Zagrebačka prvostolnica vraća se bogoslužju
Prvostolna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava u Zagrebu, oštećena u potresima 22. ožujka i 29. prosinca 2020., učvršćena je da može izdržati jače potrese i obnovljena do mjere da se u njoj ponovo može početi obavljati bogoslužje. Svjetlija je nego prije obnove, djeluje toplije i željno čeka povratak kipa Majke Božje Bistričke, crvenih klupa, vjernika koji se dolaze u nju moliti i razmatrati i obnovu bočnih žrtvenika. Prvostolnica će ponovo biti u bogoštovnoj uporabi od Badnjaka 2025.
Uz sva opća značenja biskupske katedre i katedrale, zagrebačka prvostolnica najveća je crkva u Hrvatskoj, molitveni dom svih Hrvata katolika, identitetska zgrada hrvatskoga naroda i grada Zagreba, žarište pravovjernoga promicanja katoličke i apostolske vjere i mjesto gdje uskrsnuće tijela čekaju kosti bl. Alojzija Stepinca, Sluge Božjega Franje Kuharića, Petra Zrinskoga, Frana Krste Frankopana, Eugena Kvaternika, Franje Šepera i drugih. Nalazi se na mjestu gdje od 1093. postoji stolna crkva, a na stupanj prvostolne crkve uzdignuta je godine 1852. Nakon prethodnoga višegodišnjega zatvaranja (nakon potresa 9. studenoga 1880.), bila je posvećena 25. kolovoza 1885., a obnavljana je sve do 1906.
