Utorak, 17 svibnja

Oznaka: sakramenti

Rastava supružnika, rastava braka, razrješenje veza i druga ženidba
Ekumenizam

Rastava supružnika, rastava braka, razrješenje veza i druga ženidba

Teološki i praktični pristupi pravoslavnih Crkava Uvod Do prije nekoliko desetljeća teološki i praktični odnos pravoslavnih Crkava prema rastavi supružnikā, razrješenju ženidbenoga veza, rastavi braka i mogućnosti ponovnoga vjenčanja s crkvenim blagoslovom bili su predmet zanimanja samo u ograničenom krugu katoličkih teologa i kanonista. Međutim, od nedavno se za to pitanje zanima šira javnost. Dva su poglavita razloga toj promjeni. 1. Zbog rastuće pojave useljavanja pastiri Katoličke Crkve na Zapadu sve su se više suočavali s potrebom da odgovore zahtjevima za dopuštanjem mješovite ženidbe, gdje je jedna strana katolička, a druga pravoslavna. Tijekom planiranja i pripremanja ženidbe svako toliko se događa da pravoslavna strana prizna kako je već sklopila brak u Prav...
Trajanje katekumenata
Liturgika

Trajanje katekumenata

Jedna od tema oko kojih se nećemo nikada složiti. Koliko treba trajati katekumenalna priprava? Koliko treba trajati priprava na sakramente uopće? Što je uopće uvjet da netko bude pripušten određenim sakramentima? Što je u pojedinim praksama prestrogo, a što previše popustljivo? Neki se pozivaju na ljubav prema čovjeku, a neki ne žele "bacati biserje pred svinje". U ovom članku ne bih htio dati gotove odgovore. Donosim samo nekoliko povijesnih činjenica i nekoliko točaka za razmišljanje. 1. Povijest Djela apostolska izvješćuju kako se u apostolskoj Crkvi krštavalo veoma brzo. U prvom slučaju đakon Filip krsti Etiopljanina nakon samo jedne pouke (Dj 8,26-40). Ovdje bi se moglo primijetiti kako je Etiopljanin već bio upućen u Stari zavjet, prema tome trebalo mu je - po...
Dušobrižništvo bolesnika
Liturgika

Dušobrižništvo bolesnika

U našim liturgijsko-pastoralnim razgovorima, razmatranjima i raspravama, vraćamo se često na sakrament bolesničkog pomazanja, odnosno, općenito na dušobrižništvo bolesnika.[1] Zacijelo nam je u bitnim crtama poznata i povijest crkvene skrbi za bolesnike, bilo da je u pitanju sam sakrament bolesničkog pomazanja, bilo ispovijed i pričest bolesnika, bilo popudbina. U ovom ćemo članku dati neke naglaske iz povijesti, da bismo potom ukazali na problematiku današnjeg stanja, s osobitim naglaskom na perspektivu dušobrižništva u bolnicama i stacionarnim ustanovama. 1. Pogled u povijest a) Novi zavjet Iako naglašavamo Isusovu spasiteljsku ulogu, valja imati na umu da za njega "spasenje" označava i ovozemnu stvarnost: Isus spašava cijelog čovjeka, njegovo spasenje obuhvaća duh, dušu i t...
Prezbiter – slavitelj Kristovih otajstava
Liturgika

Prezbiter – slavitelj Kristovih otajstava

Crkva treba uvijek reformirati (Ecclesia semper reformanda), ali, naravno, ne zato da bi bila u svojem osnovnom poslanju drugačija od svojih izvora. Crkva se u svom povijesnom hodu reformira i obnavlja upravo zbog toga da bi, u skladu s vremenom u kojem živi, na najbolji način izvršavala svoje poslanje, a to je da ona kao otajstveno Tijelo bude uvijek vjerna svojoj otajstvenoj Glavi – Kristu. Zato, kad se govori i o obnovi lika prezbitera, imamo to isto pred očima. Obrazlažući mjesto i ulogu prezbitera u životu i djelovanju Crkve, tražimo zapravo povratak na ono iskonsko poslanje koje je Krist povjerio svojim apostolima. To onda znači da se tek površnom oku može činiti da se lik i uloga svećenika u Crkvi bitno mijenja. Danas možda netko službu prezbitera shvaća kao službu "menadžer...
Mirabile sacramentum
Liturgika

Mirabile sacramentum

Drugi vatikanski sabor u SC 5 govori o povijesti spasenja. Čudesna Božja djela u Starom zavjetu su predigra onome spasenju ljudskog roda koje se u Novom zavjetu ostvarilo Kristovom smrću i uskrsnućem. Tako, zaključuje se u tome odlomku "iz rebra je Krista, usnulog na križu, proisteklo čudesno otajstvo (mirabile sacramentum) čitave Crkve." U Crkvi se, dakle, ostvaruje ono treće vrijeme. U njoj se slavi bogoslužje, ono čudesno otajstvo u kojem se sveudilj ostvaruje naše spasenje, baš kako veli Pavao: "kad god jedete ovaj kruh i pijete čašu, smrt Gospodnju navješćujete dok on ne dođe" (1 Kor 11,26). Velika otajstva slavimo, otajstva po kojima smo spašeni i po kojima nas Krist spašava kad god se saberemo u njegovo ime. Zato nikada neće biti previše naglašavati važnost liturgije i upo...
Sakrament pomirenja (opet) na prekretnici?
Liturgika

Sakrament pomirenja (opet) na prekretnici?

Liturgijska je reforma poslije Drugog vatikanskog sabora u praksi polučila velike rezultate. Još nas ima dosta koji se toga sjećamo. Što god neki govorili, ipak je velika i sjajna promjena u euharistijskom slavlju to da sav puk može djelatno sudjelovati i to na narodnom jeziku. Ipak je velika i značajna promjena ponovno otkrivanje slavlja Božje riječi u bogoslužju općenito. Mnogi liturgijski tekstovi sadržajem i teološkim bogatstvom daleko nadmašuju prethodne liturgijske knjige. Međutim, kada je u pitanju sakrament pomirenja, stvar postaje kompleksna, gotovo dvojbena. Naime, novi Red pokore naglašava važnost pokorničkog bogoslužja, dakle, zajedničkog slavlja ovog sakramenta, kao što se to svuda u bogoslužju naglašava. Na, za uvod spomenimo samo ovaj paradoks. Tamo gdje ta slavlja baš i...
Frustracija sakramenata i sakramentalizacija
Liturgika

Frustracija sakramenata i sakramentalizacija

Od poglavara i od stručnjaka se nekako očekuje da uvijek imaju spreman pravorijek o svim pitanjima. Tako će od liturgičara često zatražiti jasan i nedvosmislen odgovor može li se nešto ili ne i kako točno postupiti u određenoj situaciji. Eh, blago onome tko je uvjeren da uvijek posjeduje odgovore! Evo jedne ne lako rješive dileme koju želim podijeliti s vama. U moralnoj teologiji smo čuli za izraz "frustracija sakramenta" što bi se očitovalo u slučaju kada bismo npr. pričestili nekrštenu osobu. I takvi se kazusi lako rješavaju. Međutim, usudio bih se reći da se "frustracijom sakramenata" može u određenoj mjeri nazvati i ono što se sve više naziva "sakramentalizacija". Ta dva pojma nisu istoznačnice, ali imaju nekih zajedničkih elemenata. O čemu se radi? Župnici se sve više ...
Obrasci sakramentalnog odrješenja u tradiciji Crkve
Liturgika

Obrasci sakramentalnog odrješenja u tradiciji Crkve

Bogoslužje sakramenta pomirenja razvijalo se tijekom povijesti. Crkva se veoma rano susrela s činjenicom da su neki njezini članovi ozbiljno i teško sagriješili, a najvećim su se grijesima smatrali idololatrija (otpad od vjere), ubojstvo i preljub. U počecima je i izvršenje pokore i samo slavlje pomirenja bilo javno, a kasnije se sve više ovaj sakrament slavio privatno. Pri tomu su se formule odrješenja razvijale od deprekativnih i opširnih, do indikativnih i kratkih. 1. Kanonska pokora Kao što je poznato, sve do 7. st. postojala je takozvana kanonska pokora. Vjernik koji bi počinio teške grijehe koji su potpadali pod takvu pokoru, morao je kroz više godina činiti javnu pokoru da bi na Veliki četvrtak bio pomiren. Takva se pokora mogla slaviti samo jednom u životu, ...
Nekoliko misli prije ispovijedi
Očima svećenika

Nekoliko misli prije ispovijedi

Malo razmatranje na početku došašća. Što je zapravo grijeh u vremenu "kad kod mnogih ništa nije grijeh"? Biblijski rečeno to je prekid jednog odnosa ljubavi s Bogom. Grijeh je negativan čovjekov odgovor Kristu, jedno NE. Grijeh je to i još više od toga. Sveto pismo govori o grijehu kao o prekidu Saveza. Savez je jednostavno rečeno: ugovor o ljubavi. To je onda izdaja prijateljstva. U koncilskom dekretu br. 8. o odgajanju svećenika izbija na vidjelo jedna misao: kad govore o odnosu kandidata za svećeništvo i Krista, upotrebljava se ovaj izraz: "Neka se navikavaju da budu čitava života u uskom zajedništvu povezani s njime kao s Prijateljem." To isto vrijedi za sve vjernike. Da se to shvati potrebni su mjeseci molitve, a dovoljan je jedan svojevoljan grijeh da se prekine. Grijeh nije samo...
Ženidbena zapreka prethodne ili postojeće ženidbene veze
Crkveno pravo

Ženidbena zapreka prethodne ili postojeće ženidbene veze

1) Postojanje zapreke Bitna svojstva ženidbe su jednost (unitas) ili jednoženstvo i nerazrješivost (indisolubilitas). Valjanom ženidbom - a valjana je: ako je sklopljena između osoba pravno sposobnih za ženidbu; ako je kod njih postojala prava ženidbena privola; i ako je privola na van izražena u obliku ili na način određen zakonom - među dotičnim osobama se uspostavlja ženidbena veza. Ta veza, sve dok ona traje, čini zapreku za sklapanje nove ženidbe (impedimentum vinculi) s nekom drugom osobom. Zakonik o tome određuje: Kan. 1085 - § 1. Nevaljano pokušava ženidbu tko je vezan vezom pri­jašnje, premda neizvršene ženidbe. Za osobe koje žele sklopiti ženidbu u Crkvi, mora se u ženidbenim izvidima ustanoviti da su slobodne, tj. da ni jedna od njih ranije nije bila oženjena, odnosno...