Petak, 15 siječnja

Oznaka: papa Franjo

Uloga Crkve u promicanju cjepiva protiv koronavirusa
Između srca i razuma

Uloga Crkve u promicanju cjepiva protiv koronavirusa

Uvod U posljednjih mjeseci, a napose dana, primjećujemo kako javna polemika među vjernicima oko koronakrize poprima vrlo nepoželjne oblike, svedene na nisku razinu i iznimno grub rječnik. Kao tek jedan od povećeg broja primjera donosimo poveznicu na podijeljeni članak portala Bitno.net na svojoj Facebook stranici, a u kojemu se prenosi vijest da je papa Franjo objavio da će se cijepiti protiv koronavirusa i pri tome poručio da to treba učiniti. Primjećuje se kako na toj stranici, posebno u zadnje vrijeme, sve više komentiraju distancirani katolici, nekatolici i ateisti, a u tom smislu pridonose stvaranju još veće zbunjenosti, ali se opravdano može pretpostaviti da je najveći broj među njima onih za koje se može reći kako pripadaju vjerničkoj katoličkoj populaciji u užem smislu riječi. ...
Taktičko predusretanje propitivanja enciklike pape Franje “Fratelli tutti” i eutaniziranje vjerničke kritičnosti
Između srca i razuma

Taktičko predusretanje propitivanja enciklike pape Franje “Fratelli tutti” i eutaniziranje vjerničke kritičnosti

Uvod Kad je u ljeto prošle godine dubrovački biskup Mate Uzinić organizirao Ljetnu školu teologije i kao predavačicu na nju pozvao, kako se nedvojbeno pokazalo, notornu heretičarku Tinu Beattie (usp. npr. ovdje i ovdje), malo je tko mogao i zamisliti da će svega godinu dana poslije takav izolirani vid promicanja nepravovjerja postati pravilo zajedničkoga djelovanja našega episkopata. Jedini koji je tada protiv evidentnog krivovjerja i protiv izlaganja takvom krivovjerju javno ustao od svih biskupa Crkve u Hrvata bio je (sada umirovljeni) biskup mostarsko-duvanjski Ratko Perić. Ostali su svojom šutnjom, a time i davanju krila biskupu Uziniću otvorili put današnjem prilično izokrenutom poigravanju sa značenjima pojmova poput pravovjerje - krivovjerje, milosrđe - nemilosrđe, ljubav prema ...
Ratzinger-Sarahov refleks i unutarcrkveni teror mainstream medija
Između srca i razuma

Ratzinger-Sarahov refleks i unutarcrkveni teror mainstream medija

Uvod Kada spomenemo svetoga Petra obično nam je i danas prva asocijacija to što je zatajio Isusa. Bez obzira što znamo silnu veličinu toga apostolskoga prvaka, poradi koje ga je Isus i postavio za stijenu Crkve, ipak nekako u svojoj glavi najviše pamtimo, točnije zlopamtimo onaj trenutak kada je bio slab i popustio pred drugim ljudima zanijekavši da poznaje svoga Učitelja. Poanta je u tome što je to učinio pred relativno beznačajnim osobama - slugama, sluškinjama i stražarima, odnosno onima koji mu vjerojatno ne bi mogli nanijeti nekakvu veliku štetu, a s druge strane što je to učinio u presudnom trenutku, onda kada je bilo iznimno važno ostati vjeran svojim uvjerenjima. Točnije djelom i srcem potvrditi da si doista spreman dati svoj život za Krista, kako si to još prije nekoliko sa...
Crkva u raljama korona-ideologije
Između srca i razuma

Crkva u raljama korona-ideologije

Uvod Način razmišljanja i djelovanja koji prevladava u javnosti - i društvenoj i crkvenoj, i svjetskoj i domaćoj - mogao bi se, čini nam se opravdano, nazvati teror milosrđa. Riječ je o nečemu što se ne može uvijek i svuda identificirati i dijagnosticirati kao patološko stanje, nego se naprotiv dugo vremena predstavlja, a i stvarno se tako većini čini, kao kreposno i čovjekoljubno. Nerijetko i bogoljubno. Riječ je o naizgled milosrdnom i dubokom, a zapravo necjelovitom pristupu onim životnim područjima koja se izravno odnose na pojedince i manje skupine, ali po svojoj složenosti posljedično zahvaćaju veliki broj ljudi, zapravo odražavaju se na život većine. Redovito teror milosrđa u svom utjecaju na mase kreće od nekih konkretnih osoba ili skupina, koje su stvarno ili navodno pogođe...
Zavjereničko kršćanstvo
Kroz filozofsku prizmu

Zavjereničko kršćanstvo

Teorija zavjere je jednostavnije objašnjenje. Površno. Ima lako shvatljivu logiku i ne zahtijeva istraživanje i učenje. Ne zahtijeva stjecanje znanja. Teorija zavjere je privlačna jer funkcionira kao apsolutno objašnjenje. Izvan nje ništa ne ostaje nepoznato. Teorija zavjere je način obrane od nepoznatog. Način produbljivanja neznanja i intelektualne lijenosti. Zašto učiti i istraživati? Svako učenje i istraživanje uvijek ostavlja nešto što još ne znamo. Ostaje nam nešto nepoznato. Nešto što ćemo spoznati ako budemo i dalje učili i istraživali. Za neke kršćane nema se što učiti i istraživati u kršćanstvu. Nema potrebe za novim znanjima i spoznajama. Radije pribjegavaju apsolutnim objašnjenjima. Apsolutna objašnjenja su uvijek najjednostavnija. Zašto učiti i istraživati u teologiji o p...
Trg u Vatikanu i naše tržnice
Iz brige za zajednički dom

Trg u Vatikanu i naše tržnice

Koliko je sve relativno i koliko malo o svijetu i sebi znamo dalo se vidjeti i kada je sam papa Franjo na ogromnom prostoru pred bazilikom sv. Petra molio za svijet. Sam. Odjeven u bijelu haljinu stoji čovjek koji si uzeo ime Franjo i moli za svijet okovan pandemijom koranovirusa. Ispred njega je raspelo pred kojim su se od 15. stoljeća molili vjernici i pape. To je križ koji je vjerni puk u procesiji nosio ulicama grada Rima u vrijeme velike kuge. Nakon prolaska križa i procesije zaraza se povukla. Kuga je prestala. Kuga!? Kuga je nešto daleko i nepostojeće. Davna bolest iz davnih vremena!? Nova pandemija je aktualna. Samo se drugačije zove. Opet je križ, povijesni križ pobjede od bolesti itekako aktualan. Papa Franjo sam na trgu koji nikada nije bio prazan. Milijuni ljudi su molili...
Nepogrješivo i nezabludivo kršćanstvo
Kroz filozofsku prizmu

Nepogrješivo i nezabludivo kršćanstvo

Vrijeme u kojem živimo dopušta svakom da iznese svoje mišljenje. Ono ne mora biti popraćeno objektivnim poznavanjem informacija i materije. Ali ne možemo reći kako ni danas nema stručnjaka koji znaju objektivno i točno govoriti o određenoj tematici. U kršćanstvu istina vjere o nezabludivosti pape u pitanjima vjere i morala specifična je za katoličko kršćanstvo. Prema toj istini poglavar Katoličke Crkve nezabludivo naučava zajedno s kolegijem biskupa kada se njegovo naučavanje odnosi na pitanja katoličke vjere i katoličkog moralnog učenja. Nije riječ o nepogrješivosti ukoliko pogrješivost označimo kao mogućnost da papa u pitanjima svakodnevnog života i komunikacije napravi grešku, recimo umjesto na sastanak krene na aerodrom. Je li pogriješio? Jeste. Nepogrješivost i nezabludivost nisu ...
Papa Franjo između sablazni i edifikacije
Između srca i razuma

Papa Franjo između sablazni i edifikacije

U okviru uvodnih dijelova svete Mise mi katolici izražavamo svoje kajanje tako što, između ostaloga, ispovijedamo svoje grijehe koje smo učinili mišlju, riječju, djelom i propustom. Snažna je to i duboka molitva nad kojom bi se svakodnevno moglo razmatrati satima, no češće o njoj i kroz nju razmišljamo samo dok tako zajednički u euharistijskom slavlju ispovijedamo svoje grijehe, dok nam misli, kako to i treba biti, već u narednim trenucima slijede daljnji tijek svete Mise. Poneki će možda navečer ispitati svoju savjest imajući u vidu spomenute načine činjenja grijeha, no ipak vrlo često u svemu tome ostajemo na površini, bez stvarnog uranjanja i dubokoga prebiranja po onome što smo učinili, a nismo trebali učiniti, ili onome što nismo učinili, a bilo je važno ne propustiti. Imajući u v...
Što su mogli naučiti polaznici Ljetne škole teologije u Dubrovniku
Kolumne, osvrti, komentari

Što su mogli naučiti polaznici Ljetne škole teologije u Dubrovniku

U Dubrovniku je od nedjelje 14. do subote 20. srpnja 2019. održana Ljetna škola teologije pod pokroviteljstvom Dubrovačke biskupije, a po kojoj je, prema službenoj najavi organizatora, taj grad ili barem hostel gdje se odvijala, postao „mjesto vrhunske teologije“. 1. O Ljetnoj školi Organizator? Objavljeno je kako je organizator škole Vijeće za kulturu i znanost Dubrovačke biskupije, ali čini se da je to samo formalno pokriće, jer je odluku o organizaciji škole to tijelo donijelo na telefonskoj sjednici. Škola nema statut, program, ravnatelja ni tajnika. Njezina mrežna stranica ni Facebook-profil nemaju urednika i nakon inicijalnoga predstavljanja predavača ne objavljuju vlastite tekstove. Pozive za prijavu studentima (primjer 1 i 2) i njihovim učilištima (primjer 1 i 2) potpisivao j...