Pasha [video]
Pasha je blagdan koji se slavi čak osam dana, od 15.-22. nisana. Tog se dana Židovi prisjećaju oslobođenja iz Egipatskog ropstva te žele proslaviti to da su sada slobodni ljudi koji mogu živjeti po Tori. Zašto se blagdan zove baš “Pasha” i kako se obilježava, odnosno što se jede na seder večerama?
Pasha doslovno znači “prijeći” ili “proći prijeko”. Tom se riječi u Bibliji opisuje događaj u kojem je anđeo smrti prošao preko svake kuće koja je bila označena krvlju i tako poštedio prvorođence koji su se tu nalazili. One kuće koje nisu bile označene nije preskočio. Egipćani su bili ti koji svoje kuće nisu označili pa je čak i faraon ostao bez sina. U silnom očaju, žalosti i ljutnji Egipćani su protjerali Židove. U toj žurbi, Židovi nisu stigli napraviti kruh s kvascem, već tek beskvasne kruhove te su žurno napustili Egipat. Drugi trenutak prijelaza ticao se prelaska Židova preko Crvenog mora koji se zbio nekoliko dana nakon napuštanja Egipta. Tad su vode opet poštedjele Židove, a potopile egipatska kola i konjanike. Sve u svemu, zato kažemo Pasha, zato se slavi nekoliko dana i zato se koristi beskvasni kruh.
Od 8 dana slavlja ističu se prva dva i zadnja dva. Tih se dana gotovo ništa ne radi, ne vozi se, ne piše se, ne koristi se tabletima, niti se gleda televizija. Umjesto toga, uživa se u blagdanskim jelima i detaljno se pripovijedaju priče o Izlasku tj. čita se Hagada. Prve se dvije blagdanske večeri zovu seder. Na stol se stavljaju četiri čaše vina i hrana bogata simbolikom. Jaje simbolizira žrtvu koja se inače prinosila u Hramu. Gorko bilje, obično hren, podsjeća na gorčinu života u Egiptu. Povrće se, obično luk ili peršin, umače u sol da se okusi patnja predaka. Mješavina, odnosno svojevrsna pašteta voća i oraha, podsjeća na izradu opeka u Egiptu. Zelena gorka salata podsjeća na to da je Izraelcima u početku u Egiptu bilo ugodno, ali je kasnije postalo gorko. Konačno, pečena koljenica podsjeća na zaklano janje prve Pashalne noći.
Tijekom večeri četiri puta se pije vino iz četiri različite čaše. Prva predstavlja fizičko udaljavanje iz Egipta. Druga oslobođenje od intelektualnog i duhovnog ropstva. Treća stvaranje naroda zauvijek otpornog na trajno ropstvo. Četvrta podsjeća na to da je Bog prihvatio Izraelski narod kao svoj te mu darovao Toru. Postoji i peta čaša koja se toči proroku Iliji u čast, jer se vjeruje da će te noći posjetiti svaki židovski dom.
Čitava seder večera zbog svojeg neobičnog jelovnika inicira četiri pitanja koja postavljaju djeca, a koja glase:
- Zašto umačemo jela?
- Zašto jedemo gorka jela?
- Zašto blagujemo beskvasni kruh?
- Zašto smo naslonjeni jedni na druge?
Ostala četiri dana koja se nalaze između prva i zadnja dva, Židovi se mogu baviti uobičajenim poslovima, ali svejedno izbjegavaju kvasni kruh ili preteške poslove.
Možemo dakle reći da je Pasha možda i najvažniji židovski blagdan. U Židovima budi sjećanja na teško izborenu i od Boga darovanu slobodu koju će sačuvati jedino oslonjeni na Toru i jedni na druge.