Ponedjeljak, 24 siječnja

Oznaka: nemrs

Post i nemrs [video]
Lectio Brevis

Post i nemrs [video]

Post i nemrs pripadaju najpoznatijim vjerskim obilježjima. Katolici su ih oduvijek cijenili, a njihov smisao prvenstveno je vezan uz odnos prema Bogu, drugima i sebi. Dakle, to je oblik zahvaljivanja te iskazivanja milosrđa drugima. Naime, onaj novac koji biste inače potrošili da zadovoljite svoju glad, na post i nemrs imate priliku pokloniti onima manje sretnima od vas.  Post je uzdržavanje od jela, odnosno kad postite smijete se jednom u danu najesti do sitosti. Dopušteno je imati dodatne manje obroke. Post obvezuje sve katolike od navršene 18. pa sve do 60. godine života i to na Čistu srijedu i Veliki petak. Naravno, u određenim okolnostima oslobođeni ste te obveze. Neke od tih okolnosti mogu biti trudnoća, putovanje, težak fizički rad, bolest… Kad postite smijete jesti bilo što,...
Integralni krekeri
Kruh naš svagdanji

Integralni krekeri

U starim ispitima savjesti, po kojima su se nekada djeca pripremala na prvu svetu ispovijed, na 9. se mjestu nalazio kratki podsjetnik: petak i dobra djela, a koji je trebao djecu opomenuti s kolikim se poštovanjem treba odnositi prema tom danu, kao danu Kristove muke i smrti. Taj podsjetnik i nas sve opominje da trebamo poštovati obvezu nemrsa petkom, kako bismo i tim malim vanjskim činom dali Bogu slavu i izrazili zahvalnost na svemu što nam daje. U tom svjetlu zahvalnosti i jednostavnosti, kao i u svjetlu važnosti nemrsa petkom, donosimo i jedan jednostavan recept kako napraviti krekere od integralnog brašna. Omjer sastojaka je individualan, tako da si svatko može količine prilagoditi već prema svom ukusu.  Potrebni sastojci: 5 žlica zobenih pahuljica 1 žlica sezama 1 žlica lana 2...
Badnja posna gibanica s orasima i grožđicama
Kruh naš svagdanji

Badnja posna gibanica s orasima i grožđicama

Iako Crkva propisuje post samo na Čistu srijedu i Veliki petak, a nemrs petkom, još uvijek, Bogu hvala, ima veliki broj katolika koji se nastoje i u druge dane uzdržati od prekomjerne hrane, te takvim odricanjem zahvaliti Bogu na svim dobročinstvima kojima nas obasiplje. Tako je u mnogim hrvatskim krajevima uobičajen i post na Badnjak. O razlikama između posta i nemrsa, kao i o značenju posta, može se više saznati ovdje, a niže donosimo recept kako napraviti gibanicu s orasima i grožđicama, koja se u nekim krajevima i dan-danas pravi i blaguje baš na Badnjak. Potrebni sastojci: Za kore: 1/2 kg brašna (ili ovisno o broju osoba) malo soli vode po potrebi Pomiješati brašno i sol, u sredini napraviti udubinu i polako dodavati vode, a kroz to vrijeme drugom rukom mijesiti ...
Uz post i nemrs: “beskvasni kruh” sa sjemenkama
Kruh naš svagdanji

Uz post i nemrs: “beskvasni kruh” sa sjemenkama

Katolička Crkva obvezuje sve svoje vjernike od navršene 18. do započete 60. godine na post i nemrs na Čistu srijedu i na Veliki petak. Stoga bi svaki katolik trebao ozbiljno shvatiti taj propis i ako mu to snage i zdravlje omogućuju, doista i postiti. Sam pojam post označava da se osoba smije samo jednom do sita najesti, te, ako joj je potrebno, još dva puta tijekom dana uzeti po malo hrane, dok nemrs znači ne jesti meso ni mesne prerađevine. S obzirom da Crkva u tom smislu ne propisuje veliku strogost, mnogi se vjernici tih (i drugih) dana odlučuju postiti na kruhu i vodi, što je itekako hvalevrijedno, pa u tom smislu donosimo jedan jednostavan i ukusan recept, a riječ je o beskvasnom kruhu, točnije tankoj pogači ili prevrti, koja može biti sa sjemenkama ili bez nje. Za najjedno...
Post i nemrs
Blagdani i sveta vremena

Post i nemrs

Katolička Crkva od davnine njeguje vrijednost posta, a njegov je smisao bitno vezan ponajprije uz odnos prema Bogu, potom prema drugim ljudima, te na kraju prema samomu sebi. Tako je post prvenstveno djelo kojim potvrđujemo svoju zahvalnost prema Bogu, odnosno za čovjeka koji razmišlja o Kristovoj otkupiteljskoj žrtvi postaje samo po sebi razumljivo da svojim suzdržavanjem od hrane barem malo uzvrati Ocu na tolikoj ljubavi, po kojoj nam daruje svoga Sina, kao i Sinu na poslušnosti Očevoj volji do smrti na Križu. Post je djelo koje nas poziva i na djelotvornu ljubav prema bližnjima, a očituje se prije svega u tome što smo pozvani ona sredstva koja bismo utrošili na hranu sada darovati onima koji su u potrebi. I na koncu, post je djelo koje nama koristi, i u duhovnom i u fizičkom smislu,...
Novi post
Crkva, svećeništvo, svećenici

Novi post

Možda sadašnja saborska i posaborska epoha nije ni u jednoj drugoj točki crkvene discipline u zapadnoj Crkvi donijela tako naglih i radikalnih izmjena, kao u točki posta i nemrsa. I Euharistijskog posta; i onog pokorničkog; propisanog crkvenim zakonima i zapovijedima. Ublaženja su se redala skoro u galopu: sve jedno iza drugoga, dok, konačno, od obligatnog posta (sa nemrsom) nije gotovo ništa ni ostalo, — ne može više na manje, ni kvalitativno ni kvantitativno, ako uopće ima da dalje ostane u Crkvi kao nešto institutivno; propisan je samo na dva dana u godini, — a nemrs je, praktično, sveden jedino još na onih nekoliko petaka u korizmi (a, eno, na Formozi je i potpuno dokinut). Za drugo doba godine ukidaju ga, — po ovlaštenjima Svete Stolice, — sve od reda, lančanom reakcijom, bisk...
Post ili promjena jelovnika
Očima svećenika

Post ili promjena jelovnika

Riječ-dvije o postu i nemrsu... Ovo je dobronamjeran pokušaj, odgovor na mnoga postavljena pitanja gdje je postu pravi izvorni, smisao. Svake godine isto. Novinari pitaju osobe s ekrana i javnog života čega će se odreći u korizmi. Odgovori su raznoliki. O tom se piše kao o događaju vjere, a počesto to ima malo veze s vjerom i vjerskim načelima. "O postu nitko ne govori lijepo, kao oni koji su siti", kaže poslovica. "Dovoljno posti tko loše jede", "Od volje ti kao sitome post", izreke su koje rječito govore o krizi posta. Opći religijski leksikon piše: "Post se u kršćanstvu relativizira, prepušta reguliranju zajednice ili osobnoj slobodi." Postoji euharistijski post, jedan sat prije pričesti, i crkveni post, vezan uz dane i razdoblja liturgijske godine. Što je to kršćanski post...
Sveta vremena i njihovo obdržavanje
Blagdani i sveta vremena, Crkveno pravo

Sveta vremena i njihovo obdržavanje

Sveta vremena su zapovjedni blagdani i pokornički dani. Blagdani su posvećeni bogoštovlju i tjelesnom odmoru, a pokornički dani obraćenju i osobnom posvećenju. Uvoditi, prenositi i ukidati blagdane i pokorničke dane zajedničke općoj Crkvi ima pravo samo vrhovna crkvena vlast (kan. 1244, § 1). Blagdani i njihovo svetkovanje Prvobitni zapovjedni blagdani u Crkvi su nedjelje, a tijekom povijesti uvođeni su i drugi blagdani. Uz nedjelje, danas su za opću Crkvu zapovjedni blagdani: Rođenje Gospodina našega Isusa Krista (Božić), Bogojavljenje (Sveta Tri Kralja), Uzašašće (Spasovo), Presveto Tijelo i Krv Kristova (Tijelovo), Sveta Marija Bogorodica (Nova godina), Uznesenje bl. dj. Marije (Velika Gospa), Bezgrešno začeće bl. dj. Marije, Sv. Josip, Sveti apostoli Petar i Pavao i Svi Svet...