Utorak, 26 listopada

Oznaka: Spomen svih vjernih mrtvih

Spomen svih vjernih mrtvih – prijedlog za liturgijsko pjevanje
Prijedlozi za liturgijsko pjevanje

Spomen svih vjernih mrtvih – prijedlog za liturgijsko pjevanje

Ulazna: Pokoj vječni (gregorijanski napjev) Bog koji uskrisi Krista U svojoj ljubavi Gospodine, smiluj se: Kyrie eleison (gregorijanski napjev) Otpjevni psalam: Gospod mi je svjetlost i spasenje (M. Lešćan) Gospodin mi je svjetlost i spasenje (M. Bartolić) Žedna mi je duša Vjerujem da ću uživati dobra Gospodnja (D. Pejić – I. Andrić) Vjerujem da ću uživati dobra Gospodnja (M. Martinjak) Vjerujem da ću uživati dobra Gospodnja (S. Grgat) Bog mi je svjetlost i spasenje (A. Igrec) Milosrdan je i milostiv Gospodin (A. Igrec) Milosrdan je i milostiv Gospodin (Lj. Galetić) Tebe žeđa duša moja (Lj. Galetić) Tebe žeđa duša moja (Š. Marović) Ako se grijeha budeš spominjao (Ps 130) Prinosna: Prinosimo ti, Gospodine Tebe žeđa duša moja (V. Vuletin) Pričesna: Svjetlost vječna Ja sam uskrs...
Svi sveti i Dušni dan [video]
Lectio Brevis

Svi sveti i Dušni dan [video]

Svi sveti, Sesvete ili Sisvete je svetkovina kojom se 1. studenoga slave svi sveci, bili oni kanonizirani ili ne. Kanonizirani sveci su oni ljudi za koje Katolička Crkva vjeruje da su u raju. Dušni dan ili Spomen svih vjernika pokojnika je dan na koji molimo za sve nam znane i neznane pokojnike. Ovo je zapravo dan kad bi trebalo pohoditi groblja, zapaliti svijeću te moliti da pokojne Bog što prije očisti od slabosti i uvede u raj.
Spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan
Blagdani i sveta vremena

Spomen svih vjernih mrtvih – Dušni dan

Spomen svih vjernih mrtvih ili Dušni dan slavi se u Katoličkoj Crkvi 2. studenoga, a kako se o njemu vrlo malo može naći zapisa u teološkoj znanstvenoj literaturi, nekako proistječe da je gotovo opravdano što se njegovo značenje premalo poznaje, ili još češće, da se u svijesti vjernika iskrivljuje i poistovjećuje sa značenjem svetkovine Svih svetih, koja se slavi dan prije. S obzirom na povijesni razvoj, oba su blagdana imala svoj razvojni put, pa ih ne bi ni zbog toga trebalo poistovjećivati, nego bi uvijek valjalo isticati njihovu međusobnu značenjsku različitost. Svi sveti su se tako na Istoku slavili još od 4. st., i to u prvu nedjelju poslije Duhova, a na Zapadu nakon što je papa Bonifacije IV. posvetio poganski hram Panteon u Rimu Presvetoj Bogorodici Mariji i svim svetim mučenic...
Spomen svih vjernih mrtvih – nacrt za homiliju
Homilije u godini B

Spomen svih vjernih mrtvih – nacrt za homiliju

Uvod i pokajnički čin Ove nam nedjelje Crkva stavlja pred oči na poseban način otajstvo života i otajstvo smrti, otajstvo života koje pobjeđuje smrt. To je otajstvo Kristove konačne pobjede nad grijehom i smrću, otajstvo Kristova uskrsnuća. Budući da Bog nije stvorio smrt, nego je ona po grijehu ušla u svijet, Bog nas poziva da se svakodnevno odričemo zla i grijeha, da bismo snagom Kristovih otajstava postali dionicima i njegove proslave u nebu. Zazvat ćemo na se milost i jakost Božju. Gospodine, ti si stvorio čovjeka na svoju sliku da bude dionikom tvoga božanskog života. Gospodine, smiluj se! Kriste, ti si umro i uskrsnuo da bi nam otvorio pristup vječnom životu. Kriste smiluj se! Gospodine, ti nas i danas pozivaš da živimo dostojno svoga kršćanskog poziva i t...
Lampion od papira
Kreativne ideje

Lampion od papira

Na svetkovinu Svih svetih (1. studenoga) liturgijski se prisjećamo svih onih znanih i neznanih vjernih koji su umrli, a za koje vjerujemo da žive u zajedništvu s Bogom i s drugim ljudima u nebeskoj slavi, koju nazivamo općinstvo svetih. Nadamo se i vjerujemo da ćemo im se i mi jednoga dana pridružiti, te stoga zahvalno slavimo Boga zbog dara otkupljenja kojim nas je darovao u krvi svoga Sina, a našega Spasitelja. Dan je to kada se na poseban način želi istaknuti povezanost zemaljske i nebeske Crkve, otajstva čiju neprocjenjivu vrijednost tek možemo nazrijeti. Dan poslije - 2. studenoga - slavimo Spomen svih vjernih mrtvih, kada se na poseban način prisjećamo svojih pokojnih i one blizine koja nas je povezivala dok su bili među nama. Iz zahvalnosti i ljubavi prema njima tih dana od...
Meditacija uz Dušni dan
Homilije u godini B

Meditacija uz Dušni dan

Ako i umre, živjet će „Istina boli, a laž vrijeđa“, veli jedna veoma mudra poslovica. Doista, gorka istina može boljeti, ali laž koja isprazno tješi, ona zapravo duboko vrijeđa, jer kasnije nanosi još veću bol. A danas smo upravo okruženi takvim olako izrečenim, koji puta stvarno ispraznim riječima. Reklame nam obećavaju vrhunske užitke, političari nam predskazuju svijetlu budućnost, horoskopi nam - uz male poteškoće - predskazuju blistave dane. Svi mi znademo da to baš neće biti tako jednostavno, ali nam je koji puta lijepo slušati te slatke laži. Kristovo evanđelje nema takvih namjera. Isus nikad ne govori u ispraznost. Danas, kad se sjećamo svih naših pokojnika, prisjetimo se jedne Isusove izreke kad je ono umro njegov prijatelj Lazar. Veli on Marti, pokojnikovoj sestri: „...
Vječno promatrati lice Božje – razmišljanje uz Dušni dan
Homilije za nedjelje, svetkovine i blagdane

Vječno promatrati lice Božje – razmišljanje uz Dušni dan

Dušni dan je spomendan svih vjernih pokojnika kojih se sjećamo s ljubavlju i poštovanjem, dragih i značajnih osoba koje su nam u vremenu prethodile svjedočanstvom vjere, a sada počivaju snom mira, iščekujući konačnu nagradu od svoga Spasitelja. Na ovaj dan se spominjemo svih onih koji su preminuli u vjeri Sina Božjega, ali još nisu dospjeli u puninu blaženstva u koje može ući samo onaj tko je u potpunosti izbijelio haljinu svoga bića u krvi Janjetovoj, da može sjesti za svadbeni stol u njegovu kraljevstvu. To su oni na kojima se još do kraja nije ostvarilo ono što Isus reče: Blaženi čista srca, oni će Boga gledati, jer je ostalo još naslaga nečistoće na njihovim očima, koju otklanjaju ispaštajući za propuste, nedostatke i grijehe koje su počinili za vrijeme zemaljskog života. Ni...
Dušni dan – homilija
Homilije u godini A

Dušni dan – homilija

Uvod i pokajnički čin Sjećamo se danas naših pokojnika. Molimo Boga za njih, da zadobiju oproštenje svojih grijeha te da se na njima u potpunosti ostvari Kristovo spasenje. U isto vrijeme želimo moliti jedni za druge i za nas same, da tako hodimo ovim svijetom slijedeći Krista, da nas jednoga dana, njegovom milošću, ni smrt ne odijeli od njega. U njega se uzdamo, jer je njegova milost jača od svakoga grijeha i od svake zloće. Pokajmo se za sve svoje grijehe i propuste! Gospodine, ti si čovjeka stvorio za sebe, na svoju sliku. Gospodine, smiluj se! Kriste, ti si savršena Slika Očeva, ti si naš Brat i Spasitelj. Kriste, smiluj se! Gospodine, ti nas pozivaš da živimo dostojno poziva kojim smo pozvani – da budemo tvoji sada i u vječnosti. Gospodine, smiluj se! ...
Živi u Kristu – razmišljanje uz Dušni dan
Homilije u godini A

Živi u Kristu – razmišljanje uz Dušni dan

Danas se Crkva na zemlji u molitvi sjeća svih vjernih mrtvih s kojima je ovdje bila u zajedništvu vjere, te žarko želi da ostvare puno zajedništvo s Gospodinom u vječnom životu. Svi mi vjernici, potaknuti riječima živoga Krista da vjerujemo u njega i u Boga, osnaženi snagom Duha Svetoga upravljamo svoje vapaje i prošnje za vječni spas svoje braće koja su nam prethodila na životnom putu, ali još nisu stigli do konačnog ostvarenja, nego još prolaze kroz razdoblje čišćenja od natruha grijeha koji ih je bio za života zahvatio. No naša nada u njihovo spasenje ne počiva samo na nekoj našoj romantičnoj ili idiličnoj želji da oni dožive život vječni, nego na zalogu koji nam je ostavio Krist Gospodin, pobjednik smrti i gospodar života. U tom smislu nas poučava sveti Anastazije Antiohijski: ...
Spomen svih vjernih mrtvih
Homilije u godini A

Spomen svih vjernih mrtvih

RAZMIŠLJANJE UZ SVETOPISAMSKA ČITANJA Job 19,1.23-27 Pritisnut teškom patnjom pravedni Job želi živjeti pa makar privremeno morao i u podzemni svijet mrtvih da bi se kasnije odazvao na Stvoriteljev poziv u život. Jer, usprkos svemu, mora negdje postojati pravda koja je iznad svega – njoj upućuje svoju krv i krik koji će vapiti iznad svih tragedija i nepravednog Boga tadašnje teologije. Ne prihvaća lice bešćutnog Boga kakvog mu prikazuju trojica prijatelja. Priziva od Boga koji je poprimio crte krvnika na Boga koji bi govorio ljudski (M. Škvorc). Job ne dopušta da bi Bog mogao biti drugačiji nego pravedan i dobar. Njegove riječi mogu izgledati teške i presmione jer nisu izraz onakve poniznosti kakva se očekuje od čovjeka pred Bogom. No, njegova vjera bezuvjetno afirmir...