Srijeda, 18 svibnja

Oznaka: 2. razred SŠ

Procvat kršćanstva u 12. i 13. st.: franjevci i dominikanci
Vjeronauk - srednja škola

Procvat kršćanstva u 12. i 13. st.: franjevci i dominikanci

Uvod Nakon clunyjevske i grgurovske reforme u 10. i 11. st. Crkva je opet popustila u svom duhovnom zanosu, tako da je ponovno došlo do udaljavanja od evanđeoskih ideala i prianjanje uz materijalno. No, kao i više puta do tada, Duh je Sveti nadahnuo pojedince i skupine koji su željeli vratiti Crkvi njezinu izvornu svetost, kako bi mogla cijelom svijetu pokazati ljepotu lica Kristove Zaručnice. Bilo je tako više značajnih muškaraca i žena koji su se trudili oko svoga duhovnoga života, vršeći ozbiljna pokornička djela, a istovremeno su pokazivala svoju ljubav prema bližnjima skrbeći o siromašnima, utamničenima, bolesnima, putnicima itd. Takvo je stanje pripravilo plodno tlo za nastanak prosjačkih redova u 12. i 13. st., a kao najizvrsnija kruna takvoga povratka na evanđeoske ideale sv...
Crkva u vremenu razvijenoga srednjega vijeka
Vjeronauk - srednja škola

Crkva u vremenu razvijenoga srednjega vijeka

Uvod Obično se drži da srednji vijek započinje padom Zapadnoga rimskoga carstva 476. godine, a završava padom Carigrada 1453. ili otkrićem Amerike 1492. Srednji se vijek dijeli na tri dijela: rani srednji vijek, razvijeni i kasni. Neće se svi povjesničari složiti oko toga kada koje od tih razdoblja počinje, a kada završava, ali mnogi će reći da rani srednji vijek traje od oko 500. do 1.000. godine, razvijeni od oko 1.000 do 1.300, a kasni od oko 1.300 do navedenih događaja koji su se zbili nešto prije 1.500. god. Razvijeni srednji vijek, o čemu je ovdje riječ, posljedično se nastavlja na ono što se zbivalo u ranom srednjem vijeku, a njega je velikim dijelom karakterizirao prodor barbarskih plemena, njihova kristijanizacija i cvjetanje kršćanstva. Međutim, isto je vrijeme obilježeno ...
Kršćanstvo u ranom srednjem vijeku
Vjeronauk - srednja škola

Kršćanstvo u ranom srednjem vijeku

Nakon antičkih vremena i početka života u slobodi Crkva se našla pred novim izazovima, a posebno to vrijeme karakterizira nastanak mnogih hereza i sazivanje crkvenih sabora da bi se zaštitilo pravovjerje. Naredno je vrijeme obilježilo prodiranje barbarskih plemena, što je najprije dovelo do pada Zapadnog rimskog carstva 476. god., a potom i do velikih seoba koje su za sobom ostavile razrušena dobra izgrađivana kroz prethodna stoljeća. Padom Zapadnog rimskog carstva započinje srednji vijek, a traje sve do pada Carigrada 1453., ili prema drugom računanju do otkrića Amerike 1492. godine. Sam se srednji vijek može podijeliti na tri razdoblja: rani, razvijeni i kasni srednji vijek. Rani srednji vijek obuhvaća vrijeme od oko 500. do oko 1.000 god., a karakterizira ga osvajanje barbarskih ple...
Crkva u vrijeme antike – svjedočenje mučeništvom
Vjeronauk - srednja škola

Crkva u vrijeme antike – svjedočenje mučeništvom

Prva Crkva bila je posebno svetoga života. Mnogi kršćani bili su neposredni svjedoci Kristova djela otkupljenja, a ono što su činili apostoli i prva kršćanska zajednica bitno je utjecalo na osnaženje vjere prvih nekoliko stoljeća. Tako čitamo u Djelima apostolskim da je prva kršćanska zajednica živjela iskreno zajedništvo, da su se redovito sastajali na molitvu i lomljenje kruha, da im je sve bilo zajedničko, da su se brinuli za siromašne, udovice i sve koji su na neki način ugroženi, odnosno da su bili puni Duha Svetoga. Na takav su način svojim djelovanjem polako oplemenjivali antičku kulturu, koja je do tada u moralnom smislu nerijetko bila daleko od evanđeoskih vrijednosti. Antika je pojam koji dolazi od lat. pridjeva anticuus, što znači star, a u povijesnim se okvirima odnosi na v...
Blažena Djevica Marija – uzor vjere i Majka Crkve
Vjeronauk - srednja škola

Blažena Djevica Marija – uzor vjere i Majka Crkve

Unutar katoličke pobožnosti i učenja Katoličke Crkve, Blažena Djevica Marija, uz posebno štovanje koje ide samo Bogu, zauzima istaknuto mjesto, pa joj se tako znaju pridijevati različiti nazivi kako bi se istaknula njezina posebna uloga u povijesti spasenja. Ona je, naime, jedina od svih ljudi rođena bez ljage istočnoga grijeha, odnosno od svojega je začeća izuzeta i Bog joj je namijenio uzvišenu zadaću i poslanje - biti Majka Božjem Sinu. Pri tome je njezina sloboda u potpunosti bili očuvana pa je prihvaćanje toga Božjeg poziva poseban pokazatelj Marijine spremnosti i suradnje na Kristovu djelu otkupljenja. Poradi toga katolici ju nazivaju i suotkupiteljicom, imajući pri tome u vidu da je dakako Krist jedini posrednik između Boga i ljudi, odnosno da smo otkupljeni samo njegovom žrtvom...
Katolička Crkva – jedna ili jedina Crkva u mnoštvu Crkava
Vjeronauk - srednja škola

Katolička Crkva – jedna ili jedina Crkva u mnoštvu Crkava

Krist je u svojoj Velikosvećeničkoj molitvi (Iv 17, 20-21 ss) molio za apostole i cijelu Crkvu - da ostane jedno, kao što su jedno Otac i Sin. Međutim, tijekom povijesti Crkva se raspala na tri glavne struje: katolike, pravoslavce i protestante. Stoga mnogi kršćani, polazeći od takve ranjenosti Crkve, nastoje oko međusobnoga ujedinjenja, a s ciljem da Crkva ponovno postane onako jedinstvena kakvom ju je Krist htio. Međutim, postavlja se pitanje gdje je u takvim ekumenskim nastojanjima mjesto Katoličke Crkve u okviru ostalih Crkava i kršćanskih zajednica, kao i koji su to kriteriji po kojima bi se takva jedna zajednica mogla opravdano nazvati Crkva. Naime, danas se vrlo nejasno koristi pojam Crkva, a u takvim zbunjujućim konkretnim prilikama češće će proizići zaključak da je Katolička C...
Redovite službe u Crkvi
Vjeronauk - srednja škola

Redovite službe u Crkvi

U Katoličkoj Crkvi i oni koji su primili sveti red, i redovnici i laici mogu imati neke službe. Laici to čine na temelju općeg ili krsnog svećeništva, a klerici na temelju ministerijalnoga. Redovite službe koje imaju pripadnici ministerijalnoga svećeništva proizlaze iz tri stupnja svetoga reda, a to su đakonat, prezbiterat i episkopat. Đakonat je prvi stupanj svetoga reda, a onaj tko ga je primio načelno pomaže svećeniku i biskupu u njihovim službama. Tako đakon npr. poslužuje oko oltara, svečano naviješta Evanđelje, krsti, vodi obred vjenčanja i sprovoda, dijeli neke blagoslove itd., ali ne može slaviti svetu misu, ispovijedati, dijeliti bolesničko pomazanje i činiti druge čine koji su vlastiti prezbiteru i biskupu. Prema vanjskim znacima, đakon se prepoznaje po posebnoj štoli koja st...
Karizme u Crkvi
Vjeronauk - srednja škola

Karizme u Crkvi

Karizme su milosni darovi Duha Svetoga dani pojedincu na korist drugima, Crkvi i društvu. Značenje im dolazi od grč. haris, što znači dar ili milost. Mogu se gledati u užem i širem smislu, a oba takva pristupa svoje tumačenje pronalaze u Svetom Pismu. Tako sveti Pavao u 1 Kor 12, 12-31 uspoređuje tijelo s Crkvom i naglašava da kao što se tijelo sastoji od glave i udova, tako se i Crkva sastoji od svoje Glave - Krista, i nas vjernika - udova. Kao što je svaki ud važan da bi tijelo bilo zdravo, tako i svaki član Crkve ima svoju vrijednost i pridonosi bogatstvu Crkve. Kao što je Stvoritelj svojom mudrom odlukom oblikovao tijelo u jedan skladan organizam, tako Duh Sveti daruje svoje milosne darove kome hoće i na način koji hoće. Karizme u širem smislu odnose se na sve darove koji su nekome...
Euharistija – izvor i vrhunac života i poslanja Crkve
Vjeronauk - srednja škola

Euharistija – izvor i vrhunac života i poslanja Crkve

Drugi vatikanski sabor s pravom naglašava da je euharistija, odnosno sveta Misa, izvor i vrhunac svega kršćanskog života (Lumen gentium, 11). To je najuzvišeniji oblik slavljenja Boga u kojem nam se sam Božji Sin daruje pod prilikama kruha i vina. Zato je za onoga tko doista vjeruje i tko se želi hraniti tom neraspadljivom hranom za vječni život, po sebi razumljivo i jasno kolika se važnost nalazi u crkvenoj odredbi po kojoj je vjernik dužan redovito ići na svetu Misu nedjeljom i blagdanima (Zakonik kanonskog prava, kan. 1247.). Sama se Misa često naziva euharistija, a ponekad se naziva i nekim drugim nazivima, npr. lomljenje kruha, Gospodnja večera, sveta i božanska liturgija, bogoslužje, sveta Žrtva, spomen-čin itd. Pojam euharistija dolazi iz grčkog jezika i znači zahvaljivanje. Upu...
Darovi milosnoga života i zajedništva: sakrament krsta i sakrament potvrde
Vjeronauk - srednja škola

Darovi milosnoga života i zajedništva: sakrament krsta i sakrament potvrde

Bog nam svoju milost pokazuje na različite načine, a posebno u sakramentima. Prema davno definiranoj, najjednostavnijoj i prilično obuhvatnoj definiciji, sakramenti su vidljivi znakovi nevidljive Božje milosti, odnosno takvi izvanjski znakovi u kojima Bog čovjeku daruje svoju posebnu naklonost i ljubav. U Katoličkoj Crkvi postoji sedam svetih sakramenata, a to su: krst (krštenje), potvrda, euharistija, pomirenje, bolesničko pomazanje, sveti red i ženidba. Prva tri sakramenta nazivaju se sakramenti inicijacije, jer nas uvode u kršćanstvo. Pomirenje i bolesničko pomazanje spadaju u sakramente ozdravljenja, a sveti red i ženidba u sakramente koji su u službi zajednice. Sakrament krsta i sakrament potvrde su takvi sakramenti u kojima se vjernici osnažuju na osobnoj razini, odnosno po sakra...