»Ta bolest nije na smrt, nego na slavu Božju, da se po njoj proslavi Sin Božji.« (Iv 11,4)
Shadow

Sveti Ignacije Lojolski

31. srpnja Crkva slavi spomen sv. Ignacija Loyole, utemeljitelja Družbe Isusove.


Sv. Ignacije Loyola


Na prijelazu iz 15. u 16. st. često se događalo da svjetovni vladari različitim metodama zauzimaju crkvene službe, što je, između ostaloga, rezultiralo općim nemoralom. Budući da u sebi nisu imali nikakve vjerske snage, ne čudi što su sami prednjačili u pijančevanju, seksualnim perverzijama, kupovanju crkvenih službi, rasipništvu, pa čak i u ubojstvima… Crkva je na takav način bila svojevrsni zarobljenik svjetovnih vladara, ali povijest nam pokazuje da Bog i takve loše situacije okreće na dobro, što se uskoro i pokazalo.

Tada se, naime, javlja augustinski redovnik Martin Luther koji “protestira” protiv postojećeg stanja, no pri tome odlazi u drugu krajnost, odnosno odbacuje Katoličku Crkvu i utemeljuje protestantizam.

Kao reakcija na njegovu reformaciju, javljaju se neki novi katolički redovi koji predvode tzv. protureformaciju, odnosno obnovu u Crkvi, ali takvu koja je ujedno protuteža Lutherovoj. Tako se npr. javljaju 1524. teatinci, a 1530. barnabiti. No, oni nisu ostavili nekog većeg odjeka u Crkvi.

Posebnu je snagu u provođenju katoličke obnove imao osnivač isusovačkog reda sv. Ignacije Loyola i njegova redovnička zajednica – isusovci.

Ignacije, pravim imenom Inigo Lopez, rođen je 1491. godine na sjeveru Španjolske kao plemić u dvorcu Loyola. Najprije je bio vitez i vojnik, željan slave i uspjeha, provodeći svjetovan život kao većina njegovih suvremenika. No, 1521. godine je bio ranjen u bitci kod Pamplone, te se morao oporavljati odmarajući u svom dvorcu. Tada je počeo čitati život Isusa Krista i nekih svetaca, a to je u njemu izazvalo duboku unutrašnju promjenu.

Zato je napustio vojničku službu i započeo život pun duhovnosti. Odlazi na studij u Pariz gdje s prijateljima (jedan od njih je bio i sv. Franjo Ksaverski) osniva 1534. god Družbu Isusovu, odnosno isusovce ili jezuite (od lat. Jesus – Isus). Šest godina kasnije Družbu je odobrio tadašnji papa Pavao III. Ignacije je umro u Rimu 31. srpnja 1556. godine, a proglašen svetim 1622. Zaštitnik je Družbe Isusove, odgojitelja, vojnika, samotnjaka, a njemu su i posvećene mnoge crkve i kapele diljem svijeta.

Isusovci su se tada posebno počeli baviti odgojem i poučavanjem mladih, te napose misionarenjem u novootkrivenim zemljama. Brzo su se širili po cijeloj Europi. Osim što su se bavili odgojem mladeži, nastojali su izgrađivati zdravi teološki nauk, pa su tako postali vodeća inteligencija u Crkvi. Uz to su se obvezali na vječnu poslušnost papi, naročito ako ih pošalje u bilo koji kraj u misionarenje. Glavno isusovačko geslo glasi: Omnia ad majorem Dei gloriam – Sve na veću slavu Božju (skraćenica: OAMDG).

Isusovci su u Hrvatsku došli već 1560. godine. Provodili su obnovu u Crkvi koja je svoj temelj imala u Tridentinskom saboru. Naime, kada su se protestanti sve više udaljavali od katoličkog nauka, Crkva je osjetila potrebu sazvati sabor. On se održavao u Trentu od 1545. do 1563. god., te po mjestu održavanja dobio naziv Tridentski (ili Tridentinski). Isusovci su, dakle, bili oni koji su prednjačili u provođenju saborskih odluka.

Njihovi su samostani (rezidencije) nastajali u Dubrovniku, Varaždinu, Zagrebu, Rijeci, Osijeku i u drugim mjestima, te su postala rasadišta vjerskog i intelektualnog života. Mnogi su ugledni hrvatski intelektualci i znanstvenici bili pripadnici isusovačke zajednice, kao npr. Bartol Kašić, pisac prve hrvatske gramatike, izdane 1604. godine, Aleksandar Kumulović, pisac prvog katekizma (1582.), ili Ruđer Bošković, veliki filozof, matematičar i fizičar.

Družba Isusova je danas najbrojnija redovnička zajednica, s preko 20.000 članova koji djeluju na svim kontinentima, a posebno su  značajni po prosvjetnom i intelektualnom radu, tako da upravljaju velikim brojem sveučilišta i škola.

U Hrvatskoj djeluje oko 160 redovnika, u okviru Hrvatske provincije Družbe Isusove, a uz ostalo su prepoznatljivi po svom fakultetu, koji nosi naziv Filozofski fakultet Družbe Isusove (FFDI) i nalazi se u Zagrebu.


Molitva koja se pripisuje sv. Ignaciju Lojolskom


Uzmi, Gospodine, i primi svu moju slobodu, moju pamet, moj razum i svu moju volju, sve što imam i što posjedujem. Ti si mi to dao, tebi, Gospodine, sve vraćam. Sve je tvoje, raspolaži sa svime po svojoj volji. Daj mi samo svoju ljubav i milost, i to mi je dosta.