Uskrsni ciklus liturgijske godine
Liturgijska godina započinje 1. nedjeljom došašća, a završava zadnjom nedjeljom u studenome, tj. nedjeljom Krista Kralja. Sastoji se od tri ciklusa: božićnoga, uskrsnoga i vremena kroz godinu. Ovdje donosimo kratak presjek uskrsnoga ciklusa, a na ponuđenim poveznicama nudimo znatno šire pojašnjenje.
Uskrsni ciklus obuhvaća korizmu, Veliki tjedan sa središtem svetkovine Uskrsa te vazmeno vrijeme, koje završava Pedesetnicom ili Duhovima.
Korizma započinje nakon prvog dijela vremena kroz godinu, tj. Pepelnicom ili Čistom srijedom, a traje 40 dana, ako se oduzmu nedjelje. To je pokorničko vrijeme priprave za Uskrs kroz koje su vjernici osobito pozvani na post, pokoru, molitvu, milostinju i djela milosrđa. Kroz to vrijeme liturgijska boja je ljubičasta, osim 4. korizmene nedjelje, kada može biti ružičasta. Korizma traje do Velikog četvrtka navečer, a Večerom Gospodnjom započinje Vazmeno trodnevlje.
Posebno snažna priprava za Uskrs počinje od Cvjetnice, a taj cijeli tjedan do Uskrsa naziva se Veliki tjedan.
Cvjetnica je spomen na Kristov svečani ulazak u Jeruzalem, kada mu je narod klicao Hosana!, ali i spomen na početak Kristove muke. Liturgijska boja je crvena.
Misom Večere Gospodnje na Veliki četvrtak započinje Vazmeno trodnevlje.
Veliki četvrtak je dan ustanovljenja Euharistije i svetoga reda. Liturgijska boja je bijela. Obično se na Misi Večere Gospodnje upriliči pranje nogu, kao spomen na čin ljubavi koji je Isus pokazao na svojoj Posljednjoj večeri svojim apostolima. Također je običaj da se poslije svete Mise ostane još jedan sat u molitvi, kao spomen na Kristovu smrtnu muku u Getsemanskom vrtu.
Veliki petak je dan spomena na Kristovu muku i smrt i zato toga dana nema svete Mise, nego govorimo o obredima Velikoga petka. Tada se pjeva ili čita Muka po Ivanu, moli se posebna sveopća molitva, ljubi se Kristov križ, a pričest se dijeli od hostija koje su posvećene na Veliki četvrtak.
Velika subota je dan Isusovog počinka u grobu i toga dana nema svete Mise.
Navečer se u crkvama slavi Vazmeno bdjenje, najvažnije bogoslužje Crkve – Kristov prijelaz iz smrti u novi život. Sastoji se od četiri dijela: službe svjetla, službe riječi, krsne službe i euharistijske službe. Paljenje uskrsne svijeće simbolizira uskrsloga Krista, a paljenje drugih svijeća od uskrsne označava prijelaz iz smrti i grijeha u novi život ostvaren Kristovom mukom, smrću i uskrsnućem. Te se noći pjeva poseban hvalospjev uskrsnoj svijeći – Exultet. Služba riječi je bogatija nego u druge nedjelje i blagdane, odnosno može se čitati između 3 i 7 starozavjetnih čitanja, a nakon svakog slijedi psalam i kratka molitva, zatim poslanica i poklik Aleluja, te na kraju Evanđelje. U krsnoj službi se blagoslovi voda, a ona će se koristiti za krštenja do Duhova. Ako ima krštenika, oni se te noći krste. Na kraju slijedi euharistijska služba. Liturgijska boja je bijela, kao i na Misi Uskrsa.
Blagdan Uskrsa nam priziva u pamet cjelokupno Kristovo djelo spasenja, a ono se osim na sam blagdan, uprisutnjuje u svakoj nedjeljnoj svetoj Misi. Uskrs se ne slavi svake godine u isto vrijeme, nego se slavi u nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca. Kalendarski on tako može pasti između 22. ožujka i 25. travnja.
Nedjeljom Uskrsnuća Gospodnjega počinje i vazmeno vrijeme, kojim se kroz 50 dana produbljuju otajstva našega otkupljenja. Sedam vazmenih nedjelja svojim naglascima imaju osobitu zadaću voditi vjernike razumijevanju značenja Kristova vazmenog otajstva. Vazmeno vrijeme i uskrsni ciklus završavaju svetkovinom Duhova, slavljem silaska Duha Svetoga i rođenja prve Crkve.
