Utorak, 7 prosinca

Autor: mr. sc. Petar Marija Radelj

Teolog, arhivist, prevoditelj i urednik knjiga
Zašto častimo kosti svetaca?
Dogmatika

Zašto častimo kosti svetaca?

Neraspadnuto tijelo sv. Leopolda Bogdana Mandića, Hrvata iz Herceg-Novoga, čuva se u Padovi, a u Godini milosrđa preneseno je najprije u Rim (u staklenom lijesu), a zatim u travnju 2016. stiže i u Zagreb. Moći Moći (na hrvatskom isključivo u množini) ili relikvija (na latinskom se sad koristi i u jednini, a izvorno je bilo u množini, grčki se kaže leipsana) jesu opipljiv predmet koji je predmet religiozna štovanja radi veze sa svetom osobom, svetinja koja vjernicima predstavlja poveznicu s nebesnikom, uzorom koji ih zagovara svojim molitvama. U pravilu je riječ o ostatku tijela Božjega ugodnika, najčešće kosti, no u moći se ubrajaju i predmeti povezani s njima kao oruđe mučenja, odjeća, sve što predaja povezuje s Gospom ili s Kristovim životom, mukom, smrću i uskrsnućem. ...
Kupareove korizmenice
Pjesme

Kupareove korizmenice

Po uzoru na bòžićnicu i ùskrsnicu, skovao sam riječ za korizmenu pjesmu: kòrizmenica.[1] Prema postanku sve se te imenice naslanjaju na ustaljene pojmove za književnu vrstu prigodnica (búdnica, nàpitnica, pòhvālnica, sàžalnica, spȍmenica, zàhvālnica, žàlbenica) i čine cjelinu s drugim milopjevima koji su vlastiti pjesništvu Rajmunda Kuparea (blȁgoslōvnica, čȅkalica, hvȁlospjēv, krȁjoliknica, molbènica, prìsjetnica, prȉsnica, slȁvopjēv i žȗđenica). Korizmenica je, dakle, imenica izvedena od pridjeva kòrizmen pomoću dometka -ica, pa tvorbeno označava pojam koji se odnosi na korizmu. Korizma, pak, od latinskoga quādrāgēsĭma, četrdesetodnevno je razdoblje priprave za Uskrs, vrijeme ogoljavanja krinki, pribiranja, obraćenja, molitve, dobrih djela, imanja srca za druge, trapljenja, samoprijegor...
Put križa i put svjetla
Povijest Crkve

Put križa i put svjetla

„Križni put“, ovisno o pristupu i kutu gledanja, može biti ili jest proživljavanje Izbaviteljeve muke, djelo biblijske duhovnosti, promišljanje koje učvršćuje u istini, nadi, ljubavi i vjeri; pobožnost tradicionalnih postaja, skazanje, radiodrama; hodočasnički, molitveni i vjeronaučni priručnik, a u svakodnevnom govoru i zbilja puna muke; težak, trnovit život. Osim toga, pisan velikim početnim slovom pojam se odnosi na detalje povijesnoga pogubljenja Isusa Krista u Jeruzalemu, na naslove djela književno-teološkoga žanra posvećena toj patnji i na put stradanja pripadnika Hrvatskih oružanih snaga i civila, izbjeglica iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Vojvodine i Crne Gore, koji su bježali pred partizanima, pa su ih Englezi zarobili u Bleiburgu i izručili Titovoj Jugoslavenskoj ar...
Kalvarije u jugoistočnoj Europi
Liturgika

Kalvarije u jugoistočnoj Europi

Kalvarija je posuđenica iz latinskoga (Calvaria) kao naziv brda zapadno od jeruzalemskih zidina na kojem je Isus umro. Grčki se zove Κρανίον [Kraníon], a hebrejski Golgota. Grčki κρανίον [kraníon] i latinski calvārĭa označavaju lubanju, gornji dio glave, točnije zavinutu plohu svoda lubanje. Tako i Kalvarija i Kranion i Golgota znače „lubanja“, pa se zemljopisni pojam (Matej 27, 33; Marko 15, 22; Ivan 19, 17) na hrvatski prevodi kao: kalvarijevo mjesto (Hrvojev misal), misto od ubojica (Bernardin Splićanin), mjesto od Kalvarije (Bartol Kašić), Kalvarije misto (Matija Petar Katančić), misto Kalvarije (Ivan Skarić), Kalvarija (Petar Vlašić i Nikola Žuvić), Lubanja (Franjo Zagoda i Ljudevit Rupčić), Kosturnica (Ivan Evanđelist Šarić), Lubanjsko mjesto (Duda-Fućak) i Lubanjište...
Zašto ne slavimo 600 godina zabrane trgovine robljem
Razno

Zašto ne slavimo 600 godina zabrane trgovine robljem

Potaknut napisom Šest stoljeća hrvatskoga Zakona o robovima novinar Hine Ivo Lučić sastavio je podsjetnik Prije točno 600 godina Dubrovčani su učinili nešto fantastično koji su na samu obljetnicu 27. siječnja 2016. prenijeli mnogi mediji, a novinarka Večernjega lista Dijana Jurasić objavila je prilog u političkom magazinu Obzor od 30. siječnja 2016.[1] Pišući ga, obratila mi se s pitanjima na koja sam joj 26. siječnja 2016. dao donja objašnjenja. Budući da odgovori nisu mogli u cijelosti biti objavljeni u njezinu članku, objavljujem ih ovdje. Uzroci današnjega nepoznavanja ili ignoriranja zakona iz 1416. Koji je po Vama razlog da pionirski Zakon o zabrani trgovine robljem nije poznat široj javnosti, a ne samo stručnoj i Dubrovčanima, i da u humanističkim i društvenim...
Šest stoljeća hrvatskoga Zakona o robovima
Razno

Šest stoljeća hrvatskoga Zakona o robovima

Dubrovačka je Republika među prvim državama u Europi i na svijetu zabranila kupoprodaju robova. Učinila je to zakonom koji je donesen u ponedjeljak 27. siječnja 1416., prije točno šest stoljeća. Taj je zakon jedna od divnih, u mnogo čemu pionirskih prinosa naših predaka i hrvatskoga naroda u cjelini svjetskoj uljudbenoj baštini, početak pravne jednakosti i ljudske ravnopravnosti u Hrvatskoj. Njegova veličina odskače u svjetlu činjenica da je Engleska ukinula trgovinu robljem tek 391 godinu kasnije, Zakonom od 25. ožujka 1807.; Sjedinjene Američke Države ukinule je 450 godina nakon Dubrovačke Republike, tek 18. prosinca 1865., a nakon Jemena i Saudijske Arabije (1962.), Mauritanija je, kao zadnja zemlja na svijetu, načelno ukinula ropstvo tek 1981. godine, ali je trgovinu robljem ka...
Noina najveća ostavština
Sveto Pismo

Noina najveća ostavština

Pojmovi. Ostávština su tvarna i duhovna dobra koja ostaju nakon čije smrti, ono što nasljeđuju budući naraštaji. U pravu ostavìna je sve što je bilo ostaviteljevo u času njegove smrti. Ostaviteljevom smrću ostavina prelazi na nasljednika i postaje njegovo nasljedstvo. Náslijēđe[1] je potomstvo, nasljedstvo;[2] ono što se prenosi s koljena na koljeno, baština,[3] djedovina, očevina; nasljedna svojstva koja se s roditelja prenose na potomke; kulturna dobra i odlike života koje su ostavili predci ili prijašnja razdoblja. U pravu násljedstvo je imovina umrloga (ostavitelja) koja pripada komu u naslijeđe; dobra koja čijom smrću dobiva nasljednik. Sadržaj. Čovjekovo su naslijeđe vrijedne stvari koje je učinio. Glavno potomstvo, tvorevina ili djelo pravednih ljudi njihova su dobra djela. Is...
Tora, Isus i Pavao o razrješivosti ženidbe
Sveto Pismo

Tora, Isus i Pavao o razrješivosti ženidbe

1. Sažetak Prvotni Božji naum jest da je brak supružnicima trajno otkrivanje sama sebe: „Ovo je kost od mojih kostiju, pȕt od moje pȕti!“ (Postanak 2, 23a). Ženidbu čine samo jedan muž i samo jedna žena, a „dvoje njih bit će jedna pȕt“ (Postanak 2, 24). Njihovo je spajanje neopozivo, združenje nerastavljivo, vez nerazrješiv, zajednica doživotna; ne samo po spolnom općenju nego i po načinu ostvarenja konkretne čovječnosti, jer je čovjek bogolika ukupnost obaju spolova: „Na svoju sliku stvori Bog čovjeka… muško i žensko stvori ih“ (Postanak 1, 27). Ženidba je čin koji se obavlja pred Bogom: „Gospodin je bio svjedok između tebe i žene mladosti tvoje, koja… ti je… tvoja žena zakonita“ (Malahija 2, 13). Zato je razvrgnuće ženidbe Bogu mrsko: „mrzim rastavu braka, izjavljuje Go...
Temeljni Božji naum o ženidbi
Sveto Pismo

Temeljni Božji naum o ženidbi

Čovjek - vrhunac Prvo poglavlje prve knjige Svetoga Pisma opisuje kako je Vječni stvorio i uredio sve vidljivo i nevidljivo pomoću deset svojih rečenica. Osma od njih je: „Načinimo čovjeka na svoju sliku, sebi slična, da bude gospodar ribama morskim, pticama nebeskim i stoci – svoj zemlji – i svim gmizavcima što puze po zemlji!“ (Postanak 1, 26). Čovjek je predočen kao kronološki i hijerarhijski vrhunac Božjega stvaranja. Prva stranica Biblije predočava sva druga stvorenja kao učinak Božje riječi, a samo je čovjek predstavljen kao Božje djelo, nastalo prema naumu, planu i razmišljanju među Božanskim Osobama. Giotto di Bondone (1267.–1337.), Sveti Joakim i Ana susreću se na Zlatnim vratima, freska, između 1304. i 1306. u kapelici Navještenja Djevici Mariji u Padovi Sȃm ...
Susret u dijalogu o Obiteljskoj sinodi
Pastoral

Susret u dijalogu o Obiteljskoj sinodi

U emisiji Prvoga programa Hrvatskoga radija Susret u dijalogu u ponedjeljak 12. listopada 2015. od 9 do 10 sati, urednice Blaženke Jančić gostovao sam zajedno s Branimirom Stanićem, novinarom Glasa Koncila. Niže su pitanja koja mi je urednica bila namijenila i odgovori koje sam bio pripremio. Zbog kratkoće trajanja emisije, većina pitanja nije postavljena, pa se sva planirana pitanja i odgovori objavljuju ovdje. Snimio: Igor Brautović Nakon Kaspera – potop 1. Kardinal Kasper prije godinu dana predložio je promjenu u crkvenom učenju i sakramentima prema kojoj bi rastavljeni i građanski ponovno vjenčani mogli pristupiti pričesti – pozivao se na ranokršćansku praksu. Zapravo u crkvenim redovima postoje različita mišljenja o tome. I sȃm sam učio o fundamentalnoj t...