Poprječne uputnice u Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva
Opis ilustracije. Donji dio grafikona, koji je napravio Chris Harrison, sastoji se od stupaca u Bibliji, koji od Postanka 1 s lijeve strane do Otkrivenja 22 s desne, predstavljaju duljinu glave pojedine svetopisamske knjige (npr. najduži je stupac Psalam 119). Knjige se izmjenjuju u boji između svijetlosive i tamnosive, s prvom knjigom Staroga i Novoga Zavjeta u bijeloj boji. Lukovi iznad njih povezuju retke koji se međusobno navode u Svetom Pismu. Svaki luk ima boju koja odgovara udaljenosti između dva povezana poglavlja, stvarajući učinak duge. Taj grafikon prikaz je unutarnjega jedinstva Biblije, koju je tijekom 1500 godina pisalo više od 40 ljudi, na tri jezika i tri kontinenta, a ipak ostaje tematski povezana cjelina. Ovakav se grafikon ne može napraviti na temelju poprječnih uputnica u Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva.
Poprječna uputnica ili unakrižna referencija jest upućivanje na drugi tekst ili dio teksta, obično radi tumačenja misli. U Bibliji je to rubna (bočna ili podnožna) bilješka koja navodi svetopisamski redak koji ima sličnu temu, sadržava navod, povezanu riječ ili aluziju; rabi sliku, znak ili jezik drugih svetopisamskih mjesta; povezuje mjesta, ljude i izraze koji se nalaze u različitim dijelovima Svetoga Pisma. Onomu tko nije dubinski upoznat s Pismima sva takva mjesta teško je primijetiti, u svakom slučaju nije lako pamtiti, pa se u suvremenim izdanjima Svetoga Pisma dodaju poprječne uputnice kao pomoć čitatelju da ih uoči. Poprječne uputnice dodaje urednik kako bi naznačio teme, riječi, obećanja, događaje ili osobe koje se spominju na drugim mjestima u Svetom Pismu.
Svrha i korist
Poprječne uputnice podsjećaju na vjernost Boga koji drži do Svoje riječi pomažući nam da pratimo ispunjenje Njegovih obećanja i proročanstava.
Poprječne uputnice omogućuju da dopustimo Svetomu Pismu da se ono tumači samim sobom držeći nas u Božjoj riječi umjesto da se oslanjamo na vanjske izvore. Poprječne uputnice uče nas da sami proučavamo Bibliju i smanjuju ovisnost o djelovanju drugih.
Čitanje poprječnih uputnica može biti oblik svetopisamskoga razmatranja. Traženje poprječnih uputnica oduzima vrijeme i uzrokuje usporavanje u proučavanju teksta. To „ide protiv struje“ u tipičnoj brzini života i našoj žudnji za brzim odgovorima i brzim napredovanjem. Očekujemo da će mudrost biti izručena odmah, uz najmanji mogući napor, a ne plod snažne potrage. Prema prijevodu Biblije Hrvatskoga biblijskoga društva:
„Zavápi za razumijevanjem i daj glas prema razboritosti. Za njom tragaj kao za srebrom i traži je kao skriveno blago. Tako ćeš shvatiti Gospodinov strah i naći Božje znanje“ (Mudre izrjeke 2, 3–5).
„Blagoslovljeni su oni što ne slijede savjet zlih, ne zastaju na putu grešnika i ne sjede na skupu podrugljivih, već im je užitak u Gospodinovu Zakonu, i njegov Zakon dan i noć razmatraju u molitvi“ (Psalam 1, 1–2).
Čitanje poprječne uputnice čini izvorni redak (onaj s kojega smo slijedili uputnicu do njezina mjesta) smislenijim.
Strpljivost u traženju mjesta na koje uputnica usmjerava najviše se isplati kada se u čitanju Svetoga Pisma naiđe na misao koja ostavlja pitanja. U traženju odgovora poprječne uputnice mogu otkriti dodatno blago ili razjasniti neku tajnovitost. Kao što ističe Will Anderson,[1] one jesu sitni tisak, pisane su malim slovima, ali su neopjevani junaci čitanja Svetoga Pisma, saveznici u pomaganju da se zadubimo u Božju Riječ, pritoci koji pokazuju kako se drugi svetopisamski redci ulijevaju u redak koji čitamo i prelijevaju iz njega. One izdižu iznad krošnji drveća u otvoreno nebo, kojim se može jedriti i odozgo s divljenjem gledati kako se teme, obećanja i događaji razvijaju u Svetom Pismu. Pomažu da se zbog drveća ne promaši šuma. Dozivaju naše teološko pamćenje. Presijecajući krajolik Svetoga Pisma, te uputnice opominju da Bog ne napušta Svoje naume i da ne iznevjerava Svoja obećanja.
Poprječne uputnice usporavaju, potičući na razmišljanje i prosudbeno propitivanje dok istražujemo veze među perikopama. To su oznake na zemljovidu koje pokazuju gdje se blago može iskopati – ali kopanje prepuštaju nama. Toliko dubokih uvida propuštamo jer se previše žurimo da bismo slijedili vijugavi put preko prostranih stranica Svetoga Pisma. Poprječne uputnice mogu pomoći da provedemo više vremena u Božjoj riječi. Stoga traženje poprječnih uputnica može oživiti osobno razmatranje Svetoga Pisma.
Brojidba
U Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva nije navedeno tko je sastavio poprječne uputnice ili iz kojega su stranoga izdanja one preuzete i prevedene.
Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva sadržava poprječne uputnice uz 3.377 redaka u ukupno 71 knjizi. A u tih 3.377 podrubnih bilježaka koje su poprječne uputnice sadržano je ukupno 6.147 navoda drugih svetopisamskih mjesta. Usporedbe radi, u Bibliji kralja Jakova na engleskom izbrojeno je 63.779 poprječnih uputnica. Jeruzalemska Biblija na hrvatskom (objavljena prvi put 1994.) ima 26.775 poprječnih uputnica ili 4,36 puta više nego Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva.
U Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva ni jedna uputnica nije navedena u Sirahu i Obadiji. Spomenutih 3.377 poprječnih uputnica nalazi se uz Evanđelje po Mateju 230, Psalmi 201, Evanđelje po Luki 175, Ponovljeni zakon 159, Izaija 158, Otkrivenje 148, Izlazak 132, Postanak 131, Djela apostolska 108, Evanđelje po Marku 102, Rimljanima 102, Hebrejima 98, Jeremija 96, Ezekiel 93, Evanđelje po Ivanu 89, Levitski zakonik 86, Brojevi 75, Prva Korinćanima 75, Prva o Kraljevima 74, Druga Ljetopisa 70, Druga o Kraljevima 69, Prva o Samuelu 54, Jošua 51, Job 47, Mudre izrjeke 47, Druga o Samuelu 42, Prva Ljetopisa 40, Nehemija 37, Daniel 34, Efežanima 34, Mudrost 33, Druga Korinćanima 31, Prva o Makabejcima 27, Zaharija 27, Tobija 26, Hošea 24, Jakovljeva 24, Prva Petrova 24, Galaćanima 23, Judita 22, Ezra 20, Kološanima 20, Sudci 20, Druga o Makabejcima 19, Amos 16, Propovjednik 14, Joel 13, Baruh 12, Prva Ivanova 12, Malahija 10, Prva Solunjanima 10, Prva Timoteju 9, Druga Timoteju 8, Estera 7, Filipljanima 7, Habakuk 7, Mihej 7, Druga Petrova 6, Druga Solunjanima 6, Sefanija 6, Hagaj 5, Jona 5, Titu 5, Ruta 3, Tužaljke 3, Filemonu 2, Judina 2, Nahum 2, Druga Ivanova 1, Pjesma nad pjesmama 1 i Treća Ivanova 1.
Koliko se pojedine knjige oslanjaju na druga mjesta svetih spisa, najbolje pokazuje broj biblijskih navoda na koje se upućuje u pojedinoj svetopisamskoj knjizi. U Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva to su: Evanđelje po Mateju 461, Otkrivenje 371, Psalmi 364, Ponovljeni zakon 355, Evanđelje po Luki 305, Izaija 304, Izlazak 281, Djela apostolska 217, Jeremija 199, Postanak 197, Evanđelje po Marku 188, Levitski zakonik 187, Ezekiel 174, Evanđelje po Ivanu 161, Hebrejima 157, Rimljanima 138, Druga Ljetopisa 124, Prva Korinćanima 116, Brojevi 108, Prva o Kraljevima 106, Druga o Kraljevima 99, Jošua 88, Prva o Samuelu 83, Daniel 83, Nehemija 73, Prva Ljetopisa 65, Job 60, Zaharija 58, Mudre izrjeke 57, Druga o Samuelu 55, Mudrost 53, Efežanima 48, Druga Korinćanima 47, Jakovljeva 46, Tobija 44, Amos 42, Prva Petrova 39, Ezra 38, Hošea 38, Prva o Makabejcima 36, Judita 35, Druga Timoteju 35, Galaćanima 34, Joel 30, Malahija 28, Propovjednik 27, Kološanima 25, Sudci 23, Druga o Makabejcima 23, Mihej 23, Sefanija 23, Prva Solunjanima 19, Baruh 16, Prva Timoteju 16, Titu 15, Filipljanima 13, Prva Ivanova 13, Judina 13, Estera 12, Habakuk 10, Druga Petrova 10, Druga Solunjanima 7, Jona 6, Hagaj 6, Ruta 4, Tužaljke 4, Nahum 4, Treća Ivanova 3, Filemonu 2, Druga Ivanova 2, Pjesma nad pjesmama 1, Sirah 0 i Obadija 0. Sveukupno 6.147.[2]
Usporedba s drugim izdanjima Svetoga Pisma
Poprječnih uputnica uopće nema u Bibliji Stvarnosti 1968., Novom Zavjetu Ljudevita Rupčića u nakladi Hrvatskoga biblijskoga društva, Franjevačkoj Bibliji u nakladi Hrvatskoga biblijskoga društva, Novom Zakonu Ivana Ruperta Gusića u sunakladi Hrvatskoga biblijskoga društva, prijevodu Biblije kralja Jakova… No, ima ih u Jeruzalemskoj Bibliji, Ekumenskom prijevodu Biblije i prijevodu Ivana Vrtarića. Evo količine poprječnih uputnica na primjeru prve glave Evanđelja po Ivanu, koja ima ukupno 51 redak.
|
Izdanje |
Broj redaka u 1. glavi Ivana popraćenih uputnicom |
Ukupno navoda drugih svetopisamskih mjesta u 1. glavi Ivana |
|
Novi Zavjet s uvodima i bilješkama Ekumenskog prijevoda Biblije (1992.) |
26 |
135 |
|
Jeruzalemska Biblija (1994.) |
36 |
79 |
|
Biblija, preveo Ivan Vrtarić (2016.) |
39 |
92 |
|
Nestle-Aland Novum Testamentum Graece, 28. revidierte Auflage (2012.) |
39 |
173 |
|
Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva (2025.) |
4 |
8 |
Iz toga slijedi kako Biblija Hrvatskoga biblijskoga društva ne odražava uputnice iz grčkoga Novoga Zavjeta koji je deklariran kao predložak za prevođenje te kako usporedba s drugim izdanjima na hrvatskom pokazuje da nije opremljena iscrpnim upućivanjem, pa se po toj osnovi ne može nazivati „studijskom“ Biblijom.
Međusobna usklađenost unakrižnih navoda
Poprječne uputnice, između ostaloga, upućuju gdje se sve pojavljuje isti navod. Nesklapnost i nepodudarnost tih mjesta naznačuju da nije provedeno ujednačavanje Biblije Hrvatskoga biblijskoga društva u skladnu cjelinu. Razloga za to jest više: Bibliju su prevodila 23 različita prevoditelja, s različitih jezika, a čini se da cijela Biblija nije imala središnje uredništvo ni glavnoga urednika.
Proroštvo o Emanuelu
Prevedeno je tako da se ne može razaznati da su u hebrejskom i u grčkom na oba mjesta iste riječi:
„Gle, djevojka je začela i rodit će sina, a nadjenut će mu ime Emanuel“ (Izaija 7, 14);
„Evo, Djevica će zatrudnjeti i roditi sina. Nazvat će ga Emanuel“ (Matej 1, 23).
Mesijansko proroštvo
Prevedeno je na pet načina:
„Sjedi mi zdesna, dok ti ne podložim neprijatelje za podnožje tvojim nogama“ (Psalam 110, 1);
„Sjedi mi zdesna dok tvoje neprijatelje ne položim pod tvoje noge“ (Matej 22, 44);
„sjedi mi s desne strane, sve dok ne podvrgnem tvoje neprijatelje pod tvoje noge“ (Marko 12, 36);
„Sjedi mi zdesna, dok tvoje neprijatelje ne stavim za podnožje tvojim nogama“ (Luka 20, 42–43);
„Sjedni mi zdesna, dok ne stavim tvoje neprijatelje kao podnožje tvojim nogama“ (Djela apostolska 2, 34–35).
Proroštvo o Kristu, temelju Crkve
Prevedeno je na šest načina:
„Kamen što ga odbaciše graditelji, postao je kamen zaglavni; to je Gospodinovo djelo, pravo čudo u našim očima“ (Psalam 118, 22–23);
„Kamen koji su graditelji odbacili, postao je temeljni kamen. Božje je to djelo, predivno ga je vidjeti!“ (Matej 21, 42);
„Kamen koji su graditelji odbacili, postao je ugaoni. To je Gospodinovo djelo – nije li divno u našim očima?“ (Marko 12, 10–11);
„Kamen koji su graditelji odbacili kao bezvrijedan, postao je najvažniji od svih“ (Luka 20, 17);
„Kamen koji ste vi graditelji odbacili postao je zaglavni kamen“ (Djela apostolska 4, 11);
„Kamen koji su graditelji odbacili postao je zaglavni kamen“ (Prva Petrova 2, 7).
Ženidba
Određenje ženidbe prevedeno je na pet načina:
„Zbog toga će čovjek ostaviti svog oca i svoju majku te se sjediniti sa svojom ženom, i bit će jedno tijelo“ (Postanak 2, 24);
„Zato će čovjek ostaviti oca i majku i prigrliti svoju ženu. I njih dvoje bit će jedno tijelo“ (Matej 19, 5);
„Zbog toga će čovjek ostaviti oca i majku i prionuti uza svoju ženu pa će njih dvoje postati jedno tijelo. Zbog toga nisu više dva tijela, nego jedno“ (Marko 10, 7–8);
„Dvoje će postati jedno tijelo“ (Prva Korinćanima 6, 16);
„Zato će muškarac napustiti oca i majku i ujediniti se sa svojom ženom. Njih dvoje bit će jedno tijelo“ (Efežanima 5, 31).
Bog živih
Objava Boga živih prevodi se na četiri načina:
„Ja sam Bog tvoga oca – Bog Abrahamov, Bog Izakov, Bog Jakovljev“ (Izlazak 3, 6);
„Ja sam Bog Abrahama, Bog Izaka i Bog Jakova“ (Matej 22, 32);
„Ja sam Abrahamov Bog, i Izakov Bog, i Jakovljev Bog“ (Marko 12, 26);
„Bog Abrahama, Bog Izaka, Bog Jakova, Bog naših predaka“ (Djela apostolska 3, 13);
„Ja sam Bog tvojih predaka, Bog Abrahama, Izaka i Jakova“ (Djela apostolska 7, 32).
Stanje tvrdoglavosti, duhovne sljepoće i otvrdnuća srca
Prevedeno je na šest načina:
„Pomno slušajte, ali nemojte razumjeti; pažljivo gledajte, ali nemojte shvatiti! Učini neosjetljivim srce toga naroda. Ogluši mu uši, zaslijepi mu oči – da ne vidi vlastitim očima, da ne čuje ušima i ne shvati srcem; da se ne obrati i ne ozdravi“ (Izaija 6, 9–10);
„Slušat ćete, slušati, ali nećete razumjeti; gledat ćete, gledati, ali nećete vidjeti. Jer je srce ovog naroda postalo neosjetljivo: začepili su uši i zatvorili oči – da očima ne vide, ušima ne čuju, srcem ne razumiju – pa da se ne obrate i da ih ne izliječim“ (Matej 13, 14–15);
„da gledaju, a ne vide, da čuju, a ne razumiju, da se ne obrate i da im se ne oprosti“ (Marko 4, 12);
„zato gledaju, a ne vide, i slušaju, a ne razumiju“ (Luka 8, 10);
„Zaslijepi im oči, otvrdne srce; da očima ne vide, srcem ne razumiju, i ne obrate se da ih ozdravim“ (Ivan 12, 40);
„Idi tom narodu i govori: uhom ćete slušati i nećete razumjeti, gledat ćete i nećete vidjeti; jer je tvrdokorno postalo srce ovoga naroda; ušima su teško slušali i njihove su se oči zaklopile; da ne vide očima i ne čuju ušima i srcem ne razumiju i ne obrate se, pa da ih izliječim“ (Djela apostolska 28, 26–27).
Ljubav prema Bogu
Zapovijed je prevedena na četiri načina:
„Voli Gospodina, svoga Boga, svim svojim srcem, svom svojom dušom i svom svojom snagom.“ (Ponovljeni zakon 6, 5);
„Voli Gospodina, svoga Boga, svim svojim srcem, svom svojom dušom i svim svojim umom“ (Matej 22, 37);
„Voli Gospodina Boga iz sveg srca, iz sve duše, iz sveg razuma i iz sve snage“ (Marko 12, 30);
„Voli svojega Gospodina Boga svim srcem, svom dušom, svom snagom i svim umom, a bližnjega kao samoga sebe.«“ (Luka 10, 27).
Ljubav prema bližnjemu
Zapovijed je prevedena na osam načina:
„Voli bližnjega svoga kao samoga sebe.“ (Levitski zakonik 19, 18);
„Voli svoga bližnjega“ (Matej 5, 43);
„voli svoga bližnjega kao sama sebe“ (Matej 19, 19);
„Voli svoga bližnjega kao sebe samoga“ (Matej 22, 39);
„Voli bližnjega kao samoga sebe“ (Marko 12, 31);
„Voli […] bližnjega kao samoga sebe“ (Luka 10, 27);
„Voli svojeg bližnjega kao samoga sebe!«“ (Rimljanima 13, 9);
„Voli bližnjega svoga kao samoga sebe!“ (Galaćanima 5, 14);
„Voli svoga bližnjega kao samoga sebe!“ (Jakovljeva 2, 8).
Prva zapovijed
„Nemoj imati drugih bogova osim mene!“ (Izlazak 20, 3);
„Ne smiješ imati druge bogove osim mene“ (Ponovljeni zakon 5, 7).
Druga zapovijed
„Nemoj zlorabiti ime Gospodina, svoga Boga“ (Izlazak 20, 7);
„Ne izgovaraj uzalud ime svoga Gospodina Boga jer Gospodin ne ostavlja nekažnjeno onoga koji uzalud izgovara njegovo ime“ (Ponovljeni zakon 5, 11).
Treća zapovijed
„Sjeti se držati svetim dan subote!“ (Izlazak 20, 8);
„Poštuj subotnji dan i svetkuj ga kao što ti je zapovjedio Gospodin, tvoj Bog“ (Ponovljeni zakon 5, 12).
Četvrta zapovijed
Zapovijed je prevedena na četiri načina:
„Poštuj svoga oca i svoju majku da bi živio dugo na zemlji koju ti je dao Gospodin, tvoj Bog!“ (Izlazak 20, 12);
„Poštuj svoga oca i svoju majku, kako ti je zapovjedio Gospodin, tvoj Bog – da bi dugo živio i da bi ti bilo dobro u zemlji koju ti daje Gospodin, tvoj Bog.“ (Ponovljeni zakon 5, 16);
„poštuj oca i majku“ (Matej 19, 19);
„Poštuj svoga oca i majku“ (Marko 7, 10);
„poštuj oca i majku!“ (Luka 18, 20);
„Poštuj svoga oca i majku – to je prva zapovijed uz koju ide i obećanje: da ti bude dobro i da dugo živiš na zemlji.“ (Efežanima 6, 2–3).
Peta zapovijed
Zapovijed je prevedena na tri načina:
„Nemoj ubijati!“ (Izlazak 20, 13; Ponovljeni zakon 5, 17);
„Ne ubij“ (Matej 5, 21; 19, 18; Jakovljeva 2, 11);
„ne ubij“ (Marko 10, 19; Luka 18, 20);
„Ne ubij!“ (Rimljanima 13, 9).
Šesta zapovijed
Zapovijed je prevedena na pet načina:
„Nemoj počiniti preljub!“ (Izlazak 20, 14; Ponovljeni zakon 5, 18; Matej 19, 18);
„Ne učini preljub“ (Matej 5, 27; Luka 18, 20);
„ne čini preljub“ (Marko 10, 19);
„Ne učini preljuba!“ (Rimljanima 13, 9);
„Ne čini preljuba“ (Jakovljeva 2, 11).
Sedma zapovijed
Zapovijed je prevedena na šest načina:
„Nemoj krasti!“ (Izlazak 20, 15);
„Nemojte krasti“ (Levitski zakonik 19, 11);
„Nemoj ukrasti!“ (Ponovljeni zakon 5, 19);
„ne ukradi“ (Matej 19, 18; Luka 18, 20);
„ne kradi“ (Marko 10, 19);
„Ne ukradi!“ (Rimljanima 13, 9).
Osma zapovijed
Zapovijed je prevedena na četiri načina:
„Nemoj lažno svjedočiti protiv svoga bližnjega!“ (Izlazak 20, 16);
„Nemoj lažno svjedoči [!] protiv svoga bližnjega“ (Ponovljeni zakon 5, 20);
„ne svjedoči lažno“ (Matej 19, 18);
„nemoj lažno svjedočiti“ (Marko 10, 19).
Deveta i deseta zapovijed
Zapovijedi su prevedene na tri načina:
„Nemoj žudjeti za ženom svoga bližnjega, ni za njegovim slugom, ni za njegovom sluškinjom, ni za njegovim volom, ni za njegovim magarcem, ni za bilo čim svojega bližnjega!“ (Izlazak 20, 17);
„Nemoj poželjeti ženu svoga bližnjega, niti čezni za njegovom kućom, poljem, slugom, sluškinjom, volom, magarcem – bilo čime što pripada tvomu bližnjemu“ (Ponovljeni zakon 5, 21);
„Ne poželi!“ (Rimljanima 7, 7; Rimljanima 13, 9).
Još neki primjeri
Biblijske misli višekrat su pamtljive izrjeke, poslovice, štoviše, imaju i snagu zakona. Da bi sve to mogle ostati, moraju imati i postojanost izraza. Prevođenjem iste rečenice na više načina, prenošenjem ili čak njezinim prepričavanjem, a sve u istoj Bibliji, gubi se čvrstoća i pamtljivost izraza. Zamjenom riječi dolazi i do postupne promjene značenja, osobito kada parafraziranje ne uključuje istinsko preoblikovanje misli i duboko razumijevanje uz održavanje jasnoće i tijeka. Vjernost traži dosljednost.
„Otjeraj tu sluškinju i njezina sina jer on ne smije dijeliti nasljedstvo s mojim sinom Izakom!“ (Postanak 21, 10) > „Otjeraj tu ropkinju i njezina sina, jer sin ropkinje ne smije biti nasljednik sa sinom slobodne“ (Galaćanima 4, 30).
„Tko te je postavio nad nama, za gospodara i suca? Hoćeš li možda i mene ubiti kao onoga Egipćanina?“ (Izlazak 2, 14) > „Tko te je postavio za našeg zapovjednika i suca? Želiš li me ubiti isto onako kako si jučer ubio Egipćanina?“ (Djela apostolska 7, 27–28).
„ne proklinji poglavara svoga naroda!“ (Izlazak 22, 27) > „Ne smiješ loše govoriti o vođi svoga naroda“ (Djela apostolska 23, 5).
„Pripazi da ga napraviš prema uzorku koji sam ti pokazao na brdu!“ (Izlazak 25, 40) > „Napravi sve po uzorku koji ti je pokazan na brdu“ (Hebrejima 8, 5).
„Hajde! Napravi nam boga koji će ići ispred nas. Ne znamo što se dogodilo s tim čovjekom Mojsijem koji nas je izveo iz Egipta“ (Izlazak 32, 1) > „Načini nam bogove koji će ići pred nama! Jer ne znamo što se dogodilo tom Mojsiju koji nas je izveo iz Egipta“ (Djela apostolska 7, 40).
„A ja ću se smilovati onome kome hoću i bit ću milostiv onome kome hoću“ (Izlazak 33, 19) > „Smilovat ću se komu hoću i sažaliti se nad kim hoću“ (Rimljanima 9, 15).
„neka uzme dvije grlice ili dva goluba“ (Levitski zakonik 12, 8) > „Par grlica ili dva mlada goluba“ (Luka 2, 24).
„Pridržavajte se mojih propisa i odredaba; dok ih se čovjek bude pridržavao, u njima će živjeti“ (Levitski zakonik 18, 5) > „Tko je vrši, od nje će živjeti“ (Rimljanima 10, 5); „Tko ispunjava ove zapovijedi, od njih će živjeti“ (Galaćanima 3, 12).
„Budite sveti jer sam svet ja, Gospodin, vaš Bog“ (Levitski zakonik 19, 2) > „Budite sveti jer ja sam svet“ (Prva Petrova 1, 16).
„Hodat ću među vama, bit ću vam Bog, a vi ćete biti moj narod“ (Levitski zakonik 26, 12) > „Među njima ću prebivati i među njima hoditi, i bit ću njihov Bog, a oni moj narod“ (Druga Korinćanima 6, 16).
„Poslušaj, Izraele! Gospodin je naš Bog, Gospodin je jedini“ (Ponovljeni zakon 6, 4) > „Čuj Izraele, naš Gospodin Bog je jedan“ (Marko 12, 29).
„Ne zavezuj usta volu kad vršiš žito.“ (Ponovljeni zakon 25, 4) > „Ne stavljaj košaricu na usta volu koji vrši žito“ (Prva Korinćanima 9, 9); „Ne veži usta volu koji je u jarmu i vrši žito!“ (Prva Timoteju 5, 18).
Zaključak
Poprječne uputnice nisu tek tehnički dodatak biblijskomu tekstu, nego važno hermeneutičko sredstvo koje čitatelju omogućuje da Sveto Pismo čita kao iznutra povezanu i teološki usklađenu cjelinu. One pretpostavljaju temeljno biblijsko načelo da se Sveto Pismo tumači Svetim Pismom te pomažu u prepoznavanju unutarnjega dijaloga među različitim knjigama, žanrovima i povijesnim slojevima Objave. Upravo zato njihova pojavnost i stvarna usuglašenost istopisnih mjesta nisu sporedno, nego bitno pitanje kvalitete biblijskoga izdanja.
Raščlana poprječnih uputnica u Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva pokazuje da je riječ o izdanju koje je u tom pogledu vrlo skromno opremljeno. Ograničen broj uputnica, njihova neravnomjerna raspodjela, izostanak u cijelim knjigama te nedostatak sustavne usklađenosti jasno upućuju da to izdanje nije zamišljeno kao studijska Biblija, nego prije kao Biblija za početnike. To samo po sebi nije nedostatak, ali postaje problematično onda kada se takvo izdanje predstavlja i oglašuje kao prikladno za dublje teološko proučavanje.
Posebno ozbiljno pitanje otvara se ondje gdje poprječne uputnice razotkrivaju neujednačenost prijevoda istih biblijskih tekstova. Različita prevođenja istih proročanskih kristoloških mjesta i ćudorednih zapovijedi – bez jasne bogoslovne ili jezikoslovne opravdanosti – otežavaju prepoznavanje unutarnjega jedinstva Objave, zamagljuju mesijanska ispunjenja i oslabljuju vjeronaučnu i vjerovjesničku jasnoću teksta. U takvim slučajevima poprječne uputnice, namjesto da budu mostovi razumijevanja, postaju svjedoci propuštene prilike za veću dosljednost i jasnoću.
Stoga se može zaključiti da poprječne uputnice u Bibliji Hrvatskoga biblijskoga društva imaju potencijal koji nije u potpunosti ostvaren. One upućuju na bogatstvo biblijskih veza, ali ih ne razrađuju dovoljno da bi čitatelja sustavno vodile u dubinu svetopisamske cjeline. Time se ponovo potvrđuje važnost uredničke koncepcije, jedinstvena teološkoga nadzora i jasno definirane namjene biblijskoga izdanja. Ondje gdje se želi ponuditi Biblija za ozbiljno proučavanje, poprječne uputnice ne mogu biti tek usputna pomoć, nego moraju biti pozorno oblikovano i dosljedno provedeno teološko pomagalo koje služi istini Objave i rastu čitatelja u razumijevanju Božje riječi.
[1] Will Anderson, Cross References: Unsung Heroes of Bible Reading, thegospelcoalition.org, 16.4.2021.
[2] Usporedbe radi, u Jeruzalemskoj Bibliji pojedine knjige imaju sljedeći broj poprječnih uputnica: Psalmi 2.842, Izaija 1.318, Matej 1.310, Ivan 1.173, Djela apostolska 1.120, Luka 1.047, Jeremija 913, Mudre izrjeke 879, Sirah 867, Ponovljeni zakon 786, Izlazak 727, Ezekiel 690, Druga o Samuelu 653, Otkrivenje 643, Rimljanima 612, Brojevi 579, Job 568, Postanak 536, Mudrost 529, Hebrejima 487, Marko 481, Prva Korinćanima 449, Prva o Samuelu 351, Levitski zakonik 346, Daniel 326, Hošea 295, Jošua 292, Sudci 288, Druga Ljetopisa 287, Druga o Kraljevima 280, Efežanima 279, Prva Ivanova 256, Druga Korinćanima 250, Amos 235, Prva Petrova 224, Prva Ljetopisa 211, Tobija 206, Jakovljeva 188, Galaćanima 185, Zaharija 184, Prva Solunjanima 184, Kološanima 166, Prva Timoteju 157, Propovjednik 153, Judita 150, Prva o Makabejcima 146, Filipljanima 144, Tužaljke 136, Baruh 135, Druga o Makabejcima 126, Druga Timoteju 116, Nehemija 113, Mihej 112, Estera 105, Druga Petrova 102, Joel 98, Habakuk 93, Druga Solunjanima 91, Pjesma nad pjesmama 75, Sefanija 73, Titu 73, Malahija 58, Ezra 46, Nahum 43, Judina 42, Ruta 35, Jona 31, Obadija 21, Filemonu 20, Druga Ivanova 15, Hagaj 12 i Treća Ivanova 12.
