Petak, 3 prosinca

Oznaka: biskupi

Moguća grješnost cijepljenja protiv Covida-19
Sjaj Istine

Moguća grješnost cijepljenja protiv Covida-19

Uvod Zasićeni smo više govorom o virusu, mjerama i cjepivu, no na žalost potrebno je nastaviti govoriti jer je izvanredno stanje i dalje na djelu i ne vidi se još kraj. Neki kažu da će kao i svaki veliki rat i ovaj, koji bi mogli nazvati biološkim, potrajati pet godina. Sad je prošla tek godina i pol i po mišljenju nekih ušli smo u „istinsku društvenu agoniju“.[1] Na nama je da se ne umorimo i borimo do kraja, prvenstveno istinom, a ishod je u Božjim rukama. Ljudski gledano mi ne znamo čeka li nas pobjeda ili poraz, no gledano vjernički znamo da Bog ima zadnju riječ i da sve, pa i najveće protivštine, okreće na dobro onima koji ga ljube. 1. Glavni razlozi moralne nedopuštenosti cijepljenja Toliko se znalački pravi promidžba cijepljenja protiv Covida-19 da ispada nepojmljivo uopće ga ...
Odreknuće i odstupanje biskupa sa službe
Crkveno pravo

Odreknuće i odstupanje biskupa sa službe

Slušali smo ili čitali u novije vrijeme kako je više biskupa u Republici Hrvatskoj predalo Svetom Ocu svoje ostavke na službu dijecezanskih biskupa, a u Bosni i Hercegovini to su učinili mons. Pero Sudar, pomoćni biskup Vrhbosanske nadbiskupije, mons. Ratko Perić, Mostarsko-duvanjski biskup, mons. Vinko Puljić, Vrhbosanski nadbiskup, a sprema se da uskoro to učini i mons. Franjo Komarica, biskup  Banjolučke biskupije. Sveti Otac je prihvatio odreknuća biskupā Sudara i Perića, a nadbiskupu Puljiću, iako odreknuće još nije prihvaćeno, već je imenovan nasljednik (nadbiskup koadjutor). Poticaj Drugog vatikanskog sabora i pape Pavla VI. biskupima Biskupska služba, kao služenje Božjem narodu, traži od onih koji su na nju postavljeni da je vrše  koristeći sve svoje snage, sposobnosti, umijeć...
Postupak imenovanja biskupa
Crkveno pravo

Postupak imenovanja biskupa

Biskupi, nasljednici apostola, u Crkvi se postavljaju za pastire duša, da vrše službu posvećivanja, poučavanja i upravljanja. Da bi za tu uzvišenu i odgovornu službu bili prikladni, od kandidata se traži, kako stoji u Zakoniku kanonskog prava, da se odlikuju čvrstom vjerom, dobrim ponašanjem, pobožnošću, revnošću za duše, mudrošću, razboritošću i ljudskim vrlinama te drugim sposobnostima koje ih čine prikladnim, da uživaju dobar glas, imaju barem trideset pet godina života, da su barem pet godina prezbiteri, te da imaju doktorat ili barem magisterij iz Svetog pisma, teologije ili kanonskog prava, ili da su u tim znanostima stručni (ZKP, k. 378, § 1). A konačan sud o prikladnosti nekoga za biskupsku službu pripada Apostolskoj Stolici (ZKP, k. 378, § 2). Imajući u vidu koje sve osobine ka...
Novi koronatest za hrvatske biskupe
Između srca i razuma

Novi koronatest za hrvatske biskupe

Uvod Opće je poznato da zlostavljači često dolaze iz redova zlostavljanih osoba, a jednako tako da su najbrutalnije revolucije gotovo redovito odgovor na dugotrajni teror. Tu činjenicu nije dobro nikada zanemariti, a također ju nije dobro ignorirati ni kada su vjernici u pitanju. Ili, kako bi se reklo, sve ima svoje granice. Vjernik i granice strpljivoga podnošenja nepravde Naime, nekako se očekuje da su kršćani po naravi stvari poslušni, ponizni i u ime suobličenja Kristu patniku pozvani podnositi baš sve životne nedaće i nepravde. Redovito ih se uči da svaku patnju prikažu Bogu i na takav način s jedne strane čine zadovoljštinu za svoje grijehe i grijehe drugih ljudi, a s druge strane da se po njoj uče rasti u svetosti. Pri tome im se kao uzor stavlja pred oči sam Krist koji je sam...
Posluh u doba korone
Sjaj Istine

Posluh u doba korone

I. Dvije krajnosti  U ovoj kriznoj situaciji kada je vjerni puk lišen svete Mise i ostalih sakramenata ne suprotstavljaju se razum i vjera, kako to neki drže[1], nego, po mom mišljenju, istina i ljubav. To suprotstavljanje ili odvajanje istine i ljubavi za posljedicu ima i podjele među vjernicima. Pokušat ću to objasniti. Istina danas nije baš na cijeni jer se uglavnom smatra nečim relativnim i promjenjivim i shvaća se isključivo naravno, kao nešto na što isključivo pravo polažu znanstvenici, moćnici i mediji. Njena nadnaravna dimenzija, po kojoj je ona ustanovljena od Boga, odbačena je i prezrena. Zato se često ne razumije i odbacuje Krista, koji za sebe kaže da je Istina. Svjedočeći za istinu, boreći se za istinu – vjernik se bori za Krista, i svjestan je da se ne može spasiti ak...
Papa Franjo između sablazni i edifikacije
Između srca i razuma

Papa Franjo između sablazni i edifikacije

U okviru uvodnih dijelova svete Mise mi katolici izražavamo svoje kajanje tako što, između ostaloga, ispovijedamo svoje grijehe koje smo učinili mišlju, riječju, djelom i propustom. Snažna je to i duboka molitva nad kojom bi se svakodnevno moglo razmatrati satima, no češće o njoj i kroz nju razmišljamo samo dok tako zajednički u euharistijskom slavlju ispovijedamo svoje grijehe, dok nam misli, kako to i treba biti, već u narednim trenucima slijede daljnji tijek svete Mise. Poneki će možda navečer ispitati svoju savjest imajući u vidu spomenute načine činjenja grijeha, no ipak vrlo često u svemu tome ostajemo na površini, bez stvarnog uranjanja i dubokoga prebiranja po onome što smo učinili, a nismo trebali učiniti, ili onome što nismo učinili, a bilo je važno ne propustiti. Imajući u vi...
Jedinstvo poslanja (Službenici Crkve i oltara)
Gospodin govori

Jedinstvo poslanja (Službenici Crkve i oltara)

Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska pod naslovom Gospodin govori (I. – 1969; II. – 1972.; III. – 1974., Đakovo). Ovdje donosimo jednu njegovu propovijed, održanu u nedjelju 10. siječnja 1971. god. u Dubrovniku, u kapeli Svete Obitelji, a objavljenu u III. svesku, str.  42-45. Dragi vjernici! Isusove riječi, što smo ih uzeli za predmet i motto ovoj propovijedi, zabilježio nam je sv. Matej, u desetom poglavlju svoga Evanđelja. Isus ih je izrekao na koncu besjede, koju je upravio svojim apostolima, kad ih je, — prvi put iza njihova konačnog izbora u apostolski zbor, — poslao, da propovijedaju po Galileji, pa im tom prilikom i otkrio, što ih sve čeka u njihovu budućem apostolsk...
Biskupsko ređenje
Liturgika

Biskupsko ređenje

1. Povijesni pregled U Novom zavjetu spominju se apostoli, proroci, nadglednici (episkopoi), starješine (presbyteroi), učitelji, đakoni. Uloga i nadležnost tih službenika nisu točno određene. Nakon smrti apostola crkvene se službe polagano ustaljuju i određuju.[1] Tako, početkom 2. st. Ignacije Antiohijski (+ 110.) točno razlikuje hijerarhijske stupnjeve biskupa (episkopoi), svećenika (presbyteroi) i đakona (diakonoi). To se ustrojstvo rasprostranilo po čitavoj Crkvi: Potičem vas da se trudite sve činiti u Božjoj slozi uz predsjedanje biskupa namjesto Boga, svećenika namjesto apostolskog zbora i meni predragih đakona kojima je povjereno otajstvo Isusa Krista.[2] Najstariji opis biskupskog ređenja nalazimo u Hipolitovoj Traditio apostolica: Za biskupa neka se red...