Nedjelja, 28 studenoga

Crkveno pravo

Vjerski život i ćudorednost katolika u svjetlu odredbi crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine
19kol2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo, Moralka

Vjerski život i ćudorednost katolika u svjetlu odredbi crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine

Crkveni sabori i dijecezanske sinode u prošlim stoljećima na prostorima današnje Hrvatske i Bosne i Hercegovine, osim o drugim važnim pitanjima i temama, bavile su se također, i donosile odgovarajuće odredbe vezane za kršćanski život i ćudoredno ponašanje vjernika. U tom pogledu su određivale što vjernici trebaju obdržavati i ukazivale na neke poroke i mane koje je trebalo spriječiti, iskorijeniti ili ispraviti. O tome će ovdje biti nešto više riječi, najprije o vjerskim dužnostima, a zatim o ćudorednom ponašanju. I. VJERSKE DUŽNOSTI 1. Slavljenje nedjeljâ i svetkovinâ Božja i crkvena zapovijed nalaže da vjernici slave dane Gospodnje - nedjelje i zapovjedne svetkovine ili blagdane. O obvezi prisustvovanja i slušanja svete mise, i o izbjegavanju teških poslova u te dane odredbe...
Nastavi čitati
Ćudoredni život i ponašanje klera na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prema odredbama partikularnih crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda
15kol2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo, Moralka

Ćudoredni život i ponašanje klera na prostorima Hrvatske i Bosne i Hercegovine, prema odredbama partikularnih crkvenih sabora i dijecezanskih sinoda

Uvod Dušobrižničkoj službi poučavanja, posvećivanja i upravljanja, koju u Crkvi vrše biskupi i svećenici, treba odgovarati i njihovo dolično ponašanje u svakidašnjem i običnom životu. O tome su odredbe donosili partikularni i opći crkveni sabori i vrhovni pastiri Crkve, a posebno je u tom pogledu bio značajan Tridentski sabor (1545.-1563.). U Dekretu o reformi, donesenom na 22. sjednici toga sabora, kaže se općenito: „Nema ničega što druge više i neprestano potiče na pobožnost i bogoštovlje koliko život i primjer onih koji su se posvetili božanskoj službi. Kada, naime, uzdignuti iznad svjetovnih stvari gledaju u višu sferu, drugi na njih upiru pogled kao u ogledalo i iz njih crpe primjer za nasljedovanje. Stoga veoma dolikuje da klerici, pozvani u Božju baštinu, svoj život i cjeloku...
Nastavi čitati
Naviještanje Božje riječi i vjeronaučna pouka u hrvatskim krajevima slijedom odredbi dijecezanskih sinoda
11kol2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo, Katehetika, Pastoral

Naviještanje Božje riječi i vjeronaučna pouka u hrvatskim krajevima slijedom odredbi dijecezanskih sinoda

Uvod Naviještanje ili propovijedanje Božje riječi i poučavanje u vjeri, uz posvetiteljsku, osnovna je služba ili zadaća dušobrižnika u Crkvi. U ovom prikazu je riječ o tome što su o vršenju te službe i zadaće u hrvatskim krajevima, naime o potrebi propovijedanja i pouke u vjeri, te o tome tko, kada, o čemu i kako je trebao propovijedati i poučavati, određivale dijecezanske ili biskupijske sinode u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od Tridentskog sabora pa do prvih desetljeća dvadesetog stoljeća. Prema odredbama koje su donosile dijecezanske sinode, naviještanje Božje riječi i pružanje pouke u kršćanskom nauku bila je prvenstveno dužnost župnika i općenito dušobrižnika, a trebali su im pomagati i drugi svećenici, a u vjeronaučnoj pouci klerici nižih redova. U pomoć su pozivane i druge...
Nastavi čitati
Vlast biskupa o obustavljanju svete mise s narodom i podjeljivanja sakramenata i pravo vjernika na duhovna dobra Crkve
13tra2020 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo

Vlast biskupa o obustavljanju svete mise s narodom i podjeljivanja sakramenata i pravo vjernika na duhovna dobra Crkve

Pandemija koronavirusa prouzrokovala je stanje i nametnula ponašanje koje je u životu vjernika i Crkve neuobičajeno. To je dovelo i do odgovarajućih odluka i preporuka mjerodavnih poglavara u Crkvi, a i do reakcije vjernika na te odluke i preporuke. Postavlja se pitanja: Kako crkveni poglavari (biskupi), s jedne strane, mogu obustaviti slavljenje svete mise s narodom i podjeljivanje sakramenata kada se inače od vjernika traži da sudjeluju u misi i da pristupaju na sakramente, te kako takvu odluku uskladiti s pravom koje vjernici uživaju u Crkvi, da od svetih pastira primaju pomoć iz duhovnih dobara Crkve? U odgovoru ću biti veoma kratak. Na prvi dio pitanja odgovor se nalazi u ZKP kan. 838 § 4, koji glasi: Dijecezanskom biskupu u Crkvi koja mu je povjerena pripada da izda, u granicam...
Nastavi čitati
Postupci provjere u sjemenišnoj formaciji prema crkveno-pravnim dokumentima
25kol2018 Autor: Uredništvo
Crkveno pravo

Postupci provjere u sjemenišnoj formaciji prema crkveno-pravnim dokumentima

Uvod Cjelokupan odgoj i obrazovanje u velikom sjemeništa moraju biti usmjereni prema doživotnoj posveti budućeg prezbitera služiti Bogu i Crkvi. Istina, posvećenje je Božji čin a ne samo čin ljudske volje: čovjekovoj volji uvijek prethodi dar poziva od strane Boga. Doživotnost proizlazi iz sakramentalnosti posvećenja, koja dovodi do bitne promjene s obzirom na prijašnje krsno stanje. Stoga, u činima koje vrši posvećeni službenik djeluje sam Krist na dobro Crkve kao njegova tijela. No, iako je istina da je posvećeni službenik sredstvo Kristova spasenjskog djela, ipak je potrebna njegova voljna, slobodna i svjesna suradnja. Radi se, dakle, o jednoj aktivnoj suradnji: posvećeni službenik mora biti svjestan vrijednosti i dostojanstva činâ koje vrši, odnosno težine i dostojnosti svećenič...
Nastavi čitati
Razrješivanje ženidbe apostolskom povlasticom
26ruj2017 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo

Razrješivanje ženidbe apostolskom povlasticom

Nerazrješivost je bitno svojstvo ženidbe. Ali dok su neke ženidbe apsolutno nerazrješive, ima ih koje se mogu razriješiti bilo na temelju Pavlove povlastice bilo posebnom apostolskom povlasticom. Ovdje će biti riječi o razrješavanju ženidbene veze odlukom Vrhovnog svećenika ili apostolskom povlasticom  Tim se načinom mogu razriješiti nesakramentalne ženidbe dviju nekrštenih osoba, makar se nijedna od njih ne krstila, ili ženidba nekrštene i krštene nekatoličke osobe, ili katoličke i nekrštene osobe, ako je to na korist vjere i vječnog spasenja koje od tih osoba, ili one osobe s kojom bi se sklopio novi valjan brak. Takvu ženidbu, nakon što se provede postupak istrage na način koji je određen propisima Kongregacije za nauk vjere, i utvrdi da dotična ženidba nije sakramentalna i da će njez...
Nastavi čitati
Proglašavanje blaženika i svetaca kroz povijest i danas
6sij2016 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo

Proglašavanje blaženika i svetaca kroz povijest i danas

Uvod Kršćani koji se po sakramentu krštenja preporađaju i postaju baštinici Božji i subaštinici Kristovi (Rim 8,17), u novozavjetnim knjigama se nazivaju i prikazuju kao sveti (gr. ἅγιος/ἅγιοι - hagios/hagioi). Tako se u prvoj Crkvi svetima zovu kršćani u Jeruzalemu (Dj 9,13); apostol sv. Petar svetima naziva kršćane razasute u Pontu, Galaciji, Kapadociji, Aziji i Bitiniji (1 Pt 2,9); sv. Pavao svetima oslovljava i pozdravlja kršćane i kršćanske zajednice u Rimu (Rim 1,7), Korintu (1 Kor 1,2), Efezu (Ef 1,1), Filipima (Fil 1,1), Kolosima (Kol 1,2). Ali nakon što su prvotni vjerski zanos i gorljivost oslabili, nije se sve kršćane moglo označavati svetima, nego se počelo, nakon smrti, iskazivati posebno štovanje i nazivati svetima (lat. sanctus/sancti) najprije one koji su s...
Nastavi čitati
Postupak kanonske ništavosti ženidbe kao traženje istine
21lis2015 Autor: Uredništvo
Crkveno pravo

Postupak kanonske ništavosti ženidbe kao traženje istine

Uvod Treća izvanredna opća skupština Biskupske sinode, posvećena „Pastoralnim izazovima obitelji u kontekstu evangelizacije“, u pripremnom spisu objavljenom u jesen 2013., iznjedrila je sljedeće pitanje: „Bi li pojednostavnjenje kanonske prakse radi priznavanja ništavosti ženidbenoga veza moglo pružiti doista dobar prilog rješavanju problemā takvih osoba? Ako bi, na koji način?“[1] Zapravo, u raspravama koje prethode skoromu zasjedanju Biskupske sinode, prilična pozornost posvećena je prijedlogu značajnih promjena u postupku utvrđenja ništavosti ženidbe[2] kao dušobrižnom lijeku za osobe koje su u neurednim zajednicama. Neki su čak predlagali potpuno napuštanje sudskoga postupka.[3] Kardinal Walter Kasper u izlaganju na izvanrednom kardinalskom konzistoriju 20. veljače ...
Nastavi čitati
Pojednostavljenje i ubrzavanje kanonskog postupka za utvrđivanje nevaljanosti ženidbe
16ruj2015 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo

Pojednostavljenje i ubrzavanje kanonskog postupka za utvrđivanje nevaljanosti ženidbe

Ovih dana je objavljen dokument pape Franje kojim su izvršene značajne promjene u Zakoniku kanonskog prava iz 1983. godine s obzirom na preuređenje kanonskog postupka za utvrđivanje i presuđivanje je li neka ženidba dvoje katolika, ili između katoličke i nekatoličke stranke, sklopljena valjano ili nije. Taj dokument, koji nosi latinski naslov: Mitis Iudex Dominus Iesus (Isus Gospodin blagi sudac), pobudio je među katolicima širom svijeta, pa i kod nas, veliko zanimanje, ali je od mnogih i pogrešno shvaćen. Učinjene su, bez sumnje, u kanonskom pravu velike promjene, ali ne u smislu da će se odsada u Crkvi moći 'poništavati ženidbe', kako se u javnosti i u medijima često pogrešno predstavlja, nego se radi o tome da će sudski postupak za utvrđivanje je li neka ženidba uopće sklopljen...
Nastavi čitati
Ženidbena zapreka krvnog srodstva
28kol2015 Autor: dr. sc. Velimir Blažević
Crkveno pravo

Ženidbena zapreka krvnog srodstva

Poštovani, zanima me postoji li zapreka za brak ako su budući zaručnici u srodstvu u 8. koljenu po rimskom računanju (4. koljenu po germanskom)? Hvala. Magdalena. Odgovor je – Ne postoji. Nije u tom koljenu postojala zapreka za ženidbu ni prema prijašnjem Zakoniku kanonskog prava, iz 1917. godine. Odredba toga Zakonika je glasila: U pobočnoj liniji nevaljana je /ženidba/ do trećeg stupnja (koljena) uključivo … (kan. 1076, § 2). Prema germanskom računanju, koje je ranije bilo u službenoj crkvenoj upotrebi, a u našem narodu u običnom govoru se koristi i sada, i prema odredbi Zakonika iz 1917., ženidbena zapreka je obuhvaćala tri koljena. Shematski bi to izgledalo ovako: Konkretno, ženidbena zapreka je postojala za dvije osobe kojima su zajednički bili pradjed i prabaka, il...
Nastavi čitati