korizma – Vjera i djela

ožu212020 by dr. sc. Ivan BodrožićDan objave

Karantena

Ovo je jedna od riječi koja se češće čuje posljednjih dana. Dolazi od talijanskoga quarantina što znači četrdesetak, a označava privremenu preventivnu izolaciju bolesnika ili potencijalnih bolesnika, bilo osoba, životinja ili biljaka, s ciljem sprječavanja zaraze. No prije nego su ljudi izmislili karantenu za zemaljsko zdravlje, Gospodin je domislio karantenu za duhovno dobro svoga naroda. Osigurao nam je vrijeme izolacije, a on sam je došao skrbiti o nama svjesno ostajući u izolaciji s nama. Upravo zato jer smo svi mi ljudi zaraženi virusom grijeha, pozvao nas je da idemo u duhovnu izolaciju korizme. Jer i riječ korizma znači četrdesetnica ili četrdesetodnevna duhovna priprava za Uskrs, tijekom koje se čistimo od grijeha, samo što dolazi od latinske riječi. Ta...

Nastavi čitati

velj292020 by dr. sc. Ivan BodrožićDan objave

Soba za plakanje

Razmišljanja o vjeri

U naše moderno doba, kada se i kod nas poboljšavaju uvjeti pastoralnog djelovanja, može se vidjeti prizore koji su na Zapadu sasvim uobičajeni. U sklopu liturgijskog prostora postoje posebne prostorije odvojene za roditelje s djecom iz kojih mogu pratiti svetu misu. Dobro su izolirane i zvučno opremljene tako da ukoliko djeca plaču ne ometaju zajednicu u slavljenju, pa su takve sobe i nazvana sobama za plakanje. Bilo bi izuzetno korisno kad bi takve sobe plača, barem tijekom korizme, postojale i za nas odrasle. Kako bi bilo dobro kad bismo sasvim iskreno i ozbiljno, bez obzira i formalnosti, pred Gospodinom, ali u Crkvi, oplakivali sebe i svoje grijehe, svoj jad i čemer, život u tami i duhovno nesnalaženje. Nakon suza pokajanja pročistio bi nam se pogled duha ...

Nastavi čitati

velj132018 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Korizmeno vrijeme

Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Korizma je vrijeme bliže priprave za Uskrs, a karakterizira ju ozbiljnost, pojačana pobožnost, djela milosrđa i djela pokore. Kroz takva djela vjernik katolik nastoji što više uranjati u Kristovu muku, razmišljati o vazmenom otajstvu i pripremiti se i duhovno i tjelesno na slavlje Kristova uskrsnuća, te u tom smislu zahvaljivati Bogu na daru otkupljenja. Povijesno gledano, korizmeno je vrijeme od 40 dana nastajalo postupno, a vezano je uz općenitu pobožnost vjernika, uz katekumenalnu praksu, te uz praksu pomirenja pokornika. Otprilike od sredine 2. st. počinje se slaviti Uskrs, a nekakva duža pokornička priprava za njega nije bila, nego bi tek vjernici prethodno postili jedan ili dva dana. Ipak, za katekumene, odnosno one odrasle osobe koje su se pripremale na krštenje, kao i za one k...

Nastavi čitati

velj122018 by mr. sc. Snježana Majdandžić-GladićDan objave

Post i nemrs

Blagdani i sveta vremena

Katolička Crkva od davnine njeguje vrijednost posta, a njegov je smisao bitno vezan ponajprije uz odnos prema Bogu, potom prema drugim ljudima, te na kraju prema samomu sebi. Tako je post prvenstveno djelo kojim potvrđujemo svoju zahvalnost prema Bogu, odnosno za čovjeka koji razmišlja o Kristovoj otkupiteljskoj žrtvi postaje samo po sebi razumljivo da svojim suzdržavanjem od hrane barem malo uzvrati Ocu na tolikoj ljubavi, po kojoj nam daruje svoga Sina, kao i Sinu na poslušnosti Očevoj volji do smrti na Križu. Post je djelo koje nas poziva i na djelotvornu ljubav prema bližnjima, a očituje se prije svega u tome što smo pozvani ona sredstva koja bismo utrošili na hranu sada darovati onima koji su u potrebi. I na koncu, post je djelo koje nama koristi, i u duhovnom i u fizičkom smislu,...

Nastavi čitati

velj122018 by Bibijana MajgladDan objave

Trnova kruna od slanoga tijesta

Kreativne ideje

Korizma je vrijeme ozbiljnosti i pokore u kojemu smo pozvani intenzivnije razmišljati o Kristovoj muci i smrti. Više se o korizmi može saznati ovdje, a niže donosimo jednu prikladnu ideju kroz to vrijeme, namijenjenu za vjeronaučnu nastavu ili katehezu u nižim razredima osnovne škole. Riječ je o izradi trnove krune od slanoga tijesta. Da bi se napravila takva kruna potrebno je pomiješati šalicu (npr. od kave, srednje veličine) brašna, šalicu soli i otprilike pola šalice vode, te sve pomiješati u homogenu smjesu, pogodnu za oblikovanje figura. Od smjese kidati manje ili veće komadiće i rolati u "zmije", te njih plesti u krunu. Prema potrebi na kraju još malo više izvući krajeve i od njih oblikovati trnje. Potom se tako oblikovana kruna može ostaviti na zraku nekoliko dana da se osu...

Nastavi čitati

ožu82016 by dr. sc. Zvonko PažinDan objave

Zastiranje križeva i slika

Liturgika

Ima nekih liturgijskih propisa i običaja kojima, možda, i ne razumijemo smisao. Tako je u starom misalu bilo propisano da se na Petu nedjelju korizme (Gluhu) zastiru križevi i slike, a u važećem je misalu to ostavljeno kao mogućnost: Može se zadržati običaj pokrivanja križeva i slika u crkvi. Sud o tome donosi biskupska konferencija. Križevi ostaju zastrti sve do svršetka službe Muke Gospodnje na Veliki petak, a slike do početka Vazmenog bdjenja. [1] 1. Podrijetlo i smisao ovog običaja Prekrivanje križeva i slika vuče podrijetlo od srednjovjekovnog običaja germanskog podrijetla da se u korizmi između oltara i vjernika razapne veliko platno, tako da vjernici ne mogu vidjeti oltar.[2] Zašto? Dva su tumačenja: ljudi u ono vrijeme nisu imali kalendare, pa im je to bio znak dubok...

Nastavi čitati

velj212016 by mr. sc. Petar Marija RadeljDan objave

Put križa i put svjetla

Povijest Crkve

„Križni put“, ovisno o pristupu i kutu gledanja, može biti ili jest proživljavanje Izbaviteljeve muke, djelo biblijske duhovnosti, promišljanje koje učvršćuje u istini, nadi, ljubavi i vjeri; pobožnost tradicionalnih postaja, skazanje, radiodrama; hodočasnički, molitveni i vjeronaučni priručnik, a u svakodnevnom govoru i zbilja puna muke; težak, trnovit život. Osim toga, pisan velikim početnim slovom pojam se odnosi na detalje povijesnoga pogubljenja Isusa Krista u Jeruzalemu, na naslove djela književno-teološkoga žanra posvećena toj patnji i na put stradanja pripadnika Hrvatskih oružanih snaga i civila, izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Vojvodine i Crne Gore, koji su bježali pred partizanima, pa su ih Englezi zarobili u Bleiburgu i izručili Titovoj Jugoslavenskoj ar...

Nastavi čitati

velj192016 by mr. sc. Petar Marija RadeljDan objave

Kalvarije u jugoistočnoj Europi

Liturgika

Kalvarija je posuđenica iz latinskoga (Calvaria) kao naziv brda zapadno od jeruzalemskih zidina na kojem je Isus umro. Grčki se zove Κρανίον [Kraníon], a hebrejski Golgota. Grčki κρανίον [kraníon] i latinski calvārĭa označavaju lubanju, gornji dio glave, točnije zavinutu plohu svoda lubanje. Tako i Kalvarija i Kranion i Golgota znače „lubanja“, pa se zemljopisni pojam (Matej 27, 33; Marko 15, 22; Ivan 19, 17) na hrvatski prevodi kao: kalvarijevo mjesto (Hrvojev misal), misto od ubojica (Bernardin Splićanin), mjesto od Kalvarije (Bartol Kašić), Kalvarije misto (Matija Petar Katančić), misto Kalvarije (Ivan Skarić), Kalvarija (Petar Vlašić i Nikola Žuvić), Lubanja (Franjo Zagoda i Ljudevit Rupčić), Kosturnica (Ivan Evanđelist Šarić), Lubanjsko mjesto (Duda-Fućak) i Lubanjište...

Nastavi čitati

velj182016 by Don Ivica Huljev, dipl. theol.Dan objave

Isusove i naše kušnje

Gdje se nalazimo

Uskrsni ciklus liturgijske godine možemo promatrati kroz dvije prepoznatljive crte Isusova života: kušnje u pustinji i rane na tijelu Uskrsloga. I jedno i drugo ima presudnu važnost u razumijevanju Isusa Krista. Bez razumijevanja teško je svjesno prionuti uz Uskrsloga i svjedočiti njegovu blizinu u našem životu. Ovdje ćemo se podrobnije zaustaviti nad Matejevim izvještajem o Isusovim kušnjama u pustinji. Za kršćane su Isusove kušnje u pustinji od velike važnosti. Nije riječ o pukom ukrasu prve korizmene nedjelje, već o vrelu na kojem crpimo razumijevanje našeg držanja u životnim situacijama. Boraveći u pustinji „četrdeset dana i četrdeset noći“ Isus postaje ogledalo u kojem možemo prepoznati sami sebe u stanjima u kojima se od nas očekuje da donosimo odluke povezane s našim urođe...

Nastavi čitati

velj92016 by dr. sc. Zvonko PažinDan objave

Korizma – kršćanski hod prema Uskrsu

Blagdani i sveta vremena, Liturgika

Korizma u povijesti Preduskrsni post Uskrs se u Crkvi slavi od sredine II. st. Toga dana kršćani slave vazmeno otajstvo muke, smrti, uskrsnuća i proslave Kristove, slave Kristov prijelaz iz smrti u život, iz poniženja u proslavu. Slavljenje Uskrsa (Vazma) izvorno se sastojalo od jednodnevnog (ili dvodnevnog) posta, nakon kojeg je slijedilo molitveno bdjenje koje se zaključivalo radosnim euharistijskim slavljem, jer je Gospodin uskrsnuo. U tome su slavlju i sami kršćani na otajstven način prelazili iz smrti (žalost izražena postom i pokorom) u život (radosno euharistijsko slavlje) i tako otajstveno uzimali udjela na vazmenom otajstvu muke, smrti, uskrsnuća i proslave Kristove. Post i pokora, su, dakle, bitni dio proslave vazmenog otajstva. Korizma - četrdeset...

Nastavi čitati