Je li Božić poganski blagdan
Samo naprijed i postavi taj bor.
Je li Božić doista poganski blagdan? Vrijeme je za internetske kružilice, sumnjičavce, pa čak i neke kršćane koji tvrde da Krist nije izvor Božića i da su ukrasi u obliku bora, darova i slavlja nespojivi s kršćanstvom.
Božić je ukorijenjen u Svetom Pismu i oduvijek je bio o Kristu
Izvješća o Isusovu rođenju u Mateju i Luki napisani su u prvom stoljeću. Ne postoji ozbiljan povjesničar koji vjeruje da su židovski učenici preslikali kakvu pogansku predaju kada su ispripovjedili tu pripovijest. Prije nego što je određen datum ili smišljena riječ „Božić“, razlog za to godišnje doba bio je prisutan u Evanđeljima. Kada se sjećamo Kristova rođenja čitajući ova izvješća, pjevajući o njima i zahvaljujući Bogu što nam je dao svoga Sina, činimo ono što bi učinili i najraniji kršćani. Zapravo, pjesma koja će postati prvi došašćni himan, Marijin Magnificat, zabilježena je u Lukinu evanđelju, prvoj glavi.
Dan kad se Božić slavi vjerojatno nema nikakve veze s poganskim blagdanima
Nitko nije sasvim siguran kada je Isus rođen. Dugo su ljudi tvrdili da je 25. prosinca odabran kao nadnevak njegova rođenja jer se podudarao s rimskim blagdanom. No, ta je teorija pala u nemilost. Prema Biblijskom arheološkom društvu,
„nemamo dokaza da su kršćani usvojili poganske blagdane u trećem stoljeću, kada su utvrđeni datumi za Božić. Stoga se čini malo vjerojatnim da je datum jednostavno odabran kako bi odgovarao poganskim Sunčevim blagdanima.“
Uvjerljivija pretpostavka jest da je prvotna Crkva izračunala 25. prosinca kao Isusov rođendan brojeći devet mjeseci od dana Njegova začeća (i smrti), za koji su vjerovali da su se dogodili 25. ožujka. Primjerice, sveti Augustin piše:
„Jer se vjeruje da je Isus začet 25. ožujka, na koji dan je i mučen… A rođen je, prema predaji, 25. prosinca.“
Zapravo, sve do dvanaestoga stoljeća nijedan pisac nije ni natuknuo kako je na nadnevak Božića utjecao poganski blagdan.
U redu je posvojiti i ispraviti neke poganske predaje
Podrijetlo ukrašenih borova, badnjaka, imele i drugih sezonskih ukrasa nije jasno. Povjesničari smatraju da su bili ustaljeni u pojedinim dijelovima Europe prije nego što je kršćanstvo tamo doprlo. Ali samo zato što predaja ima poganske korijene ne znači da kršćani ne mogu uživati u njoj. Križ na tornjevima naših crkava i oko mnogih naših vratova rimsko je oruđe mučenja, koje je Krist pretvorio u simbol vječnoga života. Nekoliko mjeseci u godini prema međunarodnim nazivima zove se po rimskim božanstvima, a sami dani u tjednu u engleskom, poput Vodenoga dana (srijeda: Woden’s Day – Wednesday) i Thorova dana (četvrtak: Thor’s Day – Thursday), nazvani su po nordijskim kumirima. Pa ipak, kršćani se služe kalendarom.
Krist je Gospodar svega. Ne boji se ni borova ni badnjaka. On ih je stvorio. Čak je i Djed Božićnjak utemeljen na kršćanskom svetcu svetomu Nikoli. Sve dok ti običaji ne odvlače pozornost od pravoga značenja Božića, nema ništa loše u tome što se kršćani njima služe za slavljenje Isusova rođenja.
John Stonestreet i Shane Morris
