Stari zavjet – Vjera i djela

24kol Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Stari zavjet

Abraham kao uzor vjere

Abrahama štuju i židovi i muslimani i kršćani, smatrajući ga praocem njihove vjere. Sva Abrahamova veličina počiva na Božjem pozivu i Abrahamovu spremnom odazivu. Kako se to uistinu dogodilo, arheologija najvjerojatnije nikada neće otkriti, jer biblijski prikaz o Abrahamu ne mora u svemu odgovarati povijesnoj zbilji. Abraham je možda živio u neko drugo vrijeme nego što ga biblijski pisac smješta. Mnogi smatraju da bi to moglo biti između 19. i 13. st. pr. Kr., najvjerojatnije 14. st. pr. Kr. (Mi ćemo se, ipak, u analizi njegova života služiti biblijskom kronologijom.) Za nas je bitno da taj događaj shvatimo kao znak saveza Boga s čovječanstvom, koji označava početak povijesti spasenja, odnosno povijesni trenutak kada Bog počinje objavljivati svoju volju. Abraham se često naziva praocem na...

Nastavi čitati

5svi Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Stari zavjet

Psalam 51

Glavni momenti Molitelj u r. 1 počinje s iskrenim prizivanjem milosrđa Božjeg zbog počinjenog bezakonja, jer milosrđe Božje mu je sada jedina nada. Ovaj je psalam pripisan Davidu; on je ovdje slika svakog grešnika, pa i nas samih. Činjenica da se David nije godinu dana smatrao grešnikom nakon ubojstva Urije i preljuba sa Bat-Šebom, jer prorok Natan mu je došao kad se već rodilo dijete (2Sam 11,27), govori da on ipak nije ishitreno, radi „liturgijskih“ zahtjeva, priznao grijeh nego da je ta svijest u njemu sazrijevala. Priznanje grijeha označava početak unutarnjeg zaokreta i obraćenja. Jer ako ga on shvaća kao bezakonje, nevjernost, to znači da je svjestan da se nalazi u nemogućem položaju, tamo gdje nikako ne bi smio biti; odakle se treba što prije vratiti. Spoznao je da mu je Bog jedin...

Nastavi čitati

1svi Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Stari zavjet

Psalam 1 – II

1,5: Kako smo spomenuli govoreći o 1,4, veznik stoga (al-ken) uvodi rečenicu koja naznačava posljedicu ponašanja opisanih u 1,1-4. Na njezinu se početku nalazi pomalo čudna konstrukcija koja pričinjava probleme egzegatama, a koja je u našem Svetom Pismu prevedena sa održati se na sudu (qum bammišpat). U tom slučaju imamo jedan sinonimni paralelizam u okviru 1,5: zato opaki se ne mogu održati na sudu a ni grešnici (sinonim za opake), u zajednici pravednih, što označava posljedicu pozitivnog ishoda na sudu. Ako se mišpat uzme u također mogućem značenju voljni čin pravednog usmjerenja, onda dobivamo jednu progresiju: zato opaki ne mogu ustati na pravednu odluku (1,5a) i (ukoliko su) grešnici u zajednici pravednih (1,5b). Na ovaj se način bolje vidi veza 1,5 sa kontekstom koji prethodi (1,1-...

Nastavi čitati

22tra Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Stari zavjet

Psalam 1 – I

Naše iščitavanje ćemo početi „horizontalno“ idući od riječi do riječi, od retka do retka. Nakon toga toga ćemo ukazati na neke datosti koje se u „vertikalnom“ smislu protežu kroz Psalam poput kontrapunkta. Naposljetku ćemo iznijeti nekoliko zaključnih misli. “Horizontalna” analiza teksta 1,1: Psalam počinje proglasom blaženstva: blažen, sretan čovjek (usp. Ps 119,1)! Za razliku od svečanog, liturgijskog proglasa barûk, blagoslovljen koji doziva sferu božanskoga, izraz koji je ovdje upotrijebljen pripada području svakodnevice i izriče ljudsko stanje sreće – najjednostavnije i najobičnije: sretan čovjek! Ovaj početni blago… daje stoga intonaciju cijelom Psalmu a i Psalteriju i hrabro obećava: onaj tko ozbiljno bude koračao Psalterijem i slijedio njegove upute doživjet će sreću! Ukoliko j...

Nastavi čitati

15tra Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Stari zavjet

Knjiga Mudrosti

Smatra se da u ovoj knjizi biblijski pisac želi Božju mudrost (hebr. hokma), koja je progovarala kroz ranije knjige mudrosne književnosti, ovaj puta predstaviti u ruhu grčke sofia-e. Knjiga je, smatra se, nastala u helenističkom ambijentu jer ga autor veoma dobro poznaje (na to ukazuje upotreba grčkog jezika, poznavanje ondašnjih kulturnih struja, napose epikurejizma i stojicizma); neki autori tvrde kako smijemo smatrati da je nastala u Aleksandriji, jednom od ondašnjih najvećih kulturnih centara u koji su se slijevale kulturne struje. Kao vjerojatno vrijeme nastanka uzima se godina 30.g.pr. Kr. Uslijed navedenih elemenata, ne čudi da se u ovoj knjizi se jedne strane osjeća snažan utjecaj grčkog prijevoda Starog zavjeta, a s druge strane, zbog vremenske blizine, zamjetna je blisko...

Nastavi čitati

10tra Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Stari zavjet

Knjiga Propovjednikova

Smatra se da je napisana od nepoznatog židovskog mislioca iz 3.st.pr. Kr. koji u njoj pokušava ostvariti svojevrsni dijalog između židovstva i grčke filozofije. Njezin hebrejski jezik sa dosta aramejizama svjedoči da se radi o mlađem spisu, a u kojem odzvanjanju odjeci problema i mentaliteta tipičnih za helenizam i njegove sastavnice (cinike, stoike, epikurejce i skeptike). Naziv knjige na hebrejskom jest kohelet (kahal=skup, saziv) pa je grecizirani naziv ekklesiastes (od ekklesia=skup, saziv, crkva), dakle onaj tko upravlja skupom, sazivom – vjerojatno se misli na učitelja ili onoga koji predvodi čitanje u zajednici. Književni aspekt knjige Propovjednik uzima pojedine drevne mudrosne izreke ili tekuću narodnu mudrost i na njima gradi svoje razmišljanje. Jedni smatraju da to čini po uz...

Nastavi čitati

3tra Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Stari zavjet

Knjiga o Jobu – II

Po čuvenju tek poznavah te dosad, ali sada te oči moje vidješe! (Job 42,5) Job zahtijeva život zaslužen osobnom pravednošću. Ne nalazeći drugoga načina, istupa pred Boga tražeći pravdu. Ljudska pravednost dolazi pred Boga! I Bog progovara. Svojom istinom. Pita Joba za njegovo mjesto i ulogu u Stvaranju, koje je njegovo mjesto u Stvarnosti? Razumije i pozna li prirodu ili je ona za njega zbivanje nedokučivih pojava? Gospodari li prirodom? Job, koji priznaje da je odveć malen da bi odgovorio (40,4), biva suočen s Bogom čija moć nadilazi ljudske sile zla, s Gospodarom stvarnosti koji nadilazi ljudske moći – s Behemotom i Levijatanom, njegovim stvorovima, koji svojom snagom zasjenjuju čovjeka. Job spoznaje svoju ograničenost jer ni svojim znanjem ni snagom ne nadilazi svijet ...

Nastavi čitati

28ožu Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Stari zavjet

Knjiga o Jobu – I

Čovjek i patnja u općeljudskom iskustvu Među temeljnim značajkama kojima je karakteriziran ljudski život svih vremena jest i patnja. Iskustvo patnje prisutno je u različitim intenzitetima i učincima na život čovjeka. Već ograničen, ljudski vijek biva protkan patnjom što čovjeka ispunjava pitanjem o smislu, naravi i podrijetlu života, čiji završetak za čovjeka označava još jednu patnju – smrt. Dok jedni patnju ne prihvaćaju, drugi su je, naprotiv, pokušavali osmisliti, Leibniz razobličiti i pokazati da ona ima svoju nezamjenljivu ulogu u ovom –najboljem mogućem – svijetu što ga je Dobri Bog uopće mogao stvoriti, svi dijele s Romanom Guardinijem pitanje koje on postavlja pred svoju smrt: zašto čovjek do spasa dolazi preko bolnih stranputica patnje? Zašto nam je život zagorčen izobiljem zab...

Nastavi čitati

21ožu Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Stari zavjet

Knjiga Mudrih Izreka

Knjiga Mudrih Izreka sastoji se od 31 poglavlja koja su nastala u različitim epohama. Zato istraživači govore o kolekcijama tj. zbirkama materijala. Usporedba sa sličnom literaturom Egipta i Mezopotamije govori da se radi o veoma starom tekstu, najvjerojatnije starijem od 6.st.pr.Kr. Teškoću u određivanju vremena nastanka pričinjava sama narav teksta jer iznosi „apstraktnu“ mudrost bez dodavanja detalja iz bližeg povijesnog konteksta. Naš termin izreka jest prijevod hebrejskog termina mašal, dakle sefer mešalim. Hebr. mašal ima dva značenja: s jedne strane označava sličnost, usporednost, a s druge riječ koja upravlja. Isto dvostruko značenje ima i glagol mašal. Tumači kažu da ova dvostrukost značenja otkriva logiku ovih izreka: pojedina izreka nastaje uspoređivanjem određenih stvarnosti l...

Nastavi čitati

Apokaliptika Staroga zavjeta i Knjiga Danielova

16ožu Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Stari zavjet

Apokaliptika Staroga zavjeta i Knjiga Danielova

Apokaliptika SZ-a Apokaliptički pokret jest socio-religiozni pokret nastao nakon babilonskog sužanjstva a do izražaja dolazi napose u periodu 2.st. pr. Kr. – 2. st.n.e. Sa povijesnog gledišta, on se rađa i širi u periodima političke i religiozne krize kada se čini da sve ide loše i da nema druge nego čekati bolja vremena. Svoj maksimum stoga dostiže u vrijeme dominacije Seleukovića i Rima. Smatra se da je apokaliptički pokret: sljednik proroštva koje se iscrpilo, bilo zbog nestanka napetosti monarhija-proroštvo, bilo zbog nove post-egzilske religioznosti židovstva (judaizma), koje teži produbljenju povijesnog sjećanja i sve kontraste između institucije (kult, svećenstvo) i riječi Božje (proroštvo) regulira pomoću Zakona – Pentateuh je postao normativni zakon. No, apokaliptika sazri...

Nastavi čitati