Utorak, 7 prosinca

Autor: Fra Franjo Mabić

Bio je župnik u Izbičnu i urednik stranice frafranjomabic.info. Umro je u travnju 2015. god.
Pastrva  u alu foliji
Kruh naš svagdanji

Pastrva u alu foliji

Odavno spravljam ovaj recept, ne samo s pastrvom, već i s lubinom, oradom i sličnim morskim ribama, kako pojedinačno, tako i njih nekoliko zajedno. Može se i u zdjelu od folije staviti više riba i onda folijom zatvoriti i tako ispeći. Glede ukusa, tu je to negdje jednako, ali glede izgleda i šarma, onda je pojedinačno kudikamo ljepše i bolje. Dakle, ovo na fotografijama je rađeno ovako. Posušio sam pastrve, posolio ih i ostavio jedan sat da tako odleže. Bile su u zamrzivaču ranije. Uključio sam pećnicu na 220 Celzijusevih i za to vrijeme obrađivao pastrve. Unutra u njih sam stavio celer i peršin. Podlio sam u alu foliju ulje, položio već posoljenu pastrvu, te stavio mlaz maslinova ulja na nju. List lovora, nekoliko listića ružmarina i po dvije grančice majčine dušice, uz obvezni cel...
Firentinski odrezak
Kruh naš svagdanji

Firentinski odrezak

Možda je to jedan od najpoznatijih odrezaka na svijetu. To se posebno pokazalo kada su ga talijanski proizvođači, izvoznici i restorani „Autogrill“ povukli poslije pojave one izmišljene bolesti lude krave. Prije dvije godine je taj odrezak, na radost tolikih, vraćen na svoje mjesto. Ma, jednako se on i tada u zabrani jeo, ali nije smio biti u onim dimenzijama i onome imenu. Dakle, taj odrezak je isključivo juneći. Težina mu mora biti od 600 do 800 grama. Ako je manja od toga, onda to nije to. Jednako tako, ako je veća i teža, onda opet to nije to. Debljina je oko dva prsta, a veličina je otprilike veličina tanjura. Mora obuhvatiti care s obje strane kosti, a to rečeno običnim rječnikom znači i malu i veliku pečenicu. Ne soli se nikada ranije jer bi tako puštala krv. Također nikad...
Odrezak juneći naravni
Kruh naš svagdanji

Odrezak juneći naravni

Odrezak ove vrste se može napraviti u nekoliko minuta, naravno, kada nas na to gone prilike. No, može i drugačije. Najjednostavnije je već izrezan i obrezan komad junetine malo protući batom, posoliti i ostaviti nekoliko minuta da voda od i iz njega ode. Za to vrijeme se ugrije roštiljska ili obična tava i samo malo namaže ili podlije uljem. Stavi se odrezak i ne okreće se često, već samo jednom. Procijeni se kada je dovoljno pečen s jedne strane, pa se onda okrene. Ako je tanji odrezak i meso nije starije, onda uistinu treba samo malo vremena, kojih dvije minute po strani. Pripremi se nešto priloga ili salate. Obično po ovom odresku slijedi i sitno rezani češnjak koji se može staviti na kraju pečenja ili po posluživanju, čak i pred sustolnicima. Jednako se ovako može učiniti i s...
Svinjski odrezak – ad hoc
Kruh naš svagdanji

Svinjski odrezak – ad hoc

Moglo bi se, mirne duše i s toliko valjanih razloga, nazvati i ovaj odrezak naravnim. Naravni je zato što se ništa ne stavlja, niti posebno obrađuje, već onakvo meso kakvo imamo, malo uobličimo i posoljeno na roštilju ili roštiljskoj tavi spravljamo. Možemo usputno peći i povrće koje će poslužiti kao prilog. Dolazi uz ovo, makar bilo i povrće, jednostavno i kakva salata. Dakle, odreske svinjske uobličimo da ne budu previše debeli, posolimo ih i odložimo nekoliko minuta dok se vatra odgori ili tava ugrije. Peku se po strani najviše dvije-tri minute i ne prevrću se više puta. Svojim mirisom i svojom tekućinom nam kazuju kraj pečenja. Ako netko voli manje pečeno ili prepečeno, onda se ravna prema takvom sustolniku, ali uvijek se gleda ona zlatna sredina ili većina sustolnika. Ovak...
Poklade, maškare, krafne
Pučki običaji

Poklade, maškare, krafne

Zadnja nedjelja pred korizmu je pokladna nedjelja. Kršćani su od davnina znali malo popustiti u ovo vrijeme, jer slijedi četrdesetdnevni post. Po tome kako i koliko se vremena posvećuje mačkarama ili maškarama, dalo bi se zaključiti da će svi u veliki post i strogu osobnu korizmu. Dao Bog da je tako, ali po onoj narodnoj: "Daj Bože, kćeri, da te beg uzme, ali netko drugi se vrza oko kuće!" Još se uvijek sjećam velikoga don Ante Bakovića koji nam je prije desetak godina donio izvješće na Veliki petak iz Zagreba, odnosno zagrebačkih diskača, koji su bili prepuni. Onda si možemo zamisliti kako je to kršćansko ponašanje drugim običnim ili drugim korizmenim danima. Ne želim umanjivati niti podcjenjivati svijest i svijet kršćana, ali mi je to jednostavno ovih dana u pameti. Jednako neć...
Čobanac
Kruh naš svagdanji

Čobanac

Najprije jedna riječ o imenu, jer u puno neslavonskih krajeva se zove čorbanac, a ne čobanac. Čobanac je izvorno ime po čobaninu – pastiru, a ne čorbi, iako u puno slučajeva izgleda kao čorba ili rjeđi gulaš. Drugo, da je riječ o čobancu, potvrđuje činjenica da se i danas u Slavoniji i Baranji tvrdi da se to jelo poslužuje samo s kruhom. Dakako! Čobanin – pastir nije imao uza sebe kuhinju, pa da je mogao pripremati priloge pure, tjestenina, njoka i sličnih namirnica. Kao treće bih nadodao da se čobanac sprema na više načina nego kuhano vino ili bakalar, pa i fiš, odnosno brudet. Puno ih ima jedan konglomerat recepata, a onda tvrdi da je izvorni i tradicionalni. Tu se samo može reći: „Ja sam ovako napravio i oprobajte i vi!“ Tolika je razlika od sastojaka do priprema da se često ra...
Palačinke slatke – punjene i zapečene
Kruh naš svagdanji

Palačinke slatke – punjene i zapečene

Kao što palačinke lijepo idu, one zvane slane, tako još ljepše idu i punjene slatke. Još kada se zapeku, onda postaju slastica i mogu zamijeniti čak i objed. Palačinke su ovdje punjene domaćim ovčjim mladim sirom i domaćim kozjim sirom. Svakako je delicija domaća marmelada od brusnice i domaći med iz iste kuće. Samo nabrojeno već čini dovoljno da se povjeruje u najbolji konačni ishod. Treba znati one koji će blagovati, pa prema njima rasporediti količinu slatkoga. Moji sustolnici su bili oni koji vole obilatije slatko, pa sam se, ovoga puta, tako i ponašao. Otprilike je išla jedna polovica mladoga sira, bilo ovčjega ili kozjega, a druga polovica meda i marmelade od brusnice. Na ovu slast će doći još i čokolada po vrhu, kada se uvijene palačinke poslože i preliju slatkim vrhnjem. P...
Palačinke slane – punjene i zapečene
Kruh naš svagdanji

Palačinke slane – punjene i zapečene

Ovako spravljeni palačinke mogu biti jedno jedino jelo za objed, ali mogu biti i, u datim prilikama, kao prilog. Naravno da će ovisiti čime smo ih i kako punili. Mogu se puniti  mesnim pripravcima i umacima kao i sve druge tjestenine. Zapravo cannelloni (cijevi), krupni makaroni se i pune mesom i umakom kao i sva druga tjestenina. Kada se ispeku teško je razlikovati punjene palačinke i ovako spravljene cannellone. Znajmo da pravi Talijan i pravi ove makarone od četvrtaste tjestenine, na koju stavi prilog ili umak, te je onda uvije i polaže u posudu, pa u pećnicu. S ovim želim naglasiti da se palačinke mogu puniti na puno i mnogo načina. Jedino treba paziti na preljev da ne ostanu suhi, a tu je uvijek topljeni sir i vrhnje koji će sve uravnati, ako vi i pogriješite. Za bolju sigurn...
Lučnica s palačinkama – palačinke s lučnicom
Kruh naš svagdanji

Lučnica s palačinkama – palačinke s lučnicom

Palačinke su tanko pečeno tijesto, koje baš svi ne mogu i ne znaju ispeći. To se može reći da je malo tanja prevrta ili čak lepinjica – palestinski kruščić. Sve kuhinje poznaju ovaj način rada s tijestom ili kruhom, kao što si poznaju sakrivanje mljevenoga mesa u kupus, raštiku, papriku, mladu tikvicu, mladu lozu i još toliko bilje. Ovisi u što je uvijeno, pa je po tome i dobilo ime, kao što je sarma, dolma, punjena tikvica, paprika i tome slično. Palačinke su upravo kao takve – tanke i gipke - pogodne za previjanje i savijanje, odnosno oblikovanje na više načina. Također su i jednostavne za rezanje, poglavito ako se njih više uvije u uvojak i onda reže kao rezance. Tako se na uže ili šire režu, ohlađene, za lučnicu. Lučnica se napravi od, logično, luka bijeloga, satrvena i sa so...
Krštenje Isusovo (B)
Homilije u godini B

Krštenje Isusovo (B)

Isus, kao i svaki drugi grješnik onoga doba pristupa Ivanu da ga krsti. Ivan, u svojoj poniznosti, odbija to učiniti, jer se ne drži dostojnim, no Isus je ustrajan. Glas s neba i golubica su svjedoci ovoga novoga Bogojavljenja. Ovo je uistinu jedno novo Bogojavljenje, kao što je ono s mudracima bilo objavljivanje ne samo izraelskom narodu već svim narodima zemlje i svim vremenima, danas je Isusovo Bogojavljenje i objava javnoga djelovanja. Pripremao se u mudrosti i znanju i danas započinje svoje javno djelovanje. Danas ga svijet počinje upoznavati i prepoznavati. Pojavljuje se i golubica. Kod evanđeliste Marka to je znak Božjega Duha koji u potpunosti silazi na Pomazanika Božjega. Golubica je u Starom zavjetu (Pjesma nad pjesmama) znak i pečat Izraela. Golubica je znak poslije...