Crkva tijekom povijesti [video]

Ilustracija prikazuje vremensku mapu Crkve tijekom povijesti. Konkretno, ovdje su prikazani neki ključni događaji Katoličke Crkve. Ovdje ćemo pružiti kratko pojašnjenje.

Prije svega tu je tzv. vremenska crta. Ona je isprekidana po stoljećima, a tu podjelu dodatno pojačavaju stupci. U podnožju stupaca primjećujete redne brojke. Svaki broj predstavlja jedno stoljeće. Posljednji je redni dvadeset i prvi, a to je zato jer trenutačno živimo u 21. stoljeću.

No, vjerojatno primjećujete da neki stupci nemaju brojeve, a to je zato jer se na samom početku 1. stoljeća rodio Isus Krist. Drugim riječima, mi godine i stoljeća brojimo od Kristova rođenja. Stoga sve godine i stoljeća nakon Isusova rođenja nazivamo godinama i stoljećima poslije Krista, a sve ono prije rođenja nazivamo godinama i stoljećima prije Krista.

Pri vrhu stupaca možete vidjeti sivom bojom naznačena razdoblja povijesti Europe. Ona ovdje nisu bitna, ali mogu pomoći da se bolje orijentiramo. Ovako su klasificirana: antika do kraja 5. st., zatim srednji vijek do otkrića Amerike, onda moderno doba do 1. svjetskog rata te suvremeno doba koje još uvijek traje.

Krenimo sada na događaje koji se tiču povijesti Crkve.

Ona je prije svega u svojem početku obilježena progonima kroz prva tri stoljeća. Ti su progoni bili žestoki, ali sporadični te su završili Milanskim ediktom 313. godine. Kasnije Rimsko Carstvo upada u sve veće probleme te Rim pada 476., a time završava antika.

Početak srednjeg vijeka obilježava evangelizacija Europe. Ovdje izdvajamo osnivanje reda benediktinaca te djelovanje braće Ćirila i Metoda. Istaknuto je da su braća za potrebe evangelizacije slavenskih naroda osmislila i novo pismo: glagoljicu.

No, nije sve bilo divno i krasno. Godina 1054. obično se uzima kao godina u kojoj je došlo do raskola unutar Crkve koja se od tada dijeli na Katoličku i Pravoslavnu Crkvu.

Slom unutar Crkve i prodor islama za posljedicu je imao sve veći broj oružanih sukoba i krivovjerja. Krivovjerjima su na kraj pokušali stati sv. Franjo i Dominik osnivanjem redova propovjednika. Na oružane je sukobe Crkva nastojala odgovoriti sazivanjem križarski vojni. Valja također spomenuti i inkviziciju koja je djelovala kroz nekoliko stoljeća.

Ovdje ne možemo ulaziti u detalje koliko su svi ti pokreti i poduhvati bili uspješni. Možemo tek izdvojiti to da se u 16. st. javlja novi lom unutar Katoličke Crkve pojavom protestantske reformacije na koji Crkva odgovara svojim najdužim Koncilom, onim u Tridentu. To je ujedno razdoblje kada Crkva kreće sa snažnim misionarskim djelovanjem u novootkrivenim kontinentima.

Na samom kraju, kao najvažniji crkveni događaj suvremenog doba izdvojen je Drugi vatikanski sabor te naravno sadašnji papa Franjo.

I to je ukratko objašnjenje ove vremenske karte Crkve tijekom povijesti.