Četvrtak, 22 travnja

Oznaka: Svi sveti

Svi sveti: Dođoše iz nevolje velike
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Svi sveti: Dođoše iz nevolje velike

Čitanja: Otk 7, 2-4.9-14; Ps 24, 1-6; 1Iv 3, 1-3; Mt 5, 1-12a Kada gledamo na životne nedaće, osobito nepravde, može nas stvarno uhvatiti tjeskoba. Ima li smisla truditi se i nastojati oko dobra? Tako se može reći da su neki od nas stvarno (bili) ludi. Evo. Netko se žrtvovao i teško radio za svoju obitelj. Priznaju li mu to njegova djeca? Pa baš i ne. Netko je marljivo, predano i pošteno radio u tvrtci koja je mešetarenjem propala, tako da je on završio u bijednoj prijevremenoj mirovini. Tko gleda na njegov rad? Kako li su samo ljudi u svoje vrijeme u strašnim uvjetima radili, rađali i odgajali djecu, trpjeli zbog bolesti i nesreća… Koga to danas zanima? Branitelj je, konačno, zdravlje i život dao za svoju zemlju. Koga to zanima? Toliko je ljubavi, dobrote, strpljivost i predanja ugrađ...
Plaća na nebesima – razmišljanje uz svetkovinu Svih svetih
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Plaća na nebesima – razmišljanje uz svetkovinu Svih svetih

Čitanja: Otk 7, 2-4.9-14; Ps 24, 1-6; 1Iv 3, 1-3; Mt 5, 1-12a Činjenica je da mi ljudi ne znamo baš tako dobro upravljati pogled prema nebu dok se bavimo zemaljskim stvarima, jer često prihvaćamo njihovu unutarnju logiku prema kojoj se ponašamo isključivo ljudski. Služimo se zemaljskim dobrima i plavimo zemaljske planove prema kojima izračunavamo vlastitu dobit, život u radosti, obilnu baštinu, te smo poradi toga spremni zažmiriti i progledati kroz  prste samima sebi s obzirom na posvemašnju pravednost, na milosrđe prema drugima ili pak na čistoću srca. Nekad nam se čini rizično i besmisleno trpjeti poradi nekih vrijednosti, kad se može živjeti opuštenije ako ih zaboravimo, te se posvetimo zemaljskoj dobrobiti. Možda je i besmisleno biti do kraja dosljedan, pa izazvati na se bijes onih ...
Svetkovina Svih svetih – prijedlog za liturgijsko pjevanje
Prijedlozi za liturgijsko pjevanje

Svetkovina Svih svetih – prijedlog za liturgijsko pjevanje

Ulazna: Radujmo se svi u Gospodinu (A. Canjuga) Radujmo se svi u Gospodinu (Svi sveti – Š. Marović) Isuse Kriste, Svjetlo svega Neba (gregorijanski napjev) Isuse Kriste, Svjetlo svega Neba (Pariški antifonal, 1681.) Otpjevni psalam: Takav je naraštaj (A. Igrec) Takav je naraštaj (I. Rakonca) Takav je naraštaj (T. Košta) Takav je naraštaj (S. Grgat) Poklik prije Evanđelja:  Alleluia – Svetkovina Svih svetih Aleluja (Svetkovina Svih svetih-T.Prša) Aleluja (Svi sveti – Š. Marović) Prinosna: Ime vječno Velik je Gospodin (Vinko Sitarić) Velik je Gospodin (Branimir Novokmet) Divan si, Gospodine Pričesna: Blaženstva (A. Klobučar) Blaženstva (I. Andrić) Završna: Tebe Boga hvalim...
Kruna čovječanstva – razmišljanje uz svetkovinu Svih svetih
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Kruna čovječanstva – razmišljanje uz svetkovinu Svih svetih

Slavimo danas svetkovinu Svih svetih kojom nam Crkva želi posvijestiti najprije kako svetost nije samo za izabrane, već je svetost za svakoga čovjeka. Kad je Bog pozivao ljude na život i kad im je davao konkretne zadaće i iznosio pred njih svoja očekivanja, onda je jasno htio da hode putem svetosti slijedeći primjer njegove svetosti. No time što je Bog stvorio ljude za svetost i pozvao ih da idu putem svetosti, on je ujedno i naznačio koji je to konkretni put, tako da nije čovjeka ostavio neupućena i u neznanju glede toga što je istinska svetost i kako je postići. U tom smislu nam i danas odjekuju riječi evanđeoskih blaženstava (Mt 5, 1-12a) u kojima Isus iznosi put svetosti, ali ne samo za neku izabranu elitu, već za sve one koji njega doživljavaju kao Učitelja i slušaju njegov glas. ...
Svi sveti i Dušni dan [video]
Lectio Brevis

Svi sveti i Dušni dan [video]

Svi sveti, Sesvete ili Sisvete je svetkovina kojom se 1. studenoga slave svi sveci, bili oni kanonizirani ili ne. Kanonizirani sveci su oni ljudi za koje Katolička Crkva vjeruje da su u raju. Dušni dan ili Spomen svih vjernika pokojnika je dan na koji molimo za sve nam znane i neznane pokojnike. Ovo je zapravo dan kad bi trebalo pohoditi groblja, zapaliti svijeću te moliti da pokojne Bog što prije očisti od slabosti i uvede u raj.
Aksiološko i pogansko kršćanstvo
Filozofska teologija

Aksiološko i pogansko kršćanstvo

Oko proslave svetkovine Svih svetih svake godine se veže pseudoreligiozni događaj kolokvijalno nazvan Halloween (kod nas poznat kao Noć vještica) koji se predstavlja kao određeni oblik karnevala i zabave. Kanadski filozof Charles Taylor u svom monumentalnom djelu Sekularno doba opisuje srednjovjekovne karnevale kao trenutke kada se red stvari i uređenost svijeta izokreće naopako u jednom simboličnom smislu kroz karneval i nošenje maski. Karneval je događaj kada je dopušteno da se sve norme i pravila izokrenu pa se smije recimo humoristično predstavljati ono što je u redovitom redu stvari zabranjeno izvrtati ruglu jer je sveto. Tako se moglo nekog biskupa, pa čak i papu tijekom dana karnevala ismijavati. Karneval je bio potreban kao jedna vrsta prekida s redom stvari kako bi se više cij...
Spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan
Blagdani i sveta vremena

Spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan

Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan slavi se u Katoličkoj Crkvi 2. studenoga, a kako se o njemu vrlo malo može naći zapisa u teološkoj znanstvenoj literaturi, nekako proistječe da je gotovo opravdano što se njegovo značenje premalo poznaje, ili još češće, da se u svijesti vjernika iskrivljuje i poistovjećuje sa značenjem svetkovine Svih svetih, koja se slavi dan prije. S obzirom na povijesni razvoj, oba su blagdana imala svoj razvojni put, pa ih ne bi ni zbog toga trebalo poistovjećivati, nego bi uvijek valjalo isticati njihovu međusobnu značenjsku različitost. Svi sveti su se tako na Istoku slavili još od 4. st., i to u prvu nedjelju poslije Duhova, a na Zapadu nakon što je papa Bonifacije IV. posvetio poganski hram Panteon u Rimu Presvetoj Bogorodici Mariji i svim svetim mučenic...
Evanđeoska svetost – razmišljanje uz svetkovinu Svih svetih
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Evanđeoska svetost – razmišljanje uz svetkovinu Svih svetih

Svetkovina svih svetih uvijek je prigoda da si posvijestimo važnost poziva na svetost koji je upravljen svima onima koji vjeruju u Krista Gospodina i tvore dio njegova izabranog naroda. Na žalost u opasnosti smo ne doživjeti dovoljno ozbiljno ili dovoljno izravno ovaj poziv kao da se ne tiče svakoga od nas osobno ili kao da nije toliko važno i žurno odazvati se na Gospodinov poziv i živjeti svetost. Jer prilično je lako odgurnuti odgovornost sa sebe i prebaciti na nekoga drugoga. Napose je opasnost da se to doživi kao elitističko pitanje, te se pretpostavi da je svetost samo za mali broj izabranih i posebnih ljudi, obdarenih izuzetnim moćima, sposobnostima i vještinama. Prema tim pretpostavkama svetost bi bila dostupna samo uskom krugu ljudi koji bi jedini bili osposobljeni kročiti...
Svi sveti – homilija
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Svi sveti – homilija

Uvod i pokajnički čin Danas slavimo svetkovinu Svih svetih. Crkva nam danas pred oči stavlja osobito radosnu i ohrabrujuću činjenicu: silan je broj onih koji su nakon svog ovozemnog života dospjeli u vječno Božje kraljevstvo. To je nepregledan broj muževa i žena, mladića i djevojaka, staraca i starica, toliki broj djece, koji su unatoč ovezemnim poteškoćama i unatoč svojim ljudskim slabostima nastojali Bogu služiti, ljubiti Boga i bližnjega, koji su nastojali surađivati sa silno velikom Božjom milošću. Kristovo spasenje i velika Božja milost nisu s njima bili uzaludni. Svi su oni bili ljudi poput nas. Ako je, dakle, silno i nebrojeno mnoštvo spašenih – a to su svi sveti koje danas slavimo! – onda je sasvim moguće da – istom Božjom milošću – i mi dospijemo do iste nebeske sla...
Svi sveti – nacrt za homiliju
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Svi sveti – nacrt za homiliju

Uvod i pokajnički čin Slavimo danas spomen svih svetih, onih nebrojenih tisuća i tisuća koji su za svoga ovozemnog života živjeli čestito, vjerni Bogu i čovjeku. Ustrajali su u dobru i nisu dopustili da iz zabljesne zlo. Oni su naši uzori u vjeri iako za mnoge od njih i ne znamo, iako njihova imena nisu upisana u ljudsku povjesnicu, ali su upisani u Božjem srcu. Dok zahvaljujemo Bogu za njih, molimo da i nas Bog učini njihovim nasljedovateljima. Gospodine, ti nazivaš blaženima one koji su siromašni duhom, koji su čista srca, koji su mirotvorci. Gospodine, smiluj se! Kriste, svojim si nam životom pokazao kako valja ići putem siromaštva, čistoće, mirotvornosti. Kriste, smiluj se. Gospodine, ti nas pozivaš da hrabro idemo putem svih osam blaženstava. Gospodine, smi...