Petak, 20 svibnja

Oznaka: Svi sveti

Svi sveti na grobovima svećenika i redovnica
Kroz bakine naočale

Svi sveti na grobovima svećenika i redovnica

U ove dane kao da groblje oživi. Mrmorom, tihim dovikivanjem, zvonom mobitela, zagrljajima (istina, ove godine nešto manje!) i osmijesima. Neka jasnoća kratkoće života i povezanosti s milim i dragim ljudima obuzme ovih dana pred blagdan Svih svetih sve ljude. Vjernike i nevjernike. I svi pohrle na groblje. Naoružani cvijećem, svježim i plastičnim, svijećama, crvenim i bijelim. Svi bitni zbog malog bogatstva koje nose u naručju. Osvajaju groblje. Volim ovih dana posjetiti i neka drugačija groblja. Grobove svećenika i časnih sestara. Ovih važnih dana kada razmišljamo o svetosti valja posjetiti i te grobove. To su ljudi, muškarci i žene, oko čijih grobova nećete zateći tužne supruge, muževe, djecu i unučad. Pored grobnog humka redovnice nema niti njezinih unuka, niti praunuka. To su ljudi ...
Sveci po zvanju – razmišljanje uz svetkovinu Svih svetih
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Sveci po zvanju – razmišljanje uz svetkovinu Svih svetih

Čitanja: Otk 7,2-4.9-14; Ps 24,1-6; 1Iv 3,1-3; Mt 5,1-12a Čovjek u sebi nosi potrebu za ostvarenjem, prema nije uvijek baš svjestan toga što znači ostvariti se. Najčešće pretpostavlja da ostvariti se znači pokazati se uspješnim u zemaljskim stvarima pa se ostvarenim smatra onaj tko je stekao neka zemaljska dobra potrebna ili korisna za život. Nerijetko se radi i o stjecanju imena, glasa ili slave, jer nema toga od nas tko nema potrebu i želju steći ime, to jest pred drugima imati svoje ‘ja’, svoju osobnost. To u konačnici znači biti priznat, prepoznat i vrednovan na pravi način postajući značajan i poznat među ljudima među kojima se istaknuo svojim radom i djelima, uspjesima i ostvarenjima. Sva spomenuta nastojanja idu za tim da čovjeka istrgnu iz anonimnosti koja ga muči u velikoj mas...
Svi sveti
U sjeni krila Tvojih

Svi sveti

Svece redovito smatramo posebnim ljudima. Evo, Majka Terezija je život posvetila u brizi za one najsiromašnije, Alojzije Stepinac je podnio progonstvo i tamnicu, jer se nije htio odreći Boga i Crkve, Nikola Tavelić je bio spaljen, jer je naviještao Kristovo evanđelje. To su, rekli bismo, ljudi koji nadilaze ono redovito, ono svakidanje, ljudi koji se uzdižu iznad onoga prosječnoga. Pa onda, kada se od nas traži malo više strpljivosti, dobrote, ljubavi i praštanja, znamo odgovoriti: “Nisam ja svetac“, baš kao što ne može svatko biti Luka Modrić… Međutim, biti svet znači biti povezan s Bogom, biti Božji, biti onaj koji ne prihvaća nikakav grijeh i nikakvo zlo. Prezahtjevno? Nimalo. Evo, Biblija nam govori da je Bog stvorio čovjeka na svoju sliku, sebi slična. A Bog je čista dobrota. Bog p...
Svi sveti: Na putu svetosti
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Svi sveti: Na putu svetosti

Čitanja: Otk 7,2-4.9-14; Ps 24,1-6; 1Iv 3,1-3; Mt 5,1-12a Biti svet znači biti s Bogom i u Bogu cijelu vječnost, znači biti dionik božanske naravi Isusa Krista i to tako da Bog istom vječnom i neizmjernom ljubavlju gleda svakoga svetoga onako kako gleda svoga Sina Isusa Krista. Kako je moguće da čovjek dođe do te uzvišene krasote, kako je moguće da smrtan čovjek uđe u istu nebesku slavu kao i proslavljeni Isus Krist? A, evo, Crkva vjeruje da je silno, nebrojeno mnoštvo takvih svetih koji se zauvijek raduju s Bogom i u Bogu. Kako je to moguće? Evo što o tome govori Božja riječ. Djeca se Božja zovemo, i jesmo U svojoj Prvoj poslanici veli sveti Ivan: „Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo, i jesmo.“ Znamo, sve je stvorenje od Boga i svemu što postoji samo je...
Svi sveti: Dođoše iz nevolje velike
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Svi sveti: Dođoše iz nevolje velike

Čitanja: Otk 7, 2-4.9-14; Ps 24, 1-6; 1Iv 3, 1-3; Mt 5, 1-12a Kada gledamo na životne nedaće, osobito nepravde, može nas stvarno uhvatiti tjeskoba. Ima li smisla truditi se i nastojati oko dobra? Tako se može reći da su neki od nas stvarno (bili) ludi. Evo. Netko se žrtvovao i teško radio za svoju obitelj. Priznaju li mu to njegova djeca? Pa baš i ne. Netko je marljivo, predano i pošteno radio u tvrtci koja je mešetarenjem propala, tako da je on završio u bijednoj prijevremenoj mirovini. Tko gleda na njegov rad? Kako li su samo ljudi u svoje vrijeme u strašnim uvjetima radili, rađali i odgajali djecu, trpjeli zbog bolesti i nesreća… Koga to danas zanima? Branitelj je, konačno, zdravlje i život dao za svoju zemlju. Koga to zanima? Toliko je ljubavi, dobrote, strpljivost i predanja ugrađ...
Plaća na nebesima – razmišljanje uz svetkovinu Svih svetih
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Plaća na nebesima – razmišljanje uz svetkovinu Svih svetih

Čitanja: Otk 7, 2-4.9-14; Ps 24, 1-6; 1Iv 3, 1-3; Mt 5, 1-12a Činjenica je da mi ljudi ne znamo baš tako dobro upravljati pogled prema nebu dok se bavimo zemaljskim stvarima, jer često prihvaćamo njihovu unutarnju logiku prema kojoj se ponašamo isključivo ljudski. Služimo se zemaljskim dobrima i plavimo zemaljske planove prema kojima izračunavamo vlastitu dobit, život u radosti, obilnu baštinu, te smo poradi toga spremni zažmiriti i progledati kroz  prste samima sebi s obzirom na posvemašnju pravednost, na milosrđe prema drugima ili pak na čistoću srca. Nekad nam se čini rizično i besmisleno trpjeti poradi nekih vrijednosti, kad se može živjeti opuštenije ako ih zaboravimo, te se posvetimo zemaljskoj dobrobiti. Možda je i besmisleno biti do kraja dosljedan, pa izazvati na se bijes onih ...
Svetkovina Svih svetih – prijedlog za liturgijsko pjevanje
Prijedlozi za liturgijsko pjevanje

Svetkovina Svih svetih – prijedlog za liturgijsko pjevanje

Ulazna: Radujmo se svi u Gospodinu (A. Canjuga) Radujmo se svi u Gospodinu (Svi sveti – Š. Marović) Isuse Kriste, Svjetlo svega Neba (gregorijanski napjev) Isuse Kriste, Svjetlo svega Neba (Pariški antifonal, 1681.) Otpjevni psalam: Takav je naraštaj (A. Igrec) Takav je naraštaj (I. Rakonca) Takav je naraštaj (T. Košta) Takav je naraštaj (S. Grgat) Poklik prije Evanđelja:  Alleluia – Svetkovina Svih svetih Aleluja (Svetkovina Svih svetih-T.Prša) Aleluja (Svi sveti – Š. Marović) Prinosna: Ime vječno Velik je Gospodin (Vinko Sitarić) Velik je Gospodin (Branimir Novokmet) Divan si, Gospodine Pričesna: Blaženstva (A. Klobučar) Blaženstva (I. Andrić) Završna: Tebe Boga hvalim...
Kruna čovječanstva – razmišljanje uz svetkovinu Svih svetih
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Kruna čovječanstva – razmišljanje uz svetkovinu Svih svetih

Slavimo danas svetkovinu Svih svetih kojom nam Crkva želi posvijestiti najprije kako svetost nije samo za izabrane, već je svetost za svakoga čovjeka. Kad je Bog pozivao ljude na život i kad im je davao konkretne zadaće i iznosio pred njih svoja očekivanja, onda je jasno htio da hode putem svetosti slijedeći primjer njegove svetosti. No time što je Bog stvorio ljude za svetost i pozvao ih da idu putem svetosti, on je ujedno i naznačio koji je to konkretni put, tako da nije čovjeka ostavio neupućena i u neznanju glede toga što je istinska svetost i kako je postići. U tom smislu nam i danas odjekuju riječi evanđeoskih blaženstava (Mt 5, 1-12a) u kojima Isus iznosi put svetosti, ali ne samo za neku izabranu elitu, već za sve one koji njega doživljavaju kao Učitelja i slušaju njegov glas. ...
Svi sveti i Dušni dan [video]
Blagdani i sveta vremena, Lectio Brevis

Svi sveti i Dušni dan [video]

Svi sveti, Sesvete ili Sisvete je svetkovina kojom se 1. studenoga slave svi sveci, bili oni kanonizirani ili ne. Kanonizirani sveci su oni ljudi za koje Katolička Crkva vjeruje da su u raju. Dušni dan ili Spomen svih vjernika pokojnika je dan na koji molimo za sve nam znane i neznane pokojnike. Ovo je zapravo dan kad bi trebalo pohoditi groblja, zapaliti svijeću te moliti da pokojne Bog što prije očisti od slabosti i uvede u raj.
Aksiološko i pogansko kršćanstvo
Filozofska teologija

Aksiološko i pogansko kršćanstvo

Oko proslave svetkovine Svih svetih svake godine se veže pseudoreligiozni događaj kolokvijalno nazvan Halloween (kod nas poznat kao Noć vještica) koji se predstavlja kao određeni oblik karnevala i zabave. Kanadski filozof Charles Taylor u svom monumentalnom djelu Sekularno doba opisuje srednjovjekovne karnevale kao trenutke kada se red stvari i uređenost svijeta izokreće naopako u jednom simboličnom smislu kroz karneval i nošenje maski. Karneval je događaj kada je dopušteno da se sve norme i pravila izokrenu pa se smije recimo humoristično predstavljati ono što je u redovitom redu stvari zabranjeno izvrtati ruglu jer je sveto. Tako se moglo nekog biskupa, pa čak i papu tijekom dana karnevala ismijavati. Karneval je bio potreban kao jedna vrsta prekida s redom stvari kako bi se više cij...