»Ovo je život vječni: da upoznaju tebe, jedinoga istinskog Boga, i koga si poslao – Isusa Krista.« (Iv 17,3)
Shadow

Sveti Albert Veliki

15. studenoga Crkva liturgijski časti svetog Alberta Velikog, jednog od najvećih skolastičkih teologa.



Rodio se u njemačkom gradu Lauingenu krajem 12. ili početkom 13. stoljeća, u Padovi je studirao filozofiju, teologiju i medicinu, a za to vrijeme je ušao u dominikanski samostan. Nakon ređenja, kada je redovnički habit primio iz ruku bl. Jordana Saskog, nasljednika svetog Dominika, radio je kao profesor najprije u nekoliko njemačkih  gradova, a potom je svoj znanstveni rad nastavio u Parizu, na tada najpoznatijem sveučilištu.

Iako je znanjem bio među najučenijim ljudima svoga vremena, a po mnogima je bio najveći njemački srednjovjekovni filozof i teolog, životom je bio izrazito jednostavan i skroman, živeći vrlo pobožno. Jedno vrijeme je bio i regensburški biskup i papin savjetnik, ali su ga i tada jednako resili osjećaj za siromašne i osobni skroman život.

Iza sebe je ostavio 74 djela, najvećim dijelom teološke i prirodoznanstvene tematike. Među njima posebno se ističu “Teološka suma”, “Pariška suma”, “O mineralima”, “O raslinju” i druga. Bio je učitelj svetom Tomi Akvinskom, te je u tom smislu zasigurno ostavio velikog i pozitivnog traga i na tog sveca.

Umro je u Kölnu 15. studenoga 1280. god., blaženim ga je proglasio papa Grgur XV. 1622. god., a svetim papa Pio XI. 1931. god., koji ga je istovremeno proglasio i crkvenim naučiteljem. Papa Pio XII. proglasio ga je zaštitnikom prirodoznanstvenika 1941. god., a štuje se i kao zaštitnik filozofa, znanstvenika, studenata (napose onih koji studiraju teologiju), medicinskih tehničara, školske djece i Svjetskog dana mladih.

O njemu je papa Benedikt XVI. održao katehezu, a koja se može pročitati na stranici vatican.va.