Kristu, našem Gospodinu. Amen.
Temeljna životna pitanja – zašto čovjek traži Boga?
Čovjekovo traganje za smislom
U svakom čovjeku postoji čežnja za smislom života. Mladi se često pitaju: Zašto postojim? Ima li moj život svrhu? Što me doista može usrećiti? Ta pitanja nisu znak slabosti, nego dokaz ljudske dubine. Čovjek nije stvoren samo za ono što je prolazno, nego u sebi nosi čežnju za vječnim – za istinom, dobrotom, ljepotom i ljubavlju. Upravo ta čežnja pokazuje da je religioznost prirođena čovjeku: čovjek je po svojoj naravi biće koje traži Boga.
Mladi pred izazovima života
Današnji mladi suočavaju se s mnogim poteškoćama: nesigurnošću, krizom identiteta, pritiskom društvenih mreža i relativizmom koji tvrdi da „sve vrijedi jednako“. Iako živimo materijalno lagodnije nego prijašnje generacije, mnogi mladi osjećaju nezadovoljstvo, tjeskobu i besmisao. To je znak da prava sreća nije u materijalnom bogatstvu, nego u vrijednostima koje nadilaze prolazno.
Vrijeme puberteta i adolescencije posebno je osjetljivo razdoblje. Mladi tada preispituju dosadašnje stavove, žele neovisnost, ulaze u sukobe s roditeljima i često doživljavaju unutarnje nemire. To je vrijeme donošenja važnih odluka koje će odrediti budući život. U toj potrazi mladi se često udalje i od vjere. Djetinja vjera im se čini prejednostavnom, a još nisu spremni shvatiti njezine dubine. Zato se događa da mnogi prestanu ići u crkvu ili zapuste molitvu.
Ipak, upravo tada postoji snažna glad za duhovnim. Što se više odbacuje Boga, to više raste praznina i gubitak životnog smisla. Zbog toga je važno osnaživati vjeru i učiti je živjeti na zreliji način.
Sveti Augustin – primjer traženja i obraćenja
Izvrstan primjer mladenačkog traženja smisla jest život svetog Augustina. On je u mladosti odbacio vjeru i tražio istinu u filozofiji. Bio je učen i cijenjen, ali je u srcu osjećao nemir i prazninu. Živio je razuzdano i imao izvanbračno dijete. No, po molitvama svoje majke Monike i Božjoj milosti obratio se na kršćanstvo. Postao je jedan od najvećih učitelja Crkve. U svojoj knjizi Ispovijesti opisuje kako je tražio sreću u svemu osim u Bogu, a onda spoznao da se čovjekovo srce smiruje jedino u Bogu.
Augustinov život pokazuje ono što vrijedi za svakoga: nijedan ljudski uspjeh ne može ispuniti čežnju čovjekova srca. Samo Bog daje pravi mir i radost.
☑️👩🏫 Vidi više o životu sv. Augustina
Biblijska iskustva traženja Boga
I Sveto pismo govori o čovjekovoj sklonosti da se udalji od Boga. Izraelci su često okretali leđa Gospodinu i klanjali se idolima. Jedan od najpoznatijih primjera je kada su, dok je Mojsije primio Deset zapovijedi na brdu Sinaju, načinili zlatno tele i klanjali mu se. Taj događaj upozorava da se i mi danas lako možemo klanjati svojem „zlatnom teletu“ – novcu, popularnosti, užicima.
Unatoč našim lutanjima, Biblija stalno ponavlja istinu da je „samo u Bogu mir i spasenje“ (usp. Ps 62). On je onaj koji poznaje naše misli i putove (usp. Ps 139).
Čovjek – tijelo, duša i duh
Čovjek je jedinstveno biće sastavljeno od tijela, duše i duha.
- Tijelo je Božji dar po kojem živimo, radimo i služimo drugima.
- Duša nam daje osobnost i osjećaje, a kroz različite talente pozvani smo biti korisni drugima.
- Duh nas usmjerava prema Bogu i čini sposobnima za ljubav i svetost.
Zato se trebamo brinuti za sva tri vida postojanja: za tijelo kroz zdrav život, za dušu kroz psihičko zdravlje i odnose, a za duh kroz vjeru, molitvu i sakramente.
Različita shvaćanja smisla života
Mnogi filozofi i svjetonazori kroz povijest pokušavali su odgovoriti na pitanje smisla života. Njihova učenja uglavnom se zaustavljaju na materijalnom ili tvrde da život nema smisla. Kršćanstvo uči nešto sasvim drugo. Evo ukratko:
| Svjetonazor | Temeljne značajke |
|---|---|
| Materijalizam | Smisao života vidi u materiji i materijalnim procesima. Boga nema jer postoji samo materija. Nakon smrti nema života – čovjek nestaje. |
| Hedonizam | Smisao života svodi se na uživanje i izbjegavanje boli. Bog se obično ne uzima u obzir ili se smatra nepotrebnim. Vječni život se ne priznaje – sve završava smrću. |
| Konzumerizam | Smisao života traži u stjecanju, posjedovanju i trošenju materijalnih dobara. Bog nema središnje mjesto ili se potpuno isključuje. Vječni život se ne priznaje, a vrijednost života mjeri se potrošnjom. |
| Ateizam | Smisao života temelji na ljudskoj slobodi i vlastitom stvaranju smisla bez Boga. Boga nema – čovjek je sam sebi svrha. Nakon smrti nema života, već samo kraj postojanja. |
| Nihilizam | Život nema objektivan smisao ni svrhu. Bog ne postoji ili se smatra besmislenim govoriti o Bogu. Nakon smrti nema ništa – sve je ništavilo. |
| Kršćanstvo | Smisao života je u zajedništvu s Bogom i ljubavi prema njemu i bližnjemu. Bog postoji kao osobni Stvoritelj i Spasitelj. Život se nastavlja nakon smrti – vječni život u zajedništvu s Bogom ili odijeljenost od njega. |
Za razliku od svjetonazora, kršćanstvo naučava da je svaki život dragocjen, pa i onaj obilježen patnjom. Krist je svojim križem i uskrsnućem pokazao da ljubav ima posljednju riječ.
Kršćanski odgovor
Kršćanstvo nudi cjelovit odgovor na čovjekovu čežnju: Bog nas je stvorio iz ljubavi, Krist nas je otkupio smrću i uskrsnućem, a Duh Sveti nas vodi i jača u svakodnevnom životu. Tko u tom svjetlu živi, otkriva da i u patnji postoji smisao, jer se u njoj možemo sjediniti s Kristom patnikom i otkupiteljem.
Zaključak
Jedna od najvećih zadaća u životu jest pronaći pravi smisao postojanja. On se ne nalazi u prolaznim užicima, nego u ljubavi prema Bogu i bližnjemu. Kada čovjek spozna da je ljubljeno dijete Božje, tada i u teškoćama pronalazi mir i radost. Samo u Bogu srce čovjekovo nalazi svoj mir.
Radni list 1: Osobna refleksija – Moja pitanja o životu
- Napiši tri životna pitanja koja te najviše zanimaju.
- Opiši zašto su ti ta pitanja važna.
- Koji odgovor ili pomoć tražiš u vjeri?
Radni list 2 (kviz): Sveti Augustin – primjer traženja i obraćenja
1. Gdje je sveti Augustin tražio istinu u svojoj mladosti?
a) U Svetom pismu
b) U filozofiji
c) U prirodnim znanostima
d) U prijateljstvima
2. Koji je nemir Augustin osjećao unatoč učenosti i uspjehu?
a) Strah od rata
b) Prazninu i nemir u srcu
c) Zdravstvene probleme
d) Neprihvaćenost od društva
3. Tko je posebno molio za Augustinovo obraćenje?
a) Njegova baka
b) Njegova majka Monika
c) Njegov učitelj Ambrozije
d) Njegov prijatelj Alipije
4. Koje je djelo Augustin napisao u kojem opisuje svoje traganje i obraćenje?
a) Grad Božji
b) Ispovijesti
c) De Trinitate
d) Katekizam
5. Što Augustinov život pokazuje o ljudskoj čežnji?
a) Da je uspjeh dovoljan za sreću
b) Da su prijateljstva najvažnija
c) Da samo Bog može ispuniti srce i dati pravi mir
d) Da je filozofija put do savršenstva
Radni list 3: Životna priča: Ivanina potraga
Ivana ima 16 godina. Naizgled joj ništa ne nedostaje – ima puno pratitelja na društvenim mrežama, dobre ocjene u školi i izlazi s prijateljima. Ipak, često se osjeća prazno i pita se: „Zašto postojim? Ima li moj život uopće smisla?“
Ponekad se osjeća pod pritiskom da bude savršena i uspješna. Roditeljima se sve češće suprotstavlja, a molitvu je zapustila jer joj se čini „dječjom“. Kad ostane sama, osjeti tugu i nemir. Ali duboko u sebi osjeća da postoji nešto više – kao da ju netko neprestano zove.
a) Promisli o Ivani:
-
Koje izazove ona proživljava?
-
Što je u njezinu životu prolazno, a što bi moglo biti trajno?
-
Koja pitanja iz njezine priče i tebe ponekad muče?
b) Ispuni tablicu:
| Moje „prolazne“ stvari (npr. ocjene, popularnost, izgled) | Moje „trajne“ vrijednosti (npr. ljubav, prijateljstvo, vjera) |
|---|---|
c) Moj put do smisla:
Dovrši rečenice:
-
Najviše me usrećuje kad ____________________________________________
-
Kada se osjećam prazno, pomogne mi ___________________________________________
-
Način na koji mogu osnažiti svoju vjeru je __________________________________________________
d) Molitveni trenutak:
Napiši kratku osobnu molitvu (2–3 rečenice) u kojoj izražavaš Bogu svoju čežnju i traženje smisla.
Radni list 4: „Tri dimenzije čovjeka“
Nacrtaj tablicu s tri stupca. Upiši u svaki stupac kako se možeš brinuti za svaku dimenziju čovjeka.
| Tijelo | Duša | Duh |
|---|---|---|
| (npr. zdrava prehrana) | (npr. njegovanje prijateljstva) | (npr. molitva) |
Ili:
- Nacrtaj tri kruga (tijelo – duša – duh).
- U svaki krug upiši po tri stvari koje pokazuju kako se možeš brinuti za:
- svoje tijelo (zdravlje, rad, sport…)
- svoju dušu (odnosi, talenti, umjetnost…)
- svoj duh (molitva, vjera, ljubav…).
Kratko objasni jednu ideju koju si izdvojio.
Radni list 5: „Zlatno tele danas“ (Idoli i prava sreća)
Nacrtaj krug u sredini s natpisom: Prava sreća u Bogu.
Oko njega, u zasebnim oblačićima, upiši ili nacrtaj današnju „zlatnu telad“ – stvari kojima ljudi daju preveliku važnost (npr. novac, izgled, popularnost, uspjeh…).
Objasni: Što od toga može biti dobro u pravoj mjeri, a kada postaje idol?
Radni list 6: Smisao života – filozofski pravci i kršćanski pogled
Upute: Usporedi lijevi i desni stupac. Spoji svjetonazore s njihovim temeljnim značajkama.
| Svjetonazori | Temeljne značajke |
|---|---|
| Materijalizam | a) Smisao života je u zajedništvu s Bogom i ljubavi prema bližnjemu; Bog postoji, a život se nastavlja i poslije smrti. |
| Hedonizam | b) Život nema objektivan smisao; Bog ne postoji, nakon smrti slijedi ništavilo. |
| Konzumerizam | c) Smisao života je u stjecanju i trošenju dobara; Bog se isključuje, vječni život se ne priznaje. |
| Ateizam | d) Smisao života je u uživanju i izbjegavanju boli; Bog nije potreban, poslije smrti nema života. |
| Nihilizam | e) Smisao života je u ljudskoj slobodi bez Boga; on ne postoji, a život poslije smrti ne postoji. |
| Kršćanstvo | f) Smisao života je u materiji; nema Boga ni duhovne stvarnosti; smrt je kraj svega. |
Pitanja za razmišljanje (za diskusiju ili pisanje u bilježnicu)
- Koji svjetonazor prepoznaješ najviše u današnjem društvu?
- Koji svjetonazor najviše utječe na mlade tvoje dobi?
- Zašto je kršćanski pogled na smisao života drukčiji od ostalih?
Radni list 7: Kreativni zadatak – Moj simbol vjere
- Nacrtaj ili opiši simbol koji za tebe predstavlja vjeru i potragu za Bogom.
- Objasni zašto si odabrao/la baš taj simbol.
Radni list 8: Projektni zadatak „Svjetlo vjere u pluralnom svijetu“
Zadatak za jednu skupinu učenika (4-5) za idući sat
Zadatak:
Zamislite da u vašu školu dolazi novi učenik koji ne poznaje katoličku vjeru i pripada drukčijem svjetonazoru (možete sami osmisliti tko je on – npr. ateist, musliman, agnostik, pravoslavac…). Vi ste njegova nova razredna skupina i želite mu pokazati što znači biti katolik u pluralnom društvu – ali ne riječima predavanja, nego na kreativan i životan način.
Vaš projekt:
Pripremite kratku prezentaciju u kreativnom obliku (plakat, strip, igrokaz, kolaž poruka, video isječak ili pjesmu) koja će odgovoriti na ova pitanja:
-
Kako pokazati poštovanje? – na koji način katolik svjedoči da svatko ima dostojanstvo, iako ne dijelimo ista uvjerenja?
-
Kako svjedočiti vjeru? – što se može učiniti riječima i djelima da se pokaže ljepota kršćanske vjere?
-
Kako ostati vjeran Kristu bez nametanja? – pronađite biblijski citat koji će biti vaša poruka i ugradite ga u svoj projekt.
Upute za rad:
- Svaka skupina dogovara uloge (npr. crtač, pisac, glumac, istraživač, prezenter).
- Završni uradak treba biti kratak i jasan (2–4 minute ako se izvodi ili jedan plakat/strip ako je vizualni rad).
- U projektu mora biti vidljivo: poštovanje prema drugima, svjedočanstvo vjere i jasnoća da je Krist jedini Spasitelj.
Vrednovanje:
- Kreativnost (originalnost uratka)
- Timski rad (suradnja i raspodjela uloga)
- Vjernost katoličkom nauku (poruka ostaje u skladu s vjerom Crkve)
- Jasnoća poruke (može li poruku razumjeti i netko tko nije katolik?)
Gospodine, hvala Ti što nas pratiš u našem traženju smisla i istine, pomozi nam da Tebe uvijek tražimo srcem punim povjerenja. Blagoslovi našu svakodnevicu i vodi nas putem vjere i ljubavi. Po Isusu Kristu, našem Spasitelju. Amen.