Srijeda, 12 svibnja

Oznaka: sakrament Euharistije

Sloboda pričešćivanja
26svi2020 Autor: dr. sc. Josip Mužić
Kolumne, osvrti, komentari

Sloboda pričešćivanja

1. Dva oblika Dva su oblika pričešćivanja u rimskom obredu svete mise, na jezik i na ruku. Ovaj drugi, ne ruke, uveden je tijekom posljednjih pedesetak godina i smatra se izvanrednim načinom, odnosno nečim neredovitim ili ustupkom. Naime, krajem šezdesetih godina prošlog stoljeća, u previranjima nakon Drugoga vatikanskog sabora, u nekim zemljama sjeverne Europe, koje su bile već dobrano zahvaćene procesom sekularizacije, uvedena je ta praksa protiv postojećih propisa i bez prethodnog odobrenja Svete Stolice. Tadašnji tajnik Svetog zbora za bogoštovlje i sakramentalnu stegu, danas kardinal, Malcolm Ranjith ustvrdio je 2008. godine da je ta „praksa uvedena bespravno i na brzinu“, a „sada je postala redovita praksa za čitavu Crkvu.“[1] Stavljena pred gotov čin, Sveta Stolica, tj. njez...
Nastavi čitati
Euharistija – izvor i vrhunac života i poslanja Crkve
17stu2019 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić
Vjeronauk - srednja škola

Euharistija – izvor i vrhunac života i poslanja Crkve

Drugi vatikanski sabor s pravom naglašava da je euharistija, odnosno sveta Misa, izvor i vrhunac svega kršćanskog života (Lumen gentium, 11). To je najuzvišeniji oblik slavljenja Boga u kojem nam se sam Božji Sin daruje pod prilikama kruha i vina. Zato je za onoga tko doista vjeruje i tko se želi hraniti tom neraspadljivom hranom za vječni život, po sebi razumljivo i jasno kolika se važnost nalazi u crkvenoj odredbi po kojoj je vjernik dužan redovito ići na svetu Misu nedjeljom i blagdanima (Zakonik kanonskog prava, kan. 1247.). Sama se Misa često naziva euharistija, a ponekad se naziva i nekim drugim nazivima, npr. lomljenje kruha, Gospodnja večera, sveta i božanska liturgija, bogoslužje, sveta Žrtva, spomen-čin itd. Pojam euharistija dolazi iz grčkog jezika i znači zahvaljivanje. Upu...
Nastavi čitati
Katoličnost ili pluralizam
24velj2019 Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj
Kolumne, osvrti, komentari

Katoličnost ili pluralizam

Gerhard Ludwig Müller,[1] kardinal Svete Rimske Crkve, redoviti profesor i predstojnik Katedre dogmatike i povijesti vjerskih istina na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Münchenu (1986.–2002.), prvi počasni doktor znanosti Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta (2016.), urednik sabranih djela Josepha Ratzingera (od 2009. do 2019. objavljeno 18 svezaka na njemačkom), čelnik dikasterija za katoličko pravovjerje (2012.–2017.), emeritirani predsjednik Međunarodnoga teološkoga povjerenstva, emeritirani predsjednik Papinskoga biblijskoga povjerenstva, emeritirani predsjednik Papinskoga povjerenstva „Ecclesia Dei“ i emeritirani regensburški biskup, objavio je 10. veljače 2019. Proglas vjere. Istoga dana na hrvatskom su ga jeziku neovisno objavila tri portala: Crkva na kamenu, Vjera i...
Nastavi čitati
Proglas vjere
10velj2019 Autor: Uredništvo
Dogmatika

Proglas vjere

Kardinal Gerhard Müller (71) objavio je Proglas vjere, koji je datiran s 10. veljače 2019., na nebeski rođendan blaženoga Alojzija Stepinca, dan uoči šeste obljetnice odreknuća petrovske službe Benedikta XVI. i dan uoči 41. obljetnice svojega prezbiterskoga ređenja. Objavljen je na sedam jezika: engleski, francuski, kastilski, njemački, poljski, portugalski i talijanski. Donosimo njegov cjeloviti prijevod na hrvatski s njemačkoga izvornika.  „Neka se ne uznemiruje srce vaše!“ (Ivan 14, 1) Suočeni s rastućom zbunjenošću oko učenja o vjeri, brojni biskupi, svećenici, redovnici i laici Katoličke Crkve tražili su od mene javno svjedočenje o Istini objave. Vlastita je zadaća pastira voditi one koji su im povjereni putom spasenja. To im može uspjeti samo ako poznaju taj put...
Nastavi čitati
Razgovor katolički s pobudnicom Amoris laetitia
1velj2017 Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj
Dogmatika

Razgovor katolički s pobudnicom Amoris laetitia

Razgovor čine sljedeća poglavlja: 1. Uskomešana Crkva, 2. Koji je tekst mjerodavan?, 3. Ustrojstvo pobudnice, 4. Vrijednost raščlambe stanja, 5. Pabirci o ostalim dijelovima, 6. Rakovi koraci, 7. Izvori i navodi, 8. Načelno shvaćanje promicatelja pravovjerja, 9. Konkretno shvaćanje promicatelja pravovjerja, 10. Primjer izvrtanja svetoga Tome, 11. Sinovska molba – apel 45 suradnika istine, 12. Pet upita četvorice stožernika, 13. Shvaćanja diljem Crkve, 14. Osam zabluda, 15. Unatoč zamršenosti postoje smjerokazi i 16. Zaključci. Kardinal Jorge Mario Bergoglio i Víctor Manuel Tucho Fernández na Papinskom argentinskom katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu 22. listopada 2012. u prigodi pedesete obljetnice početka Drugoga vatikanskoga sabora. 1. Uskomešana Crkva Godine 56...
Nastavi čitati
Anđeoski slikar protiv Kasperova prijedloga
24lis2015 Autor: Uredništvo
Liturgika

Anđeoski slikar protiv Kasperova prijedloga

Blaženi Ivan iz Fiesola (oko 1400.–1455.) dao je čisti oblik vrjednotama koje su kršćanstvu sržne. Godine 1468. pjesnik Domenico da Corella opisao ga je kao anđeoskoga slikara (pictor Angelicus) zbog besprijekorno čestita života i gotovo nebeske ljepote njegovih slika. Otud mu i imena Fr. Angelico, odnosno Beato Angelico, po kojima je općepoznat. Vjerska otajstva koja je promatrao u molitvi i proučavanju božanske istine priopćavao je svojim slikarskim umijećem. Između 1440. i 1442. naslikao je fresku Pričest apostolā u samostanu Svetoga Marka u Firenci. Posljednju večeru na njoj prikazuje kao euharistijsko slavlje. Ukrasa gotovo da i nema. Prizor podsjeća na blagovalište i prenosi osjećaj nepokretnosti, osmišljen da potakne na razmatranje i molitvu. Stol je očišćen kao oltarna ...
Nastavi čitati
Rastavljeni-pa-ponovovjenčani i svetootajstva Euharistije i pokore
21lis2015 Autor: Uredništvo
Katehetika

Rastavljeni-pa-ponovovjenčani i svetootajstva Euharistije i pokore

Uvodna napomena Govorimo o rastavljenima-pa-ponovovjenčanima, ali rasprava u bitnom vrijedi za sve koji žive u neurednim obiteljskim stanjima. Određenje „pa-ponovovjenčani“ znači da rastavljeni kao takvi nisu isključeni iz sakramenata navedenih u naslovu; to je slučaj samo ako su pokušali novi vez, ušli u novu vezu i žive u neurednim bračnim prilikama. Upravo je to trajno, neuredno stanje razlog za isključenje od svetootajstava. U tim okolnostima oni koji žive zajedno s osobom koja im nije supružnik doista otvoreno krše zakon[1] Božji[2] kako ga Crkva naučava. Crkveno pravo[3] s jedne strane točno propisuje uvjete za pristup svetootajstvima i povjerava samomu vjerniku da provjeri ispunjava li te uvjete. S druge pak strane naznačava djelitelju sakramenta u kojim slučajevima mora uskrat...
Nastavi čitati