Četvrtak, 2 prosinca

Sveta vremena i njihovo obdržavanje

Sveta vremena su zapovjedni blagdani i pokornički dani. Blagdani su posvećeni bogoštovlju i tjelesnom odmoru, a pokornički dani obraćenju i osobnom posvećenju. Uvoditi, prenositi i ukidati blagdane i pokorničke dane zajedničke općoj Crkvi ima pravo samo vrhovna crkvena vlast (kan. 1244, § 1).



Blagdani i njihovo svetkovanje


Prvobitni zapovjedni blagdani u Crkvi su nedjelje, a tijekom povijesti uvođeni su i drugi blagdani. Uz nedjelje, danas su za opću Crkvu zapovjedni blagdani: Rođenje Gospodina našega Isusa Krista (Božić), Bogojavljenje (Sveta Tri Kralja), Uzašašće (Spasovo), Presveto Tijelo i Krv Kristova (Tijelovo), Sveta Marija Bogorodica (Nova godina), Uznesenje bl. dj. Marije (Velika Gospa), Bezgrešno začeće bl. dj. Marije, Sv. Josip, Sveti apostoli Petar i Pavao i Svi Sveti (kan. 1246, § 1).

Neke od tih zapovjednih blagdana biskupska konferencija, uz prethodno odobrenje Svete Stolice, može za svoje područje ukinuti ili prenijeti na nedjelju (kan. 1246, § 2). Tako su za naša područja, odlukom bivše Biskupske konferencije Jugoslavije, a zatim i Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine, zapovjedni blagdani u godini samo ovi: Božić, Tijelovo, Velika Gospa i Svi Sveti.

Nedjeljama i drugim zapovjednim blagdanima koji se slave na određenom području vjernici su obvezani sudjelovati u svetoj misi (kan. 1247). Toj se obvezi može udovoljiti prisustvovanjem misi nedjeljom i na blagdan, ili uvečer prethodnoga dana, gdje god se ona slavi po katoličkom obredu (kan. 1248, § 1). Ako svete mise nema, ili ako je nekome zbog važna razloga nemoguće sudjelovati u euharistijskom slavlju, preporučuje se vjernicima da sudjeluju u službi Riječi, ako se ona prema odredbi dijecezanskog biskupa slavi u dotičnom mjestu, ili da neko vrijeme provedu u osobnoj ili obiteljskoj molitvi (kan. 1248, § 2).

Nedjelje i blagdani trebaju također služiti za odmor ljudi. Zato, osim sudjelovanja u euharistijskom slavlju u te dane, vjernici se trebaju uzdržavati od onih radova i poslova koji priječe iskazivanje štovanja Bogu, radost koja je vlastita danu Gospodnjem ili potreban odmor duše i tijela (kan. 1247).


Dani pokore (nemrsa i posta) i njihovo obdržavanje


Vjernici su, svatko na svoj način i u vrijeme koje sami odaberu, dužni vršiti djela pokore. A da bi se svi katolici i međusobno povezali nekim zajedničkim obdržavanjem pokore, određeni su za cijelu Crkvu kao pokornički dani svaki petak u godini i korizmeno vrijeme (kan. 1250). U te dane i vrijeme vjernici se na osobit način trebaju više posvetiti molitvi i drugim djelima pobožnosti, vršenju djela dobrotvornosti, samoodricanju, vjernijem izvršavanju vlastitih obveza i osobito obdržavanju nemrsa i posta (kan. 1249).

Nemrs se sastoji u uzdržavanju od mesne hrane; a post u tome da se jednom na dan može najesti do sitosti (obično ručak), a druga dva obroka su skromnija. Biskupske konferencije mogu za svoja područja umjesto od mesa odrediti uzdržavanje od neke druge hrane, a mogu također zamijeniti nemrs i post, u cijelosti ili djelomično, drugim oblicima pokore, osobito djelima dobrotvornosti i vježbama pobožnosti (kan. 1251 i 1253).

Nemrs se u općoj Crkvi održava svakog petka u godini, osim ako u petak padne zapovjedni blagdan, a post, s kojim je povezan i nemrs, treba obdržavati na Pepelnicu (Čistu srijeda) i na Veliki petak ili Petak muke i smrti Gospodina našega Isusa Krista (kan. 1251).

Bivša Biskupska konferencija Jugoslavije je odredila da nemrs ili uzdržavanje od mesa treba držati u sve korizmene petke, a u ostale petke kroz godinu da se nemrs može zamijeniti drugim dobrim djelima, kao što su molitva, čitanje Svetog pisma, vršenje djela kršćanske ljubavi, odricanje od pića, pušenja, slatkih jela, zabave i sl. Tu su odredbu osnažile za svoja područja Hrvatska biskupska konferencija i Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine.

Na obdržavanje nemrsa obvezani su oni koji su navršili 14 godina života; a na post (i nemrs) su obvezane sve punoljetne osobe, od navršene 18. godine pa do započete 60. godine života (kan. 1252).


Oslobađanje od obveza obdržavanja blagdana i pokorničkih dana


Oprost od crkvenih zakona, prema tome i od obveza skopčanih s obdržavanjem svetih vremena: slavljenja blagdana te posta i nemrsa, može vjernicima, kad postoji opravdan razlog, dati dijecezanski biskup (kan. 87). Od obdržavanja blagdana ili pokorničkih dana u pojedinačnim slučajevima može iz opravdanog razloga oprost dati i župnik, ili zakonom propisanu obvezu zamijeniti nekim drugim pobožnim djelom (kan. 1245).


Izvadak iz knjige: Velimir Blažević, Vodič kroz crkveno pravo za vjernike.