Oznaka: Euharistija

Učestalost euharistijskog slavlja
Liturgika

Učestalost euharistijskog slavlja

Možda smo došli u priliku da i sami ne znamo vrijednost i smisao svakodnevnog euharistijskog slavlja, svrhovitosti i potrebe binacija i trinacija, te upitnosti misnih nakana. Pitanja nisu laka, pa ni odgovor ne može biti jednostavan. Pozabavit ćemo se prvenstveno učestalošću euharistijskog slavlja, te u tom kontekstu spomenuti i mise za pokojne. U prva kršćanska vremena apostoli su lomili kruh „prvoga dana u tjednu“, kako to svjedoči NZ.[1] Nadalje, Didahe[2], s početka drugog stoljeća i Apologija sv. Justina[3] pedesetak godina kasnije, nedvosmisleno govore o tome da se euharistija slavila samo nedjeljom. Stvari se kasnije počinju polagano mijenjati. U vrijeme Tertulijana (+ 220.) u Africi se običavalo dane posta, srijedu u petak zaključiti euharistijom, na određenoj posta...
Eliksir vječne mladosti
Razmišljanja o vjeri

Eliksir vječne mladosti

Razni liječnici i znanstvenici od davnina bili su u potrazi za eliksirom vječne mladosti. A ni danas čovjek ne prestaje sanjati o takvom napitku ili lijeku kojim će zaštiti vlastiti organizam od starenja i od umiranja. Djeluju smiješno ove sanje i nadanja, kao i potjera za čarobnim napitkom, jer nitko od nas nije sebi dao život niti ga može obdariti vječnošću. No isto tako je tragično i žalosno ako ga, zbog lijenosti ili oholosti, odbijamo i zanemarujemo primiti iz ruke Gospodara života. Po želji koja je utkana u nas, ćutimo da smo obdareni mogućnošću i pozivom na vječnost. Ali od mogućnosti do ostvarenja put je koji vodi kroz Božji život. A Bog nam nije samo usadio želju, nego nam je dao i dar besmrtnosti. Presvetim Tijelom i Krvlju svoga Sina on je prenio...
Mirabile sacramentum
Liturgika

Mirabile sacramentum

Drugi vatikanski sabor u SC 5 govori o povijesti spasenja. Čudesna Božja djela u Starom zavjetu su predigra onome spasenju ljudskog roda koje se u Novom zavjetu ostvarilo Kristovom smrću i uskrsnućem. Tako, zaključuje se u tome odlomku "iz rebra je Krista, usnulog na križu, proisteklo čudesno otajstvo (mirabile sacramentum) čitave Crkve." U Crkvi se, dakle, ostvaruje ono treće vrijeme. U njoj se slavi bogoslužje, ono čudesno otajstvo u kojem se sveudilj ostvaruje naše spasenje, baš kako veli Pavao: "kad god jedete ovaj kruh i pijete čašu, smrt Gospodnju navješćujete dok on ne dođe" (1 Kor 11,26). Velika otajstva slavimo, otajstva po kojima smo spašeni i po kojima nas Krist spašava kad god se saberemo u njegovo ime. Zato nikada neće biti previše naglašavati važnost liturgije i upo...
Zajedništvo Tijela Kristova
Liturgika

Zajedništvo Tijela Kristova

U našim duhovnim i pastoralnim susretima razmjerno često bude riječ o svećeničkom bratstvu i svećeničkom zajedništvu. Tom prigodom neki – barem u sebi – pomisle da nam je kroz 40 godina previše bilo "bratstva-jedinstva", a oni stariji će počesto odmahnuti rukom na spomen svećeničkog bratstva. Pa ipak, u nagovorima i konferencijama se redovito navodi tekst sv. Pavla koji govori o dubokom zajedništvu vjernika koje proizlazi iz euharistije što je, onda, osobito primjereno onima  koji predvode liturgijska slavlja: Čaša blagoslovna koju blagoslivljamo nije li zajedništvo krvi Kristove? Kruh koji lomimo nije li zajedništvo tijela Kristova? Budući da je jedan kruh, jedno smo tijelo mi mnogi; ta svi smo dionici jednoga kruha. (1 Kor 10,16-17). I onda se – s pravom! – pozivamo na biblijsku...
Sakrament euharistije prema Direktoriju za pastoral sakramenata u župnoj zajednici
Liturgika

Sakrament euharistije prema Direktoriju za pastoral sakramenata u župnoj zajednici

Iznijet ćemo u osnovnim potezima ono što Direktorij za pastoral sakramenata u župnoj zajednici govori o euharistiji. Na samom početku možemo reći da je ovaj Direktorij svojevrsni kompendij dosadašnje nauke i uputa crkvenog učiteljstva o euharistiji. Na samom početku (br. 80) progovara se o temeljnoj važnosti nedjeljne euharistije za naš narod općenito, ali za svakog vjernika ponaosob. Nedjeljna je euharistija oblikovala našega vjernika, ali je utvrđivala ljudske, obiteljske i rodbinske veze. U današnjem promijenjenim društvenim okolnostima, nedjelja gubi takav značaj. U snažnom su zamahu pluralizam i sekularizam, svijet u kojem čovjek praktički ne treba Boga. Tako se sve više nedjelja nameće kao "vikend", dan nerada i dan za zabavu, a ne više kao dan Gospodnji (čiji je osnov...
Vrhunac i izvorište
Liturgika

Vrhunac i izvorište

Vrlo rado kažemo da je euharistija vrhunac i izvorište (culmen et fons) liturgije i svekolikog života Crkve. I doista je tome tako. Euharistija je izvorište svih sakramenata jer se u njoj na najizvrsniji način uprisutnjuje i ostvaruje vazmeno otajstvo Kristove smrti i uskrsnuća, otajstvo kojim smo spašeni i uvršteni u Božju obitelj. Euharistijsko je slavlje i vrhunac svekolikog bogoslužja, naša najvažnija liturgija. Povod za ovaj članak je poteškoća vezana uz umnažanje nedjeljnih misa. Evo samo nekoliko točaka. Trinacije i "kvadrinacije". Opet nam je povijest najbolja učiteljica. Još do prije pedesetak godina župnici uz najbolju volju nisu mogli imati redovitu nedjeljnu misu na svim svojim filijalama. Zaprežnim se kolima jednostavno nije moglo stići imati misu u dvije filijale i još...
Euharistija – predstava ili slavlje?
Liturgika

Euharistija – predstava ili slavlje?

Pretpostavimo da neki mladi i učeni liturgičar-teolog ovako počne tumačiti nedjeljno euharistijsko slavlje i da kaže otprilike sljedeće. Nije u redu da nedjeljna euharistija bude sveta predstava u kojoj manje-više sve čini samo svećenik uz pomoć desetogodišnjih slatkih ministranata, jednog osamdesetogodišnjeg zvonara koji kupi milostinju te uz pomoć bake Reze, "počimalje" koja pjeva one iste pjesmice koje su se od pamtivijeka pjevale u toj staroj vlažnoj crkvi. A kako onda treba izgledati uzorna nedjeljna euharistija, upitali biste ga? Evo ovako, recimo da bi on nastavio. Nedjeljna euharistija treba biti zajedničko slavlje. Nju na zajedničkom pripremnom sastanku oblikuju svećenik, pjevači (zborovođa, orguljaš, predstavnici zbora), liturgijska skupina (čitači, ministranti, angažiran...
Služba đakona u euharistijskom slavlju
Liturgika

Služba đakona u euharistijskom slavlju

Događa se da u euharistijskim slavljima u kojima sudjeluje i đakon nije uvijek jasno koje je njegovo mjesto i kakva mu je uloga. Po sebi ne bi trebalo biti nikakvih nedoumica jer o tome jasne odredbe čitamo u Općoj uredbi Rimskog misala (= OURM)[1] i Biskupskog ceremonijala (= BC).[2] Zato ćemo na osnovu ova dva dokumenta ukratko sabrati sve ono što se odnosi na službu đakona u misi bilo da je predvodi biskup, bilo prezbiter. Đakonovu službu u euharistijskom slavlju OURM 94 ovako sažima: Poslije prezbitera prvo mjesto među onima koji služe u euharistijskome slavlju pripada đakonu, snagom primljenoga svetoga ređenja. Sveti je red đakonata već od drevnoga apostolskoga doba u Crkvi bio urešen velikom čašću. Đakon u misi ima vlastitu zadaću u naviještanju evanđelja, a katkada i...
Oltar – stol Gospodnji i žrtvenik
Liturgika

Oltar – stol Gospodnji i žrtvenik

Kod obnove crkve i njezine unutrašnjosti javlja se i pitanje obnove oltara. Kakav treba biti oltar? Što o tome kažu crkveni propisi i tradicija? Odmah možemo uočiti da su poglavito dva imena i dva koncepta kršćanskog oltara. Oltar je mensa Domini – stol Gospodnji, ali i altare Domini – žrtvenik Gospodnji. Isključuju li se ova dva koncepta ili se mogu nadopunjavati? Da bismo to bolje razumjeli, bit će potrebno vratiti se na trenutak u povijest. 1. Povijesni pregled U počecima je oltar, što je razumljivo bio stol, mensa Domini, jer se na njemu događa ono isto što je Gospodin učinio na Posljednjoj večeri. U počecima su se kršćani okupljali oko stola koji je bio u običnoj kući. Bio je to stol za blagovanje.[1] Osim toga, kršćani su se u početku čuvali toga da se njihova v...
Misa: lomljenje kruha u euharistijskoj molitvi
Liturgika

Misa: lomljenje kruha u euharistijskoj molitvi

Poznato nam je kako to izgleda kada neki pobožni ljudi – uz dužno poštovanje – bez poznavanja temeljne egzegeze počnu tumačiti Bibliju. Pa onda ispadne da će se spasiti samo sto četrdeset i četiri tisuće opečaćenih ili da je jedino ispravno svetkovati subotu jer i jedno i drugo jasno piše u Bibliji. Slično se može dogoditi da neki pobožni svećenik – opet uz dužno poštovanje! – bez dostatnog liturgijskog znanja počne na svoj način tumačiti neke obrede. Tako neki svećenici – nadajmo se ne mnogi – lome hostiju u isto vrijeme dok u euharistijskoj molitvi govore; „…uze kruh, razlomi i dade svojim učenicima…“ To im se čini posve ispravnim jer je, prema sinopticima, na posljednjoj večeri Isus doista uzeo kruh, razlomio ga, dao svojim učenicima uz riječi: „Uzmite i jedite…“ Rekli bi latinci: O san...