Krunjenje slike Blažene Djevice Marije
Slika Gospe Sinjske – jedna od poznatijih u Hrvatskoj – karakteristična je po zlatnoj kruni koja je stavljena na njezinu glavu. Možda nekima i nije poznato da postoji poseban obred krunjenja slike Blažene Djevice Marija, kao izraz posebnog štovanja vjerničkog puka. Ovaj obred, poznat od 16. st., a koji je u Rimski pontifikal službeno ušao tek, u 19. st. obnovljen je i nakon Sabora.
1. Prijesaborski obred
Dosadašnji pontifikal predviđa da obred predvodi biskup.[1] Slavlje je izvan mise. Na početku biskup govori blagoslovnu molitvu nad krunom koja je položena na oltar. Biskup poškropi krunu blagoslovljenom vodom i okadi. Pjeva se Zdravo kraljice a u vazmenom vremenu Kraljice neba. Biskup zatim kruni glavu Krista[2] na slici uz riječi: „Kao što se po našim rukama kruniš na zemlji, daj da zavrijedimo da nas okruniš slavom i čašću u nebu.“ Nakon toga stavlja krunu na glavu Blažene Djevice Marije uz riječi: „Kao što se po našim rukama kruniš na zemlji, daj da po tebi zavrijedimo da nas Isus Krist okruni slavom i čašću na nebu“. Biskup sliku još jednom okadi i govori molitvu. Na koncu se pjeva himan Tebe Boga hvalimo s uobičajenom zaključnom molitvom: „Bože, čijem milosrđu nema kraja…“[3] Biskup, ako želi, može nakon obreda krunjenja slaviti misu. U tome se slučaju himan Tebe Boga hvalimo pjeva na koncu mise prije zaključnog blagoslova.
2. Vrijedeći obred
Obnovljeni se obred pojavio 1981.[4] Prethodne napomene na početku govore o povijesti i značenju ovoga obreda. Ističe se kako Crkva još od vremena Efeškog sabora (431.) na poseban način štuje Djevicu Mariju, a na mnogim je slikama Bogorodica predstavljena upravo kao Kraljica. Nadalje, često je na slikama prikazano kako Krist svoju majku kruni sjajnom krunom. Sâm običaj krunjenja slike Blažene Djevice Marije poznat je od 16. st., da bi tek u 19 st. ovaj obred službeno ušao rimsku liturgiju.[5] Nakon nekoliko završnih opaski o povijesti štovanja Marije Prethodne napomene tumače zašto se Marija može nazivati Kraljicom. Kao prvo, ona je mati Sina Božjega, mesijanskoga Kralja. Osim toga, ona surađuje u spasenjskom djelu svoga Sina; ona je savršena Kristova učenica, najsavršenija članica Crkve.
Glede samog obreda Prethodne napomene određuju da na biskupa spada da s mjesnom zajednicom prosudi je li korisno da se neka Gospina slika okruni. Obred po sebi treba predvoditi upravo mjesni biskup. Ako je on spriječen, to može učiniti dugi biskup ili pak prezbiter, pogotovo onaj koji je na službi u crkvi u kojoj se časti ta Gospina slika.
Na početku samog reda krunjenja ističe se da je prikladno da se krunjenje slavi na Gospin blagdan. Po sebi se ovaj obred može slaviti pod misom ili u sklopu Časoslova u molitvi Večernje ili, konačno, u sklopu prikladne Službe riječi. Ako se slavi pod misom, uzima se misa o Blaženoj Djevici Mariji Kraljici od 22. kolovoza ili Gospina misa koja odgovora titulu slike koja se kruni. Po sebi se može krunit lik Kristov i Gospin ili samo Gospin. Nakon homilije donese se kruna (ili krune) a biskup govori ovu zahvalnu i zazivnu molitvu. Iz nje se jasno iščitava smisao i značenje ovoga obreda.
Blagoslovljen si Gospodine, Bože neba i zemlje, koji, milosrdan i pravedan, raspršuješ oholice a uzdižeš neznatne! Ti nam svojim čudesnim promislom u utjelovljenoj Riječi i u njegovoj Djevici Majci daješ najuzvišeniji primjer. Tvoj Sin, koji se dragovoljno ponizio sve do smrti na križu, sjaji vječnim sjajem i sjedi s tvoje desne, Kralj kraljeva i Gospodar gospodara. A Djevica, koja se htjede nazivati tvojom službenicom, Roditeljka Spasiteljeva, izabrana je da bude Majka svih živih te sada, uzdignuta iznad anđeoskih korova, kraljuje slavna sa svojim Sinom, kao odvjetnica milosti i kraljica milosrđa.
Ove svoje službenike milostivo pogledaj koji sliku Krista i njegove Majke (ili: koji sliku Majke tvoga Sina) ovjenčavaju vidljivom krunom te priznaju Krista Kraljem svega svijeta a Blaženu Djevicu zazivaju kao Kraljicu.
Daj da, slijedeći njihov primjer, tebi služe te, ispunjavajući zakon ljubavi, služe jedni drugima, odričući se samih sebe i darujući se bez pridržaja zadobijemo duše svoje braće, tako da živeći u poniznosti na zemlji, dospiju do nebeske proslave, gdje će, kao vjerni sluge, zadobiti vijenac slave. Po Kristu.
Nakon ove molitve biskup poškropi krunu (krune) blagoslovljenom vodom ništa ne govoreći. Ukoliko se krune lik Krista i Gospe, biskup će prvo okruniti Kristov, a zatim Gospin lik. Nakon toga se pjeva predložena antifona ili prikladna pjesma, a zatim se govori predložena molitva vjernika. Misa se nastavlja redovito a na koncu se pjeva Zdravo, kraljice ili Zdravo, kraljice neba, a u vazmenom vremenu Kraljice neba.
Za slavlje krunjenja u sklopu Večernje nakon Slava Ocu na samom početku donosi se uvodni nagovor kojim biskup tumači smisao slavlja („ovim ili sličnim riječima“). Zanimljivo je da se isti nagovor ne nudi za slavlje pod misom. Samo krunjenje dolazi nakon čitanja Božje riječi (dolikuje da čitanja budu dulja, a ne samo kratko čitanje). Molitve su iste kao u prethodnom obrascu slavlja pod misom. I u slučaju kada se obred slavi u sklopu službe riječi predlaže se biskupov uvodni nagovor (malo drugačiji od onoga koji se predlaže za slavlje u sklopu Večernje). Nakon službe riječi slijedi ista zahvalna i zazivna molitva i sâmo krunjenje. Slijede Lauretanske litanije. Obred završava blagoslovom i otpustom.
Vezano uz Red krunjenja slike Blažene Djevice Marije opet možemo reći da je šteta što i ova službena liturgijska knjiga nije prevedena na hrvatski.
[1] Obred donosimo prema posljednjem prijesaborskom Pontifikalu: Ordo ad imaginem B. Mariae Virginis coronandam u: Pontificale Romanum, Pars secunda, Typis Polyglottis Vaticanis, 1961., str. 121-125. U starijim se Pontifikalima ovaj obred nazivao: Ritus servandus in coronatione imaginis B. Mariae Virginis.
[2] Pretpostavlja se, naime, da su na istoj slici predstavljeni Gospa s djetetom Isusom.
[3] U dosadašnjem misalu bila je to zborna molitva zavjetne mise za zahvalu (br. 216, prema Bruylantsu). U današnjem misalu je nema (samo je njezin prvi dio uzet za zbornu molitvu zavjetne mise o Božanskom milosrđu).
[4] Usp. Ordo coronandi imeginem Beatae Mariae Virginis, Typis Polyglottis Vaticanis, 1981.
[5] U prethodni je Pontifikal je preuzet obred Ritus servandus in coronatione imaginis B. Mariae Virginis poznat u Rimu još od 17. st.
