Utorak, 30 studenoga

Oznaka: ženidbena jednost

Razgovor katolički s pobudnicom Amoris laetitia
Dogmatika

Razgovor katolički s pobudnicom Amoris laetitia

Razgovor čine sljedeća poglavlja: 1. Uskomešana Crkva, 2. Koji je tekst mjerodavan?, 3. Ustrojstvo pobudnice, 4. Vrijednost raščlambe stanja, 5. Pabirci o ostalim dijelovima, 6. Rakovi koraci, 7. Izvori i navodi, 8. Načelno shvaćanje promicatelja pravovjerja, 9. Konkretno shvaćanje promicatelja pravovjerja, 10. Primjer izvrtanja svetoga Tome, 11. Sinovska molba – apel 45 suradnika istine, 12. Pet upita četvorice stožernika, 13. Shvaćanja diljem Crkve, 14. Osam zabluda, 15. Unatoč zamršenosti postoje smjerokazi i 16. Zaključci. Kardinal Jorge Mario Bergoglio i Víctor Manuel Tucho Fernández na Papinskom argentinskom katoličkom sveučilištu u Buenos Airesu 22. listopada 2012. u prigodi pedesete obljetnice početka Drugoga vatikanskoga sabora. 1. Uskomešana Crkva Godine 56...
Tora, Isus i Pavao o razrješivosti ženidbe
Sveto Pismo

Tora, Isus i Pavao o razrješivosti ženidbe

1. Sažetak Prvotni Božji naum jest da je brak supružnicima trajno otkrivanje sama sebe: „Ovo je kost od mojih kostiju, pȕt od moje pȕti!“ (Postanak 2, 23a). Ženidbu čine samo jedan muž i samo jedna žena, a „dvoje njih bit će jedna pȕt“ (Postanak 2, 24). Njihovo je spajanje neopozivo, združenje nerastavljivo, vez nerazrješiv, zajednica doživotna; ne samo po spolnom općenju nego i po načinu ostvarenja konkretne čovječnosti, jer je čovjek bogolika ukupnost obaju spolova: „Na svoju sliku stvori Bog čovjeka… muško i žensko stvori ih“ (Postanak 1, 27). Ženidba je čin koji se obavlja pred Bogom: „Gospodin je bio svjedok između tebe i žene mladosti tvoje, koja… ti je… tvoja žena zakonita“ (Malahija 2, 13). Zato je razvrgnuće ženidbe Bogu mrsko: „mrzim rastavu braka, izjavljuje Go...
Temeljni Božji naum o ženidbi
Sveto Pismo

Temeljni Božji naum o ženidbi

Čovjek - vrhunac Prvo poglavlje prve knjige Svetoga Pisma opisuje kako je Vječni stvorio i uredio sve vidljivo i nevidljivo pomoću deset svojih rečenica. Osma od njih je: „Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci – svoj zemlji – i svim gmizavcima što puze po zemlji!“ (Postanak 1, 26). Čovjek je predočen kao kronološki i hijerarhijski vrhunac Božjega stvaranja. Prva stranica Biblije predočava sva druga stvorenja kao učinak Božje riječi, a samo je čovjek predstavljen kao Božje djelo, nastalo prema naumu, planu i razmišljanju među Božanskim Osobama. Giotto di Bondone (1267.–1337.), Sveti Joakim i Ana susreću se na Zlatnim vratima, freska, između 1304. i 1306. u kapelici Navještenja Djevici Mariji u Padovi Sȃm ...
Toma Akvinski o žudnji za tuđim supružnikom
Sveto Pismo

Toma Akvinski o žudnji za tuđim supružnikom

O bludnosti se može razmatrati egzegetski, u raspravi o dvjema zapovijedima sa Sinaja, no katolička moralka ima na raspolaganju i sustavan pristup, preko pojma umjerenosti, jer ta krjepost u sebi uključuje uređenje ili upravljanje, odnosno gospodstvo nad svim tjelesnim požudama ili uživanjima koja se okupljaju oko djelovanja nagona za samoodržanjem i za održanjem vrste. Umjerenost, naime, ravna požudama ili težnjama za nasladama dodira, da budu u skladu s razumom i vjerom. Svladavanje spolnoga nagona i umjerenost na spolnom području ne iscrpljuju se u govoru o zapovijedima sa Sinaja da se odgojni fenomen toga pitanja ne pretvori u legalistički problem, paragrafski moral, kazuistiku, jer kršćanstvo nije poglavito skup zabrana, nego prostor slobode, odgovornosti, krjeposti i Božje mi...
Benedikt XVI. o rastavljenima-pa-ponovovjenčanima
Crkveno Učiteljstvo

Benedikt XVI. o rastavljenima-pa-ponovovjenčanima

Diraju poniznost, pozornost, oštroumnost, ljudska toplina i dostojanstvo pape Benedikta XVI. Njegove poruke valja proučiti, prihvatiti i provoditi. Snimio Piotr Spalek 17. studenoga 2010. Apostolska poslijesinodna pobudnica Sacramentum caritatis Vrhovnoga Svećenika Pape Benedikta XVI. biskupima, svećenicima, posvećenicima, posvećenicama i kršćanskim vjernicima svjetovnjacima: o Euharistiji, izvoru i vrhuncu crkvenoga života i poslanja (22. veljače 2007.) [1] Euharistija, zaručničko svetootajstvo Euharistija, svetootajstvo ljubavi,[2] pokazuje posebno tijesnu vezu s ljubavlju između čovjeka i žene, združenih ženidbom. Nadasve je našemu dobu dublje spoznati tu vezu.[3] Vrhovni Svećenik Ivan Pavao II. u više je prigoda običavao potvrđivati prirođeno svojstvo Euharist...
Jednost i nerazrješivost ženidbe
Povijest Crkve

Jednost i nerazrješivost ženidbe

Put od ranoga srednjega vijeka do Tridentskoga sabora Kad se u četvrtom i petom stoljeću Zapadna Crkva sa sredozemnoga područja proširila sjeverno, iza limesa [granice] Rimskoga Carstva, vjerovjesnici su se suočili s društvenim ustrojima i načinima života narodā koji su tamo živjeli. Poimence, pravno mišljenje i običaji Kelta i Germana nisu poznavali ni jednost[1] ni nerazrješivost ženidbe.[2] Iz toga su u naviještanju Evanđelja tim narodima nastale neobične poteškoće kojima se moralo baviti nekoliko onodobnih sinoda. Već je Sinoda u Kartagi godine 407. nalagala da supružnici nakon rastavljanja ne smiju sklopiti drugu ženidbu. Tako je Sinoda u Angersu godine 453. (6. kanon) zaprijetila kaznom izopćenja[3] bilo kojemu muškarcu koji se pokuša oženiti ženom drugoga muškarca koji...
Katekizam Katoličke Crkve o ženidbenoj ljubavi i rastavi braka
Crkveno Učiteljstvo

Katekizam Katoličke Crkve o ženidbenoj ljubavi i rastavi braka

Katekizam Katoličke Crkve, proglašen vlašću pape Ivana Pavla II. apostolskom konstitucijom Fidei depositum od 11. listopada 1992.[1] Jednost i nerazrješivost ženidbe Ljubav ženidbenih drugova, po samoj svojoj naravi, traži jednost i nerazrješivost zajednice njihovih osoba koja obuhvaća čitav njihov život: „Tako više nisu dvoje, nego jedno tijelo. Što, dakle, Bog združi, čovjek neka ne rastavlja“ (Matej 19, 6).[2] Supružnici su „pozvani neprestano rasti u svojem zajedništvu, u svakodnevnoj vjernosti ženidbenom obećanju potpunoga uzajamnoga darivanja“.[3] To ljudsko zajedništvo potvrđeno je, očišćeno i privedeno k savršenstvu u Isusu Kristu zajedništvom što ga daje svetootajstvo ženidbe. Ono se produbljuje življenjem zajedničke vjere i zajedničkim primanjem Priče...
Drugi vatikanski sabor o ženidbi
Crkveno Učiteljstvo

Drugi vatikanski sabor o ženidbi

Sveti sveopći drugi vatikanski sabor, Dušobrižna konstitucija Gaudium et spes o Crkvi u suvremenom svijetu (7. prosinca 1965.) [1] Blaženi Pavao VI. dovršio je Drugi vatikanski sabor; reformirao Rimski misal, Časoslov i Obrednik; odupro se kontracepciji kao „metodi kontrole rađanja“; za jednoga od najbližih suradnika uzeo je kardinala Franju Šepera; proglasio Nikolu Tavilića svetim i Leopolda Bogdana Mandića blaženim. Ženidba i obitelj u suvremenom svijetu 47. Dobrobit ljudske i kršćanske osobe i društva usko se povezuju sa sretnim stanjem ženidbene i obiteljske zajednice. Stoga se kršćani, skupa sa svima koji visoko cijene tu zajednicu, iskreno raduju različnim potporama kojima ljudi danas napreduju u toj zajednici udomljenja ljubavi i čašćenja života, a supružnici[2...