Skip to content

Biret ili križatica

kardinalski bireti


Biret ili križatica je četverokutna ukrućena kapa s tri, a ponekad i četiri roga, odnosno zaobljene izbočine na gornjem dijelu, koju nose klerici kao znak svećeničkog dostojanstva. Češće se na vrhu, na sredini bireta, nalazi vunena bombica (pompon), a ponekad šiljak. U ranijim su je vremenima vrlo često nosili svećenici, posebno kod blagoslova, sprovoda i drugih liturgijskih čina koji se slave vani, pri ophodima, kod ispovijedi na otvorenom itd., te im je tako ta kapa poslužila i kao obrana od vjetra, sunca ili kiše. Osim navedenoga, biret se nosio i u dijelovima euharistijskoga slavlja i bio je obvezan pri izricanju formule odrješenja u sakramentu ispovijedi. Iako Drugi vatikanski sabor nije ukinuo upotrebu bireta, danas se rijetko može vidjeti svećenika koji nosi tu kapu.

Boja i kvaliteta platna od kojeg je napravljen biret označavat će stupanj kleričkog dostojanstva, pa će tako svećenik nositi biret crne boje, i to od vunene tkanine, dok će biskupov i kardinalov biti od svile. Biskupov biret je u ljubičastoj boji, a kardinalov u crvenoj. Kardinalov biret je bez pompona. Osim njih, biret mogu nositi i đakoni i bogoslovi, a njihov je biret, kao i svećenički, crne boje, i to bez pompona. Svećenici pak koji su kanonici nose crni biret s crvenim pomponom. Redovnici uglavnom ne nose biret, ali ima i onih redova gdje je biret sastavni dio njihove liturgijske odjeće, obično bez pompona. Papa ne nosi biret.

Ne zna se točno kako je biret postao sastavni dio liturgijskoga ruha, ali čini se kako je ta kapa, dakako drugačijega oblika od današnjega, najprije bila vezana uz postizanje akademskih stupnjeva (i danas se slična kapa nosi kod promocija), a onda je početkom 14. st. na sinodi u Bergamu preporučeno da ju nose i crkveni velikodostojnici, a u 16. st. i niži kler.

Većina bireta ima tri roga, ali je ipak negdje običaj, npr. u Njemačkoj, Francuskoj, Španjolskoj ili Nizozemskoj, da ima četiri. Kapa se nosi na glavi tako da onaj dio koji nema roga biva okrenut s lijeve strane glave.

Iako se danas nošenje bireta može činiti ne samo neobičnim, nego i staromodnim, valja istaknuti kako je ta kapa, uz to što je doista bila funkcionalna i štitila od kiše i vjetra, bila i vidljivi znak svećeničkoga staleža, te je time vjernicima slala jasnu poruku da je osoba koja ju nosi posvetila svoj život Bogu i zajednici. U današnje vrijeme kada je doista rijetkost vidjeti svećenika izvan crkve u reverendi ili habitu, pa čak i s kolarom, možemo se s nostalgijom prisjetiti starih vremena kada su svećenici svoje svećeničko poslanje isticali, a ne skrivali.

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Biret od papira Biret je posebna četverokutna kapa koju nose svećenici, biskupi i kardinali, a o njoj se više može saznati ovdje. U sklopu vjeronaučnih tema o...
Službe i redovi: akolitat 1. Povijest Akolit (grčki akolouthos, latinski sequens – pratitelj) je liturgijski službenik koji se postavlja za pomoć prezbiteru i đa...
Vino u bogoslužju Uvod Na početku će biti govora o vinu u redovitom životu i u bogoslužju u antičkim vremenima, to jest kod Grka i Rimljana, a osobito u ...
Pokornička slavlja u liturgijskoj praksi Uvod Jedan revni njemački župnik i moj poznanik našao se na godišnjem odmoru u Mađarskoj, negdje na Blatnom jezeru. Budući da nije znao...
Službe i redovi: egzorcistat 1. Postanak Treći niži red bio je egzorcistat. Oni koji su primili taj niži red tek su formalno, a ne stvarno dobivali vlast zaklinjanj...