Petak, 5 ožujka

Oznaka: korizma

Kršćanstvo odricanja
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo odricanja

U romanu Srce je usamljeni lovac spisateljice Carson McCullers mnoštvo je živopisnih likova. Među njima se nalazi i putujući politički propovjednik Jake Blount. Samouvjeren i drzak spreman za političke akcije i agitiranja. Međutim Blountu nedostaje određena čvrstoća i stabilnost koju za razliku od njega posjeduje simpatični lik gluhonijemog Johna Singera. Singer je točka stabilnosti i oko njega se vrte svi glavni likovi romana. Labilni likovi u Singeru pronalaze oslonac. U njegovoj šutnji, stalnom osmijehu i mirnom držanju ruku u džepovima. Ali i Singer ima problem o kojemu drugi ništa ne znaju. Njegov gluhonijemi prijatelj Grk Antonopoulos iznenada obolijeva od nepoznate bolesti. Zatvara se u sebe, postaje mrzovoljan i gubi zanimanje za svijet i ljude oko sebe uključujući i Singera. Za...
Karantena
Razmišljanja o vjeri

Karantena

Ovo je jedna od riječi koja se češće čuje posljednjih dana. Dolazi od talijanskoga quarantina što znači četrdesetak, a označava privremenu preventivnu izolaciju bolesnika ili potencijalnih bolesnika, bilo osoba, životinja ili biljaka, s ciljem sprječavanja zaraze. No prije nego su ljudi izmislili karantenu za zemaljsko zdravlje, Gospodin je domislio karantenu za duhovno dobro svoga naroda. Osigurao nam je vrijeme izolacije, a on sam je došao skrbiti o nama svjesno ostajući u izolaciji s nama. Upravo zato jer smo svi mi ljudi zaraženi virusom grijeha, pozvao nas je da idemo u duhovnu izolaciju korizme. Jer i riječ korizma znači četrdesetnica ili četrdesetodnevna duhovna priprava za Uskrs, tijekom koje se čistimo od grijeha, samo što dolazi od latinske riječi. Ta...
Soba za plakanje
Razmišljanja o vjeri

Soba za plakanje

U naše moderno doba, kada se i kod nas poboljšavaju uvjeti pastoralnog djelovanja, može se vidjeti prizore koji su na Zapadu sasvim uobičajeni. U sklopu liturgijskog prostora postoje posebne prostorije odvojene za roditelje s djecom iz kojih mogu pratiti svetu misu. Dobro su izolirane i zvučno opremljene tako da ukoliko djeca plaču ne ometaju zajednicu u slavljenju, pa su takve sobe i nazvana sobama za plakanje. Bilo bi izuzetno korisno kad bi takve sobe plača, barem tijekom korizme, postojale i za nas odrasle. Kako bi bilo dobro kad bismo sasvim iskreno i ozbiljno, bez obzira i formalnosti, pred Gospodinom, ali u Crkvi, oplakivali sebe i svoje grijehe, svoj jad i čemer, život u tami i duhovno nesnalaženje. Nakon suza pokajanja pročistio bi nam se pogled duha ...
Korizmeno vrijeme
Aktualno, Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Korizmeno vrijeme

Korizma je vrijeme bliže priprave za Uskrs, a karakterizira ju ozbiljnost, pojačana pobožnost, djela milosrđa i djela pokore. Kroz takva djela vjernik katolik nastoji što više uranjati u Kristovu muku, razmišljati o vazmenom otajstvu i pripremiti se i duhovno i tjelesno na slavlje Kristova uskrsnuća, te u tom smislu zahvaljivati Bogu na daru otkupljenja. Povijesno gledano, korizmeno je vrijeme od 40 dana nastajalo postupno, a vezano je uz općenitu pobožnost vjernika, uz katekumenalnu praksu, te uz praksu pomirenja pokornika. Otprilike od sredine 2. st. počinje se slaviti Uskrs, a nekakva duža pokornička priprava za njega nije bila, nego bi tek vjernici prethodno postili jedan ili dva dana. Ipak, za katekumene, odnosno one odrasle osobe koje su se pripremale na krštenje, kao i za one k...
Post i nemrs
Aktualno, Blagdani i sveta vremena

Post i nemrs

Katolička Crkva od davnine njeguje vrijednost posta, a njegov je smisao bitno vezan ponajprije uz odnos prema Bogu, potom prema drugim ljudima, te na kraju prema samomu sebi. Tako je post prvenstveno djelo kojim potvrđujemo svoju zahvalnost prema Bogu, odnosno za čovjeka koji razmišlja o Kristovoj otkupiteljskoj žrtvi postaje samo po sebi razumljivo da svojim suzdržavanjem od hrane barem malo uzvrati Ocu na tolikoj ljubavi, po kojoj nam daruje svoga Sina, kao i Sinu na poslušnosti Očevoj volji do smrti na Križu. Post je djelo koje nas poziva i na djelotvornu ljubav prema bližnjima, a očituje se prije svega u tome što smo pozvani ona sredstva koja bismo utrošili na hranu sada darovati onima koji su u potrebi. I na koncu, post je djelo koje nama koristi, i u duhovnom i u fizičkom smislu,...
Trnova kruna od slanoga tijesta
Kreativne ideje

Trnova kruna od slanoga tijesta

Korizma je vrijeme ozbiljnosti i pokore u kojemu smo pozvani intenzivnije razmišljati o Kristovoj muci i smrti. Više se o korizmi može saznati ovdje, a niže donosimo jednu prikladnu ideju kroz to vrijeme, namijenjenu za vjeronaučnu nastavu ili katehezu u nižim razredima osnovne škole. Riječ je o izradi trnove krune od slanoga tijesta. Da bi se napravila takva kruna potrebno je pomiješati šalicu (npr. od kave, srednje veličine) brašna, šalicu soli i otprilike pola šalice vode, te sve pomiješati u homogenu smjesu, pogodnu za oblikovanje figura. Od smjese kidati manje ili veće komadiće i rolati u "zmije", te njih plesti u krunu. Prema potrebi na kraju još malo više izvući krajeve i od njih oblikovati trnje. Potom se tako oblikovana kruna može ostaviti na zraku nekoliko dana da se osu...
Pepelnica ili Čista srijeda
Blagdani i sveta vremena

Pepelnica ili Čista srijeda

Pepelnicom ili Čistom srijedom započinje korizma (četrdesetodnevnica), odnosno vrijeme od 40 dana (ne računajući nedjelje) posebnog oblika pokorničke priprave za proslavu Kristova vazmenoga otajstva. Pepelnica tako svojom simbolikom ima ne samo individualni karakter obraćenja, nego i ekleziološki i socijalni, jer je riječ o svojevrsnom pozivu na opće obraćenje i promjenu ponašanja, odnosno odbacivanja svega onoga što nas čini manje kršćanima u izvornom smislu i prianjanje uz sve ono pozitivno što bi trebalo biti istinski identitet svakog kršćanina i cijele Crkve. I sami nazivi - Pepelnica i Čista srijeda - imaju svoju simboliku, koja nas poziva na dublje promišljanje i promjenu srca. Pepelnica tako svoj naziv vuče iz obreda pepeljenja, odnosno tada svećenik vjernike posipa pepelom p...
Zastiranje križeva i slika
Liturgika

Zastiranje križeva i slika

Ima nekih liturgijskih propisa i običaja kojima, možda, i ne razumijemo smisao. Tako je u starom misalu bilo propisano da se na Petu nedjelju korizme (Gluhu) zastiru križevi i slike, a u važećem je misalu to ostavljeno kao mogućnost: Može se zadržati običaj pokrivanja križeva i slika u crkvi. Sud o tome donosi biskupska konferencija. Križevi ostaju zastrti sve do svršetka službe Muke Gospodnje na Veliki petak, a slike do početka Vazmenog bdjenja. [1] 1. Podrijetlo i smisao ovog običaja Prekrivanje križeva i slika vuče podrijetlo od srednjovjekovnog običaja germanskog podrijetla da se u korizmi između oltara i vjernika razapne veliko platno, tako da vjernici ne mogu vidjeti oltar.[2] Zašto? Dva su tumačenja: ljudi u ono vrijeme nisu imali kalendare, pa im je to bio znak dubok...
Put križa i put svjetla
Povijest Crkve

Put križa i put svjetla

„Križni put“, ovisno o pristupu i kutu gledanja, može biti ili jest proživljavanje Izbaviteljeve muke, djelo biblijske duhovnosti, promišljanje koje učvršćuje u istini, nadi, ljubavi i vjeri; pobožnost tradicionalnih postaja, skazanje, radiodrama; hodočasnički, molitveni i vjeronaučni priručnik, a u svakodnevnom govoru i zbilja puna muke; težak, trnovit život. Osim toga, pisan velikim početnim slovom pojam se odnosi na detalje povijesnoga pogubljenja Isusa Krista u Jeruzalemu, na naslove djela književno-teološkoga žanra posvećena toj patnji i na put stradanja pripadnika Hrvatskih oružanih snaga i civila, izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Vojvodine i Crne Gore, koji su bježali pred partizanima, pa su ih Englezi zarobili u Bleiburgu i izručili Titovoj Jugoslavenskoj ar...
Kalvarije u jugoistočnoj Europi
Aktualno, Liturgika

Kalvarije u jugoistočnoj Europi

Kalvarija je posuđenica iz latinskoga (Calvaria) kao naziv brda zapadno od jeruzalemskih zidina na kojem je Isus umro. Grčki se zove Κρανίον [Kraníon], a hebrejski Golgota. Grčki κρανίον [kraníon] i latinski calvārĭa označavaju lubanju, gornji dio glave, točnije zavinutu plohu svoda lubanje. Tako i Kalvarija i Kranion i Golgota znače „lubanja“, pa se zemljopisni pojam (Matej 27, 33; Marko 15, 22; Ivan 19, 17) na hrvatski prevodi kao: kalvarijevo mjesto (Hrvojev misal), misto od ubojica (Bernardin Splićanin), mjesto od Kalvarije (Bartol Kašić), Kalvarije misto (Matija Petar Katančić), misto Kalvarije (Ivan Skarić), Kalvarija (Petar Vlašić i Nikola Žuvić), Lubanja (Franjo Zagoda i Ljudevit Rupčić), Kosturnica (Ivan Evanđelist Šarić), Lubanjsko mjesto (Duda-Fućak) i Lubanjište...