Oznaka: 17. nedjelja kroz godinu (C)

Iz današnjeg evanđeoskog odlomka (Lk 11, 1-13) mogli bismo na prvi pogled izvući određene zaključke koji bi išli u prilog nama, to jest čovjeku našega vremena koji je posve zapustio molitvu i molitveni život u korist drugih sadržaja koji ga više privlače ili ih smatra korisnijima. Osim toga, tko god bi se želio ispričati odbacivanjem molitve, mogao bi pronaći izgovor i u Isusovu ponašanju. Naime, uvijek bi se moglo postaviti pitanje zašto on nije svoje učenike učio kako moliti prije nego su oni njega zamolili da ih pouči. Jer da je to smatrao važnim za njih, onda bi ih sigurno poučio sam od sebe, a ne tek na njihovo traženje. Moglo bi se ići i dalje te tumačiti kako je on bio protivan određenim molitvenim oblicima i formulama u da je držao dostatnim da svatko na svome mjestu bude dobar ...

Uvod i pokajnički čin Hrvatska riječ „molitva“ može nas koji put dovesti u nedoumicu. Molitvom, kako sama riječ kaže, od Boga molimo i tražimo da nam nešto da, odnosno, da učini ono što želimo. Međutim, u Svetom pismu molitva se prvenstveno smatra iskazivanjem hvale Bogu u što se, onda, uključuje i pokoja molba. Ne bismo htjeli biti poput onih nezahvalnika koji svoje znance traže samo onda kad im treba neka usluga. U ovoj svetoj misi htjeli bismo u prvom redu zahvaliti Bogu za tolika dobročinstva: za život, za vjeru, za nadu vječnoga života. Da bismo to što bolje mogli, pokajat ćemo se za sve svoje grijehe i propuste. Gospodine, iz ljubavi si nas stvorio da budemo tvoji prijatelji. Gospodine, smiluj se! Kriste, kao naš brat i naš Spasitelj, učinio si nas pravom Božjom djecom. Kriste, ...

Ako kupujete bilo što na nekoj orijentalnoj tržnici, pa platite prvu cijenu koju trgovac ponudi, on će vas prezirati. Kakav je to kupac koji se ne zna cjenkati? Zbog toga on kao prvu cijenu navede otprilike deseterostruko  veću od one za koju je spreman određenu robu prodati. Slično ozračje nalazimo i u jednoj biblijskoj zgodi (Post 18, 20-32). Zbog strašnih grijeha stanovnika Sodome i Gomore Bog je odlučio te gradove posvema uništiti. I onda dolazi Abraham, stranac, koji se pred Bogom za Sodomu zauzima i to – rekli bismo – na tipično orijentalni način. On se obraća Bogu: „Hoćeš li iskorijeniti i nevinoga s krivim? Možda ima pedeset nevinih u gradu. Zar ćeš uništiti mjesto radije nego ga poštedjeti zbog pedeset nevinih koji budu ondje?“ Bog mu odgovara: “Ako nađem u gradu Sodomi pedeset...

Uvod i pokajnički čin Hrvatska riječ molitva neobična je i možemo reći – ne baš ispravna. Osim što znači obraćati se Bogu, moliti zapravo znači tražiti, iskati, prosjačiti. Dakle, dobiva se dojam da je molitva postupak kojim od Boga nešto tražimo. Kada bi to tako bilo, onda bi se vrijednost i uspješnost molitve mjerila isključivo po tome koliko se ostvari ono što se moli, kao npr. zdravlje, uspjeh u poslu, u školi i tome slično. Današnja nam Božja riječ govori da je molitva puno više od toga. Ona je izraz povjerenja i ljubavi čovjeka prema Bogu. Htjeli bismo današnju Božju riječ plodonosno čuti i prihvatiti, htjeli bismo i cjelokupno današnje slavlje dostojno proslaviti. Zato ćemo zamoliti Gospodina da nam oprosti naše grijehe i slabosti. Gospodine, ti si milostivo slušao molitvu Abra...

Post 18, 20-32 Nakon najave rođenja Abrahamovog sina, tajanstveni gosti odlaze za Sodomu i Gomoru. Gospodin je nakanio kazniti njihovu grešnost. Ali prije će svom prijatelju Abrahamu obznaniti što kani učiniti – kao da mu je savjetnik. Ovo je po mnogo čemu jedinstven tekst jer ni u jednome drugom u Starom zavjetu čovjek ne stoji tako neposredno pred Gospodinom. Abraham započinje diskusije u kojoj se zauzima za spas Sodome. Iako na prvi pogled može tako djelovati, ono što Abraham u ovom razgovoru čini nije pokušaj nagodbe s Bogom. Jer On zna da ga Abraham smatra pravednim i zato ga pušta govoriti. Abraham razmišlja: sigurno u gradu ima barem 50 nevinih – daleko bilo od tebe da takvo što učiniš: da ubijaš nevina i kriva pa da i nevini i krivi prođu jednako! Zar da ni sudac sve...

U današnjem evanđeoskom odlomku (Lk 11, 1-13) sveti je Luka opisao prigodu u kojoj je Isus svoje učenike učio moliti. Naime, osim što su apostoli znali da je Ivan Krstitelj naučio svoje učenike moliti, oni su vidjeli i njega kako moli, te su i sami, za pretpostaviti je, htjeli ovladati nekom molitvenom tehnikom, pretpostavljajući da bi im molitva mogla dati u životu onu snagu duha koju su vidjeli kod Ivana, a nadasve kod samog Isusa. Gospodin im, znajući i svjedočeći koliko je molitva važna, izlazi ususret te ih uči molitvu koju po njemu zovemo Gospodnjom molitvom, a koju nam Luka prenosi u skraćenom obliku u odnosu na svetog Mateja. Iz Isusove pouke ne samo da su apostoli mogli crpiti nadahnuće za molitvu, nego su mogli razumjeti i sam smisao molitve, koji je mogao dvojben ili upi...

Zbog njegove bezočnosti Predočimo si novorođenče, dijete staro tek mjesec ili dva. Gladno je, vruće mu je ili ga treba presvući. Što čini? Plače iz petnih žila. Bez obzira je li to dan ili večer, jutro ili gluha noć. Ne zanima ga je li majka umorna ili bolesna, ima li ona briga i kako se ona osjeća. Njemu je nešto potrebno i ono glasno plače. Jasno je da je u ovom slučaju upravo plač nužan za preživljavanje. To je, naime, jedini način na koji tako maleno dijete može izraziti ono što želi. Ili nešto starija djeca ponovit će bezbroj puta: „Žedan sam!“ dok ne dobije vode. Ne obaziru se koliko je to drugom ugodno ili neugodno. Sjetimo se, nadalje, onog slijepca Bartimeja. Kad je čuo da Isus prolazi počeo je iz svega glasa vikati: „Isuse, sine Davidov, smiluj mi se!“ I što su ga dr...

Gospodinova poruka sadržana u današnjem evanđeoskom odlomku (Lk 11, 1-13) usredotočena je na pouku o molitvi. Povod tome bio je njegov primjer molitve, jer su učenici, primijetivši ga kako se moli, osobito na samotnim mjestima, zamolili da i njih pouči. Način na koji se on molio očito je privukao njihovu pozornost, te su ga u tom trenutku zamolili da i njih nauči moliti, jer je molitva bila jedno od temeljnih obilježja života vjere i odnosa s Bogom. I doista, Gospodin je iskoristio prigodu, te ih je uputio u bit molitvenog života, učeći ih koje će riječi izgovarati i koje će sadržaje od Boga tražiti, te ta molitva kojoj ih je poučio i nosi ime Molitva Gospodnja. Odmah im je želio naglasiti da sadržaji i način na koji trebaju moliti treba biti poseban, pun povjerenja prema Ocu nebes...