Petak, 20 svibnja

Autor: Lidija Domorad, prof.

Vjeroučiteljica iz Osijeka
Posjet gradu Stonu sa zrnom soli…
Kroz bakine naočale

Posjet gradu Stonu sa zrnom soli…

Od svih začina koje koristimo u kuhinji, najčešća je sol. Zbog soli su se vodili ratovi, a i izgrađivale velike utvrde. Lijepa, slobodna i bogata Dubrovačka Republika željela je zaštititi svoju solanu, željela je zaštititi svoj osnovni začin i izgradila je ogromne zidine oko malog Stona. Oko 5,5 km zidina. Ono što je zanimljivo je postojanje vanjskih i unutrašnjih zidova. Ako vanjski zidovi i padnu pod neprijateljskim napadom, unutrašnji zidovi još uvijek će čuvati solanu i sve što ona znači Dubrovačkoj Republici. A znači puno! Svake godine ova solana proizvede oko 2000 tona soli. Dubrovačka Republika je dobro znala koliko joj vrijedi ova solana i sol. Gotovo 15.900 dukata godišnje! Stoljeća prolaze i more i sunce i ljudi složno igraju taj vječni ples u kojem more ulazi u polja soli, su...
Bob u čast blaženog Jakova Zadranina
Kruh naš svagdanji

Bob u čast blaženog Jakova Zadranina

Pokušajte razmisliti kako doživljavate svece. Promatramo njihove likove u crkvama, pa i na kružnim tokovima. To su obično više ili manje uspješni umjetnički prikazi ljudi koji su postavljeni za uzor svima nama. Sveci. Nemam pojma kako je prikazan blaženi Jakov Zadranin i još mi je manje poznato kako je stvarno izgledao. No, sudeći po povijesnim podatcima i duljini njegova života među nama, očito je bio vitalan starac, vješt u kulinarskom umijeću i vrlo mudar. Ja ga zamišljam nagnutim nad kuhinjskim kotlom, nasmiješenog lica, s kuhačom u jednoj i začinskim biljem u drugoj ruci, dok kuša varivo od boba. Njegov orginalni recept glasi:  “U tavi polagano pržim luk dok ne pocrveni, zatim dodam metvicu i ubacim sitno nasjeckanu slaninu. Kad sve to smekša i uvene, nalijem vode i pođem u crkvu ...
Odmor uz velikane povijesti
Kroz bakine naočale

Odmor uz velikane povijesti

Svaki dan ima svoj teret. Briga oko kruha svakidašnjeg, za osobni dohodak, za odgoj djece, a i za političku situaciju… Sve to donosi svoje terete i opterećenja u naše živote. Odlazak iz mjesta stanovanja u neki novi grad ili neko drugo mjesto, veće ili manje, omogućuje otpuštanje svakodnevnih briga i udovoljava potrebi za odmorom od svega onoga što nas svaki dan opterećuje. Tako se to, eto, dogodilo i meni. Ipak, ni na odmoru nismo lišeni briga koje taru svakodnevni život ljudi s kojima se susrećemo. Već prvi susret s domaćicom apartmana prilikom upoznavanja prostora za odmor bio je označen upitom hoćemo li se ili nećemo rukovati. Blaga nelagoda i za mene i za nju. Jer svi smo svjesni kako različiti ljudi različito reagiraju. Htjeli to ili ne, ove dvije godine su ostavile traga na svima...
Čupavci
Kruh naš svagdanji

Čupavci

Vremena su teška! Bremenita! Opterećeni smo na osobnoj, društvenoj, crkvenoj..., na svim mogućim razinama. Otprilike tako jadikujemo jedni drugima. U nedostatku izraza i opisa reći ćemo i da su 'čupava vremena'. Istina. Ipak, razgovarajte sa svojim roditeljima, ljudima koji su puno stariji od vas. Dopustite im sjećati se i otkrit ćete da su i onda bila vremena teška, bremenita, čupava... Zato, isključite na jedno popodne sve izvore informiranja i učinite nešto dobro za sebe i svoju obitelj. Po mogućnosti zaposlite i te male ruke koje nikada nisu radile ovaj kolač, a čije su oči gledale čupavce samo po supermarketima, u plastičnim omotima. Bit će to darovano vrijeme i usvajanje gotovo zaboravljenih vještina. Potrebno Biskvit 3 jaja 220 g šećera 180 ml ulja 300 g brašna 100 ml mlijeka...
Pozdrav proljeću ili poriluk s jajima
Kruh naš svagdanji

Pozdrav proljeću ili poriluk s jajima

Nekako s proljeća... - pjevaju neki stari hitovi, ali nekako s proljeća trebamo svježe biljke i svježa kokošja jaja. Eh, sad, nekako s proljeća dođe i korizma. Pa kada to sve pomiješamo zajedno dobijemo ovu svježu kombinaciju. Ako je korizma, onda je bez mesa, ali ako je nedjeljni doručak, onda može i s komadićima slanine ili kuhane šunke. Uglavnom, odgovara i prije i poslije Uskrsa. Potrebno za dvije odrasle osobe: 1 veliki poriluk 6 jaja žlica ulja ili masti slanina (šunkica) prstohvat soli Postupak: Na masti ili ulju popržiti sitno nasjeckanu slaninu. (Ovo prvo možete i preskočiti.) Oprati i na kolutove izrezati bijeli dio poriluka pa ga prodinstati. Posoliti. Kratko prodinstati pa dodati na listiće narezani zeleni dio poriluka. Jaja pjenasto umutiti i preliti preko poriluka. Pa...
Jednog dana živjela je…
Kroz bakine naočale

Jednog dana živjela je…

Tako nekako počinju sve bajke koje čitam i prepričavam svojoj Tratinčici. I duboko se zabrinem zbog nekih situacija i obrata koji se događaju u bajkama. U knjižari nedavno nalazim knjigu o novim bajkama za djecu. Nedavno sam pročitala i psihoanalizu Snjeguljice, Pepeljuge i još nekih princeza. Želim li doista da ona koju ljubi duša moja odrasta u takvom svijetu gdje je svadba najvažniji i najljepši dan u životu djevojke? Stvarno da se čovjek zabrine. Slijedi pohod drugoj knjižari. A tamo nalazim knjigu o znanstvenicama koje su promijenile svijet. Gledam te male oči kojima je sve to s mikroskopima sasvim daleko i još uvijek nepoznato... Samo zatresem glavom i duboko uzdahnem. Odlučujem za neko vrijeme ostaviti knjige bajki i suvremene slikovnice postrani. Očito mi treba vremena da dođem ...
Pečatni keksi s limunom
Kruh naš svagdanji

Pečatni keksi s limunom

Pečat. Oznaka koja dijeli obični papir od dokumenta, oznaka koja daje na važnosti. Gotovi keksi koje je moguće kupiti u svakom supermarketu odavno su izgubili svoju posebnost i svoju originalnost. Tisuće i tisuće komada keksića ispadaju iz velikih strojeva u svakoj minuti. Pakirani u šarene kutije stižu s dobrim reklamnim uradcima do nas i naših domova. Ipak, ako želite prave domaće kekse kojima znate sastojke, u koje ste ugradili rad ruku svojih i koji su namijenjeni za drage ljude koji dolaze u vaš dom, e onda je ovo recept za vas. Keksi u koje ćete utisnuti svoj pečat! Pečatni keksi! Potrebno: 300 g glatkog brašna 150 g maslaca (idealno domaći maslac) 70 g šećera 60 g meda 1 jaje 1/2 žličice praška za pecivo ribana korica dva limuna prstohvat soli Postupak: Pećnicu zagrijte na...
Sarma
Kruh naš svagdanji

Sarma

Svako godišnje doba ima svoju hranu. Neku koja je dostupna, neku hranu čiji okusi sjećaju na mirise djetinjstva, neku hranu koju očekujete baš u to doba godine. E, takva je sarma. Valjda svaka kuća i svaka obitelj ima neki svoj, poseban i specifičan okus sarme koji je samo njihov. Naravno, sarma našeg djetinjstva je najukusnija, a možda je to bila i bakina sarma. Ako znamo da često bake kuhaju sarmu, a djeci se okusni pupoljci većinom formiraju u ranom djetinjstvu, nije ni čudo što je okus i miris bakine sarme duboko zapisan ne samo u naš mozak, nego i u naše okusne pupoljke i naše srce. Evo jedne bakine sarme. Potrebno: 1 kg mljevenog mesa (može miješano: pola junetine, pola svinjetine, a može i čista svinjetina) 150 g riže ili ječma 2 jaja papar velika glavica kiselog kupusa 2 lovor...
Tart s narančom
Kruh naš svagdanji

Tart s narančom

Ako u svom hladnjaku ili pri ruci imate maslac, nekoliko jaja i naranče, napravite ovaj fini i jednostavan kolač. Znam, vrlo je često pitanje koje se uvijek postavlja: A tko će to pojesti? Ako pripadate među ljude koje muči to pitanje, onda imam nekoliko ideja: pozovite na kolač susjedovu djecu, pošaljite kolač onoj majci koja ima brojnu obitelj u vašem susjedstvu, pogledajte svoje susjedstvo, možda ima neka baka, netko bolestan, netko osamljen, ili možda netko u izolaciji, nazovite, dostavite... dio, komad, neka se ljubav ugrađena u kolač podijeli. Ovaj kolač možete podijeliti na osam ili deset komada... Eto, toliko puta se radost može umnožiti! Potrebno Tijesto: 325 g glatkog brašna 250 g hladnog maslaca 100 g šećera 2 žlice kakaa u prahu 3 ili 4 žlice hladne vode Krema s narančom...
Paprenjaci
Kruh naš svagdanji

Paprenjaci

Ako je pizza talijansko jelo, onda bismo trebali mi Hrvati mirne duše priznati kako su paprenjaci hrvatski kolačić. Vrlo ukusan i vrlo osebujan. Sasvim nam pristaje. Dakle, o paprenjaku pisao je još i August Šenoa u Zlatarovom zlatu, a za njega znamo da je po ocu Nijemac iz Češke, a po majci Slovak iz Budimpešte. Rodio se u Zagrebu i u prvom hrvatskom povijesnom romanu uveo lik Magde koja je prodavala paprenjake. U vrijeme moga djetinjstva nisam znala niti za Šenou, niti za njegovu obitelj, a tek krajem osnovne škole otkrila sam Zlatarovo zlato. Ipak, cijelo djetinjstvo znala sam što su paprenjaci. Znala sam i da je to jedini kolač u koji mama stavlja obilje papra, bibera. Onda su mi u odrasloj dobi u avionu hrvatske zračne kompanije uz veliki osmijeh predali lijepo upakiran jedan papre...