ekumenizam – Vjera i djela

15sij2020 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Brojne religije, ali samo jedan Isus Krist

Drugi vatikanski sabor u svojoj je deklaraciji Nostra aetate (Naše doba), u svojim brojevima 2-4, jasno dao do znanja da Katolička Crkva poštuje sve nekršćane, zato što se u svakoj religiji nalazi nekakva klica spoznanja Boga i nastojanje oko moralnoga života, no uz to svakako valja imati na umu da smo pozvani poštovati druge, ali ljubiti svoje. Tako možemo i trebamo imati poštovanje prema politeistima, jer "Katolička Crkva ne odbacuje ništa što u tim religijama ima istinita i sveta" (NA 2), posebno smo pozvani poštovati Židove, jer nas s njima vezuje cijeli Stari zavjet, a stupovi Crkve - apostoli - stasali su upravo u toj religiji. Također, trebamo imati poštovanja prema muslimanima, jer i oni barem djelomično priznaju evanđelja, zatim, iako Isusa ne priznaju Bogom, priznaju ga proro...

Nastavi čitati

Katolička Crkva – jedna ili jedina Crkva u mnoštvu Crkava

29pro2019 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Katolička Crkva – jedna ili jedina Crkva u mnoštvu Crkava

Krist je u svojoj Velikosvećeničkoj molitvi (Iv 17, 20-21 ss) molio za apostole i cijelu Crkvu - da ostane jedno, kao što su jedno Otac i Sin. Međutim, tijekom povijesti Crkva se raspala na tri glavne struje: katolike, pravoslavce i protestante. Stoga mnogi kršćani, polazeći od takve ranjenosti Crkve, nastoje oko međusobnoga ujedinjenja, a s ciljem da Crkva ponovno postane onako jedinstvena kakvom ju je Krist htio. Međutim, postavlja se pitanje gdje je u takvim ekumenskim nastojanjima mjesto Katoličke Crkve u okviru ostalih Crkava i kršćanskih zajednica, kao i koji su to kriteriji po kojima bi se takva jedna zajednica mogla opravdano nazvati Crkva. Naime, danas se vrlo nejasno koristi pojam Crkva, a u takvim zbunjujućim konkretnim prilikama češće će proizići zaključak da je Katolička C...

Nastavi čitati

24kol2018 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Između srca i razuma

Je li vrijeme za katolički ekumenizam?

Uvod ili kako mi vidimo ekumenizam Poznato je da je ekumenizam, kao pokret svojevrsnoga ujedinjenja kršćana, započeo u protestantskim krugovima, a danas je jasno kako se razlozi njegova nastanka daleko više mogu iščitavati u određenoj koristi, pa i koristoljublju, naravno za protestantske krugove, nego u stvarnoj želji za međusobnim uvažavanjem, posebno uvažavanjem katoličanstva. Ne treba možda biti prestrog pa o ekumenizmu govoriti kao o đavolskom iznašašću, kako se to koji puta može čuti, ali ne treba biti ni previše naivan pa sve širokogrudno hvaliti i zatvarati oči pred nizom loših, a dalekosežnih posljedica. Je li ekumenizam put za nametanje i prihvaćanje sektaštva? Ekumenizam je tako krenuo kao želja da se povežu mnogobrojne i međusobno češće oprječne protestantske zajednice, š...

Nastavi čitati

1lip2017 Autor: Uredništvo

Kuća na kamenu

“Ekumenizam” i njegovo naličje

U Francuskoj, a onda, u prijevodu, i u Americi izašla je pred dvije, tri godine knjiga pod naslovom: "Ekumenizam ili nova reformacija". Njezin auktor, Thomas Molnar, ustaje u njoj protiv "progresističkih", modernističkih, strujanja, što se sve jače osjećaju i sve glasnije javljaju u crkvenom i katoličkom životu, osobito ovo iza smrti Pija XII. i iza II. vatikanskog koncila. A to, misli on, — aludira na to i samim naslovom knjige, — prvotno pod plaštem i pretekstom "ekumenizma": pokreta za što skorije ujedinjenje svih kršćanskih crkava u jednu, jedinstvenu i složnu, Kristovu Crkvu. Još poodavna ponikao je taj, "ekumenistički", pokret u katoličkoj Crkvi: najprije pod imenom t. zv. "unijskog gibanja". Papa su mu Ivan XXIII. i II. vatikanski sabor dali samo novo ime: želeći još više ist...

Nastavi čitati

22ožu2017 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Communicatio in sacris

U članku se govori o communicatio in sacris, to jest zajedničkom slavljenju kršćanskih otajstava pripadnika nesjedinjenih Crkava. U prvom dijelu se daje kraći povijesni prikaz ovoga pitanja. Tijekom povijesti su se različite kršćanske zajednice međusobno optuživale za herezu i izdaju evanđelja. Međutim, s Drugim vatikanskim saborom Katolička crkva izrijekom priznaje valjanost bogoslužja Istočnih crkava te izražava svoje poštovanje prema duhovnoj baštini istih crkava. Na sličan se način priznaje valjanost krštenja u zajednicama proizišlim iz Reformacije. Kada je u pitanju communicatio in spiritualibus tj. nesakramentalno bogoslužje drugih kršćanskih zajednica ostavlja se široka mogućnost sudjelovanja katoličkih vjernika i službenika. Međutim, communicatio in sacris, tj. zajedničko slavljenj...

Nastavi čitati

Puzajući katolicizam i sinkretistički ekumenizam

6sij2017 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Između srca i razuma

Puzajući katolicizam i sinkretistički ekumenizam

Siječanj je mjesec već uvriježenih ekumenskih zbivanja, molitvenih okupljanja i promišljanja o odnosima katolika, pravoslavaca i protestanata, a koja kao takva mogu imati svoju veliku vrijednost s obzirom na razvijanje zdravoga dijaloga i međusobnog uvažavanja, ali mogu potaknuti i dublja propitkivanja koja će nužno pokazati površnost i kazališnost takvih obično tek izvanjskih, nedovoljno domišljenih i češće prozelitističkih nastojanja. U tom se smislu mogu, s obzirom na aktualnu situaciju, ali i višegodišnja zbivanja, izdvojiti tri događanja. Božićni domjenak Srpskog narodnog vijećai ekumenski (ne)dijalog s pravoslavcima Prvo ima gotovo isključivo politički kontekst, iako je riječ o tobože vjerskom blagdanu, a odnosi se na tradicionalni božićni domjenak u prostorijama Srpskoga narodn...

Nastavi čitati

27lis2015 Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj

Pastoral

Susret u dijalogu o Obiteljskoj sinodi

U emisiji Prvoga programa Hrvatskoga radija Susret u dijalogu u ponedjeljak 12. listopada 2015. od 9 do 10 sati, urednice Blaženke Jančić gostovao sam zajedno s Branimirom Stanićem, novinarom Glasa Koncila. Niže su pitanja koja mi je urednica bila namijenila i odgovori koje sam bio pripremio. Zbog kratkoće trajanja emisije, većina pitanja nije postavljena, pa se sva planirana pitanja i odgovori objavljuju ovdje. Snimio: Igor Brautović Nakon Kaspera – potop 1. Kardinal Kasper prije godinu dana predložio je promjenu u crkvenom učenju i sakramentima prema kojoj bi rastavljeni i građanski ponovno vjenčani mogli pristupiti pričesti – pozivao se na ranokršćansku praksu. Zapravo u crkvenim redovima postoje različita mišljenja o tome. I sȃm sam učio o fundamentalnoj t...

Nastavi čitati

29ruj2015 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Ekumenizam, Liturgika

Ekumenizam i liturgija

Običan će čovjek ekumenizam razumjeti kao pokret koji ide za jedinstvom Crkava, misleći pri tome i na istovjetnost običaja, bogoslužja, kalendara, itd. U počecima je Crkva naglašavala jedinstvo u vjeri. Liturgiju se slavila raznoliko, uz jedino ograničenje da ona izražava pravovjerje prema onome: lex orandi, lex credendi. Stvorili su se tako u Crkvi različiti obredi. Obred nije samo folklor niti zbirka nekih propisa. On odražava kulturu jednog naroda, ali njime pojedina Crkva također pokazuje kako shvaća, proživljava i slavi vazmeno otajstvo muke, smrti, uskrsnuća i proslave Kristove. Po obredu se vidi kako Crkva proživljava Božju riječ i kako otajstvo pretače u obred i prenosi u vlastiti život. Bogatstvo obredâ označava bogatstvo jedne Kristove Crkve. Razumljivo je da pojedini ob...

Nastavi čitati

Zajedništvo katolika i odijeljenih kršćana u bogoslužju

28sij2014 Autor: dr. sc. Velimir Blažević

Crkveno pravo

Zajedništvo katolika i odijeljenih kršćana u bogoslužju

Kristovom žrtvom na križu otkupljeni su svi ljudi, i trebalo bi da u slavljenju euharistije, Kristove nekrvne žrtve, mogu sudjelovati svi koji su krštenjem pritjelovljeni Kristu. Ali raskol koji se dogodio u Kristovoj Crkvi i razjedinjenost koja postoji među kršćanima ima za posljedicu da je Katolička crkva vrlo osjetljiva u pogledu zajedničkog sudjelovanja katolika i odijeljenih kršćana u svetim činima. Katolici u prošlosti nisu smjeli nikada aktivno sudjelovati u bogoslužju i bogoštovnim činima nekatolika, a samo se u iznimnim situacijama tolerirala njihova pasivna nazočnost kao običnih promatrača. Katolička crkva je u novije vrijeme, zapravo od Drugog vatikanskog sabora, promijenila i ublažila svoje stajalište i držanje u pogledu tzv. komunikacije ili zajedništva u svetim činima kat...

Nastavi čitati

21ruj2013 Autor: dr. sc. Velimir Blažević

Crkveno pravo, E-knjige

Komunikacija u svetim činima

Knjiga Komunikacija u svetim činima je objavljena 2001., a na obuhvatan način donosi važne smjernice i odredbe Katoličke crkve vezane uz komunikaciju u svetim činima između katolika i nekatolika. Pri tome donosi detaljan povijesni pregled iz kojega se vidi kakva je ta komunikacija u svetim činima bila omogućena u vremenu od prvih stoljeća do Zakonika kaonskog prava iz 1917. god., od 1917. do danas, te prema aktualnom Zakoniku. U njoj se također donose teološka načela prema kojima je ta komunikacija omogućena i koliko je omogućena, te prikaz crkvenih dokumenata koji govore o toj tematici.

Nastavi čitati