sakramenti – Vjera i djela

19lip2020 Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Filozofska teologija

Odsutno kršćanstvo

U novije vrijeme pravo na sakrament postalo je neotuđivo, a vjerničko znanje koje prethodi primanju sakramenta opcionalno i nepotrebno. Govori se o kršenju prava na sakrament, ali se ne govori o kršenju prava Crkve da zahtijeva minimum znanja za primanje sakramenta. Dok se pravo biti liječnikom, pilotom, kapetanom broda, odvjetnikom potvrđuje znanjem, studijem i diplomom, pravo na sakrament ne mora se izgleda potvrditi nikakvim religioznim znanjem i obrazovanjem. Ne radi se o pojedinačnim slučajevima, kada se zbog objektivnih okolnosti (recimo teška bolest, smrtna pogibelj) neznanja sakrament može i mora podijeliti. Ne govorimo čak niti o redovitim načinima primanja sakramenata. Mislimo na klimu koja inzistira na pravu na sakrament povezanu s pravom na neznanje. Ne govorimo o količin...

Nastavi čitati

Sakrament bolesničkog pomazanja – znak Božje ljubavi prema bolesnima i nemoćnima

13svi2020 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Sakrament bolesničkog pomazanja – znak Božje ljubavi prema bolesnima i nemoćnima

Prema najjednostavnijoj i najljepšoj definiciji, sakramenti su vidljivi znakovi nevidljive Božje milosti. Oni su nam pomoć u duhovnom sazrijevanju i znak prave Božje prisutnosti. Pozvani smo sa zahvalnošću prihvatiti Božju ljubav kojom nam se daruje kroz sakramente, te preko njih napredovati u vjeri. Oni nas također osnažuju u trenucima malodušnosti, straha, bolesti i drugih neželjenih okolnosti. U tom je smislu sakrament bolesničkog pomazanja poseban izraz Božje ljubavi prema bolesnima, starima i fizički nemoćnima. Sveto pismo na puno mjesta pokazuje kako se Isus brinuo za bolesne. Tako je npr. ozdravio slijepe (usp. Mk 10,46-52; Iv 9,1-41), gluhe (ups. Mk 7,31), paralizirane (usp. Iv 5,1-18; Mk 2,1-12; Mt 8,5-13; Lk 5,17-26), liječio je oboljele od gube (usp. Mt 8,1-4; Mk 1,40-45; Lk...

Nastavi čitati

27tra2020 Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Kroz filozofsku prizmu

Nacionalizacija sakramenata

Imaju li sakramenti nacionalnost? Postoji li hrvatsko krštenje, talijanska misa, američka ispovijed, filipinsko bolesničko pomazanje? Nekoga tko ponekad „gnjavi“ terminologijom označavamo kao onoga koji „cjepidlači“. Zar je važno kako se što kaže i na koji način? Sakramenti su opći (katolički) znaci spasenja. Pripadaju općoj, katoličkoj Crkvi i ne pripadaju ni jednoj naciji ili državi. Postoje kulturni elementi koji mogu biti sastavni dio sakramenta i njegovog slavlja, ali kulturni elementi ne čine bit sakramenta. Ne postoji hrvatska voda za krštenje niti talijanski kruh za euharistiju, kao što ne postoji ni brazilsko ulje bolesničkog pomazanja ili krizme. Postoje voda, kruh i ulje za koje postoje propisi i odredbe o njihovom korištenju u sakramentima i nemaju nacionalnu pripadnost i ...

Nastavi čitati

Vlast biskupa o obustavljanju svete mise s narodom i podjeljivanja sakramenata i pravo vjernika na duhovna dobra Crkve

13tra2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević

Crkveno pravo

Vlast biskupa o obustavljanju svete mise s narodom i podjeljivanja sakramenata i pravo vjernika na duhovna dobra Crkve

Pandemija koronavirusa prouzrokovala je stanje i nametnula ponašanje koje je u životu vjernika i Crkve neuobičajeno. To je dovelo i do odgovarajućih odluka i preporuka mjerodavnih poglavara u Crkvi, a i do reakcije vjernika na te odluke i preporuke. Postavlja se pitanja: Kako crkveni poglavari (biskupi), s jedne strane, mogu obustaviti slavljenje svete mise s narodom i podjeljivanje sakramenata kada se inače od vjernika traži da sudjeluju u misi i da pristupaju na sakramente, te kako takvu odluku uskladiti s pravom koje vjernici uživaju u Crkvi, da od svetih pastira primaju pomoć iz duhovnih dobara Crkve? U odgovoru ću biti veoma kratak. Na prvi dio pitanja odgovor se nalazi u ZKP kan. 838 § 4, koji glasi: Dijecezanskom biskupu u Crkvi koja mu je povjerena pripada da izda, u granicam...

Nastavi čitati

Ženidba: sakrament bračne ljubavi i zajedništva

10velj2020 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Ženidba: sakrament bračne ljubavi i zajedništva

Uvod Sveto Pismo na samom svom početku, u Knjizi Postanka, govori o muškarcu i ženi kao jednom tijelu. Time je postavilo temelj bračnom zajedništvu, koje je Krist uzdigao na otajstvo, a Crkva ga uprisutnjuje po sakramentu ženidbe. Po njemu bračni drugovi primaju mnoge milosti koje ih osnažuju u bračnom i obiteljskom životu. Stoga je važno odgajati naraštaje za uzvišenost i važnost ženidbe kao sakramenta ljubavi i zajedništva. Svrhe ženidbe Ponajprije valja uočiti da ženidba ima trostruku svrhu, a to su: dobro supružnika, odnosno ponajprije njihova međusobna upućenost jedno na drugo, po kojoj će se ostvarivati u ljubavi i pomoći, zatim dobro djece, koje označuje da su supružnici pozvani uvijek biti otvoreni rađanju i sa zahvalnošću od Boga primati dar novoga života, kao i...

Nastavi čitati

27stu2019 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Sakrament potvrde

U povijesti je ovaj sakrament uglavnom bio vezan uz krštenje, kako nam to svjedoči već i Novi zavjet: »Kad to čuše, krstiše se u ime Gospodina Isusa. I kad Pavao na njih položi ruke, siđe na njih Duh Sveti«. (Dj 19, 5) U prvoj se Crkvi krštenje smatralo otajstvom koje podjeljuje Duha Svetoga, a polaganje ruku (kasnije popraćeno pomazanjem) smatralo se nadopunjavajućim obredom. Tako u Hipolita nema govora o tome da bi biskupovo polaganje ruku i pomazanje nakon krštenja na poseban način davalo Duha Svetoga. Tertulijan promatra obred krštenja kao jedinstvenu cjelinu i ne smatra da bi se Duh Sveti podjeljivao u trenutku polaganja ruku. Ova se razlika počinje javljati u pitanju krštenja heretika (sredina 3. st.). Vjerovalo se da su heretici valjano kršteni, samo što ne primaju Duha Svetog...

Nastavi čitati

23stu2019 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Sakramentalno iskustvo milosrdnoga Boga

Bog nam svoju ljubav i svoje milosrđe pokazuje na puno načina, od toga da smo stvoreni na Njegovu sliku, preko toga da nas je Krist otkupio svojim vazmenim otajstvom, do toga da se njegovom milošću možemo s punim pravom nazivati djeca Božja i s nepokolebljivom nadom očekivati radost vječnoga života. No, sve se to ponekad može činiti odveć teškim razumjeti i iskreno prihvatiti, a onda se ni Božja ljubav ni Njegovo milosrđe vjerojatno neće doživjeti ni približno u onom svjetlu kakvom nas Bog obasiplje. No, zato će se mnogi složiti s tim da se iskustvo milosrdnoga Boga može snažno iskusiti u sakramentu ispovijedi. U njemu, naime, nevidljivi Bog postaje itekako nazočan u srcu skrušena grešnika, jer može osjetiti silinu Božjeg milosrđa u oproštenju grijeha. Čovjek istina ima slobodu činiti ...

Nastavi čitati

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

20stu2019 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Kršćansko iskustvo Božje prisutnosti u skrivenosti

Sveti Ivan apostol i evanđelist u svojoj Prvoj poslanici kaže kako Boga nikad nitko nije vidio, ali nam svjedoči da ga je Jedinorođenac objavio. U tom svjetlu možemo, kao ljudi vjere, imati iskustvo Božje prisutnosti i bez jasne Njegove vidljivosti, a to osjećamo na različite načine: u molitvi, sabranosti, u promatranju prirode, u komunikaciji s drugim ljudima itd., no najsnažnije iskustvo Boga zbiva se po sakramentima, kao vidljivim znakovima Njegove neizmjerne ljubavi. Zato sakramenti u Katoličkoj Crkvi imaju svoju posebnu vrijednost, odnosno tolika njihova uzvišenost traži da ih se nipošto i nikada ne banalizira, niti im se pristupa magijski, nego da ih se uvijek gleda u svjetlu zahvalnosti za Kristovo djelo otkupljenja. Štoviše, oni uprisutnjuju Božju milost u nama i posvećuju nas,...

Nastavi čitati

Darovi milosnoga života i zajedništva: sakrament krsta i sakrament potvrde

3stu2019 Autor: mr. sc. Snježana Majdandžić-Gladić

Vjeronauk - srednja škola

Darovi milosnoga života i zajedništva: sakrament krsta i sakrament potvrde

Bog nam svoju milost pokazuje na različite načine, a posebno u sakramentima. Prema davno definiranoj, najjednostavnijoj i prilično obuhvatnoj definiciji, sakramenti su vidljivi znakovi nevidljive Božje milosti, odnosno takvi izvanjski znakovi u kojima Bog čovjeku daruje svoju posebnu naklonost i ljubav. U Katoličkoj Crkvi postoji sedam svetih sakramenata, a to su: krst (krštenje), potvrda, euharistija, pomirenje, bolesničko pomazanje, sveti red i ženidba. Prva tri sakramenta nazivaju se sakramenti inicijacije, jer nas uvode u kršćanstvo. Pomirenje i bolesničko pomazanje spadaju u sakramente ozdravljenja, a sveti red i ženidba u sakramente koji su u službi zajednice. Sakrament krsta i sakrament potvrde su takvi sakramenti u kojima se vjernici osnažuju na osobnoj razini, odnosno po sakra...

Nastavi čitati

14lis2019 Autor: dr. sc. Oliver Jurišić

Filozofska teologija

„Pravo“ na sakrament

Grčki filozof i teolog Christos Yannaras u svom djelu The Meaning of Reality. Essays on Existence and Communion, Eros and History u jednom od eseja donosi prigovor onih koji se pitaju zašto se krsti djecu i zašto se ne ostavlja djetetu na volju da odluči što želi kad bude odraslo. Yannaras pravi misaoni eksperiment i pita se što bi bilo s djetetom kada bi ga roditelji ostavili bez mogućnosti učenja jezika, komunikacije s drugima, učenja o vlastitoj povijesti i kulturi i kada bi ga ostavili samo na njegovim biološkim potrebama kao što je hrana i voda. Prema Yannarasu takvo dijete kada bi odraslo ne bi moglo ni postaviti pitanja niti dati odgovore jer bi nedostajali presudni elementi za takvu mogućnost. Iz ovog misaonog eksperimenta Yannaras izvodi zaključak i kritiku onoga što on naziv...

Nastavi čitati