Petak, 21 siječnja

Oznaka: sakramenti

Sakrament bolesničkog pomazanja (pravni vid)
Crkveno pravo

Sakrament bolesničkog pomazanja (pravni vid)

Ranije se ovaj sakrament nazivao ‘posljednja pomast’. Naziv je promijenjen na sugestiju iz Konstitucije o svetoj liturgiji Drugog vatikanskog sabora u ‘bolesničko pomazanje’, jer sakrament nije pridržan samo onima koji se nalaze pri koncu svoga života, nego je prikladno vrijeme za njegovo primanje čim se vjernik, zbog bolesti ili starosti, nalazi na početku smrtne pogibelji (SC 73). Sakramentom bolesničkog pomazanja i molitvom svećenika, kako kaže Drugi vatikanski sabor u Dogmatskoj konstituciji o Crkvi, a skraćeno ponavlja i Zakonik kanonskog prava, cijela Crkva preporučuje bolesne trpećem i proslavljenom Gospodinu, da im olakša boli i da ih spasi (LG 11; kan. 998). Rimski obrednik bolesničkog pomazanja opširnije naznačuje učinke sakramenta pa kaže: “Ovaj sakrament daje bolesnomu milo...
Sakrament pokore ili pomirenja – ispovijedi (pravni vid)
Crkveno pravo

Sakrament pokore ili pomirenja – ispovijedi (pravni vid)

Isus Krist, liječnik naših duša i tijela, htio je da njegova Crkva, snagom Duha Svetoga, nastavi i djelo njegova liječenja i spašavanja svojih članova. To se postiže pomoću sakramenata ozdravljenja: sakramenta pokore i bolesničkog pomazanja. O sakramentu pokore, koji se naziva i sakrament obraćenja, pomirenja, oproštenja, a najčešće sakrament ispovijedi, o njegovim bitnim elementima i učincima Zakonik kanonskog prava kaže: U sakramentu pokore vjernici, ispovjedivši grijehe zakonitom služitelju, kajući se za njih i stvorivši odluku da će se popraviti, po odrješenju toga služitelja dobivaju od Boga oproštenje grijeha počinjenih poslije krštenja, i ujedno se izmiruju s Crkvom koju su griješeći ranili (kan. 659). Navedena odredba, bogata sadržajem, kao specifičnost sakramenta navodi opra...
Presveta euharistija (pravni vid)
Crkveno pravo

Presveta euharistija (pravni vid)

Katolički nauk o presvetoj euharistiji sažet je u Zakoniku kanonskog prava u nekoliko rečenica. U njemu se kaže: Najuzvišeniji je sakrament presveta euharistija, u kojoj je sadržan, prinosi se i prima sam Krist Gospodin i po kojoj Crkva trajno živi i raste. Euharistijska žrtva, spomen-čin Gospodnje smrti i uskrsnuća, u kojoj se ovjekovječuje njegova žrtva križa, vrhunac je i izvor svega bogoštovlja i kršćanskog života, kojom se ostvaruje jedinstvo Božjeg naroda i dovršava izgradnja Tijela Kristova (kan. 897). Određuje se u Zakoniku da vjernici trebaju presvetoj euharistiji iskazivati najviše štovanje, sudjelujući djelatno u slavljenju najuzvišenije žrtve, primajući pobožno taj sakrament i časteći ga najdubljim klanjanjem (kan. 898). Kad je riječ o euharistiji, može se raditi o euharistijs...
Sakrament krštenja (pravni vid)
Crkveno pravo

Sakrament krštenja (pravni vid)

Narav i učinci sakramenta krštenja Krštenje ili krst je sakrament ustanovljen od Isusa Krista, a njime se čovjek u kupelji krsne vode božanskom milošću čisti ili oslobađa od grijeha, najprije istočnoga a također i svih počinjenih osobno, te duhovno preporađa na novi život u Kristu, suobličuje se Kristu i postaje članom Božjega naroda ili Crkve (usp. kan. krštenje849). O važnosti krštenja za spasenje ljudi Krist je kazao: “Tko uzvjeruje i pokrsti se, spasit će se’’ (Mk 16,16); a isto tako: “Ako se tko ne rodi iz vode i Duha, ne može ući u kraljevstvo Božje’’ (Iv 3,5). A tko nije primio krštenja ne može pristupiti ni ostalim sakramentima: potvrdi, presvetoj euharistiji, pokori, bolesničkom pomazanju, svetom redu i ženidbi. Krštenje utiskuje krštenoj osobi neizbrisivi biljeg i...
Negdašnji obrednici, korišteni na području današnje istočne Hrvatske i Srijema (4): Pastoralno-liturgijski naglasci sakramenta krsta
Liturgika

Negdašnji obrednici, korišteni na području današnje istočne Hrvatske i Srijema (4): Pastoralno-liturgijski naglasci sakramenta krsta

Uvod Svaki od obrednika korištenih na području današnje istočne Hrvatske i Srijema prije Drugog vatikanskog sabora donosi više podnaslova unutar govora o sakramentu krsta. Većim su dijelom to isti tekstovi, no ima i nekih manjih odstupanja, što će biti jasno uočljivo iz pregleda koji slijedi. Najprije ćemo pružiti prikaz onih odredbi koje su bile propisane za služenje sakramenta krsta, a potom i redom sve obrede koje pronalazimo u svima ili nekom od obrednika. 1. Uvodne napomene o krštenju Obrednik pape Pavla V. iz 1614. god. najprije, u skladu s odlukama Tridentskog sabora i ondašnjom rubricističkom teologijom, donosi mnoge detaljne i izričite odredbe koje se moraju obvezno poštivati, a u potpunosti ih preuzimaju krajevni obrednici,[1] dok će tek manje izmjene biti vidljive u Rimskom o...
Negdašnji obrednici, korišteni na području današnje istočne Hrvatske i Srijema (5): O sakramentu pokore
Liturgika

Negdašnji obrednici, korišteni na području današnje istočne Hrvatske i Srijema (5): O sakramentu pokore

Uvod Sakrament pomirenja ima svoje izvorište u milosrdnom Bogu, što se može promatrati kako u trinitarnim, tako i u kristovskim okvirima. Izmirenje s Bogom i pridizanje grešnog čovjeka česta je tematika kako starozavjetnih, tako i novozavjetnih tekstova. Posebna ovlast apostolima da otpuštaju i zadržavaju grijehe (usp. Iv 20,22-23), izravna je odredba po kojoj će se s vremenom oblikovati obred sakramenta pomirenja, u ranijim vremenima obično nazivanim pokora. On je, povijesno gledajući, prošao više oblika, a svaki je oblik pratilo i različito poimanje samog sakramenta. 1. Sakrament pokore do Tridentskog sabora[1] a) Kanonska pokora U počecima se Crkve sakrament krsta shvaćao kao jedini sakrament koji, u punom smislu riječi, oprašta grijehe, pa je stoga pravom kršćaninu nepotreban neki ...
Sakrament krsta
Teološki prilozi

Sakrament krsta

Sve su civilizacije kroz povijest veliku pozornost pridavale procesu prerastanja iz dječačke u zrelu, odgovornu dob. Taj je proces obilježen nekakvim obredom, različit od društva do društva, a naziva se inicijacija ili uvođenje. Sama riječ inicijacija dolazi od lat. initium, što znači početak, uvođenje, upućivanje u nešto. U kršćanskom smislu inicijacija predstavlja prva tri sakramenta koja osobu uvode u kršćanstvo: krst, potvrdu i euharistiju. Tek kad netko primi sva ta tri sakramenta, postaje kršćanin u punom smislu riječi. Najprije ćemo pogledati biblijsko-teološku, a potom i liturgijsko-pastoralnu pozadinu sakramenta krsta, prvog od sakramenata inicijacije, koji se zbog toga naziva vrata kršćanske vjere. U svakodnevnom govoru ljudi obično govore o sakramentu krštenja, ali to nije isp...
Sakrament potvrde
Teološki prilozi

Sakrament potvrde

Danas se u svakodnevnom govoru sakrament potvrde naziva i krizmom, no, to ponekad može izazvati nepotrebnu jezičnu nejasnoću. Naime, krizma je grčka riječ koja znači pomast, pomazanje, odnosno označava mješavinu maslinovog ulja i balzama, koju posvećuje biskup na Veliki četvrtak, točnije na prijepodnevnoj Misi posvete ulja. Mi ćemo koristiti i pojam krizma i pojam potvrda, a iz konteksta će se lako otkriti točno značenje. 1. BIBLIJSKO-TEOLOŠKO ZNAČENJE SAKRAMENTA POTVRDE a) Biblijsko utemeljenje sakramenta potvrde Danas mnogi prigovaraju Crkvi u smislu da je potvrda neki vid ponavljanja krštenja, da je taj sakrament nepotreban i slično. No, već se u Starom zavjetu naviješta izlijevanje Duha Svetoga, a vjerujemo da se to na najsnažniji način ostvaruje u sakrame...
Sakrament euharistije
Teološki prilozi

Sakrament euharistije

Riječ euharistija dolazi od grč. euharistia, što znači zahvaljivanje. Iako se često u svakodnevnom govoru poistovjećuje s misom, ne označava istovjetnu stvarnost. Naime, euharistija je zapravo treći dio mise, koji se naziva euharistijska služba, a sastoji se od pripreme darova, euharistijske molitve i pričesti. Ipak, budući da se u običnom govoru i misa naziva euharistija, ni mi nećemo praviti razliku. Pojam misa je nastao na temelju završnih riječi euharistijskog slavlja. Naime, nekada se na kraju euharistijskog slavlja govorilo: Ite, missa est!, što prevedeno s latinskog znači: Idite, otpust je, završeno je, odnosno, Idite, misa je (gotova). Odatle je nastao i naziv misa, koji danas označava cjelokupno euharistijsko slavlje. Ponekad se misa naziva(la) i lomljenje kruha, Gospodnja ...
Sakrament pomirenja
Teološki prilozi

Sakrament pomirenja

Sakramenti označavaju duboki, istinski susret čovjeka i Boga u Isusu Kristu. U sakramentu krsta Bog nas je oslobodio od grijeha, u pokori nas još više ojačao djelotvornom snagom Duha Svetog, a u euharistiji nam daje sama sebe. Bog nam se, dakle, neprestano daje, želi da postanemo što sličniji njemu - pravoj Istini. On želi ostvariti pravi susret s nama. Nažalost, mi češće pristupamo sakramentima površno, ne želeći shvatiti njihovo duboko značenje - Božje darivanje, na koje bismo trebali odgovoriti tako da sami sebe bezrezervno predamo Bogu. Sakrament je, u punom smislu riječi, tek onda sakrament kada mi Bogu čista srca odgovorimo na njegovu milost. Bog, naime, želi naše spasenje, odnosno želi da shvatimo kako “biti čovjek” znači htjeti živjeti s Bogom u miru, bez grijeha. Zato se prvotna...