Misijska nedjelja
Svjetski dan misija (Misijska nedjelja) obilježava se predzadnje nedjelje u listopadu, a utemeljio ga je papa Pio XI. 1926. godine. Cilj obilježavanja toga dana može se sažeti u želju za naviještanjem Radosne vijesti u područjima koja ne poznaju Kristov nauk i trpe veliku materijalnu neimaštinu, te nastojanje oko financijske i svake druge potpore ljudima u takvim misijskim dijelovima svijeta.
Nastanak Papinskih misijskih djela
Počeci organiziranog misijskog djelovanja Crkve sežu u 1622. god., kada je osnovana Kongregacija za širenje vjere, a kojoj je jedan od glavnih ciljeva bio, kako to i naziv kaže, širenje katoličke vjere. Danas se ona naziva Kongregacija za evangelizaciju naroda, a ima jednaki cilj djelovanja, s time da se naglasak stavlja i na materijalnu, duhovnu, odgojnu i drugu pomoć. Od početaka do danas metode djelovanja bitno su prilagođene, odnosno znatno računaju s inkulturacijskim pristupom i velikim poštovanjem prema običajima područja gdje se evangelizacija zbiva.
Idući za tim dvama ciljevima: navijestiti Radosnu vijest i izravno pomoći onima koji trpe siromaštvo u zemljama Trećega svijeta, na tlu Europe u 19. i 20. st. nikle su ustanove koje su te ciljeve nastojale konkretno provoditi i na takav način pokazati kršćansku ljubav prema onima koji su u potrebama. Te su ustanove kasnije svoje mjesto našle u okrilju Kongregacije za evangelizaciju naroda, a kako su imale svesrdnu pomoć papa, razumljivo da su i nazvane zajedničkim imenom: Papinska misijska djela (skraćeno PMD).
Riječ je o četiri društva koja su postala daljnja okosnica svega kasnijeg rada Papinskih misijskih djela: Djelo za širenje vjere (utemeljeno 1822.), Djelo svetog djetinjstva (1843.), Djelo svetog Petra apostola (1889.) i Misijska zajednica (1916.). Kao što je rečeno, s vremenom su ta četiri društva djelomično ujedinjena, odnosno djeluju pod nadležnošću Kongregacije za evangelizaciju naroda u Rimu, točnije pod njezinim odsjekom Papinskih misijskih djela, a vode ih četiri glavna tajnika pod vodstvom predsjednika Djela.
U koordinaciji Kongregacije na evangelizaciju naroda i Biskupskih konferencija država organizira se djelovanje nacionalnih Papinskih misijskih djela, a koja imaju zadaću konkretnije i kvalitetniji djelovati na poljima evangelizacije i misijske djelatnosti. Štoviše, da bi njihova nastojanja bila još djelotvornija i konkretnija brinu se dijecezanski uredi PDM, a koji se osnivaju u okviru nad/biskupija.
Uz mnogobrojne oblike pomoći koji se nastoje na takav način provoditi, valja svakako istaknuti slanje misionara, svećenika i laika, u misijske krajeve, a riječ je o evangelizacijskom i humanitarnom djelovanju koje je već jako lijepo zaživjelo u mnogim dijelovima svijeta, o čemu, između ostaloga, kod nas npr. svjedoče web stranice poput misije.hr, misije.milosrdnice.hr, zdenac.org itd.
Djelo svetog djetinjstva
U okviru rada Papinskih misijskih djela treba spomenuti i Dan Djela svetog djetinjstva, koji se u Hrvatskoj i Bosni i Hercegodini obilježava na Bogojavljenje, 6. siječnja, a riječ je o posebnom danu molitve i prikupljanja materijalne pomoći kako bi se djeci u misijskim krajevima omogućili humaniji uvjeti života. Djelo svetog djetinjstva osnovao je u Francuskoj biskup Charles de Forbin-Janson 1843. godine, kada je sazvao djecu Pariza i zajedno s njima molio i prikupljao materijalna sredstva za djecu Kine, a koja su, kako je saznao preko misionara koji su ondje djelovali, umirala od gladi zbog krajnje neimaštine. Svjetski dan svetog djetinjstva (ili Svjetski misijski dan djece) ustanovio je papa Pio XII. 1950. god., a poseban mu je cilj kod djece razvijati osjećaj za misije i za sve one koji žive u siromaštvu. Djeluje pod geslom: “Djeca pomažu djeci!” Kod nas se sa svakom godinom osjeća sve snažniji odaziv na tu akciju, a posebno je vidljiv u poticaju na vjeronaučnim satima i župnim katehezama za svakodnevno odricanje i prikupljanje novčanih priloga u misijskim kutijicama, koje se potom sve skupe i novčani prilog uputi za nakanu koju su prikupljani.
Papinska misijska djela
u Republici Hrvatskoj i Radosna vijest
Jedan od važnih oblika navedene misijske djelatnosti svakako je prepoznatljiv i u tiskanoj i u elektroničkoj riječi, a u tom pogledu uz vrlo preglednu i sadržajem i kvalitetom bogatu web stranicu Papinskih misijskih djela u Republici Hrvatskoj, neizostavno treba spomenuti Misijski list Radosna vijest, koji je počeo izlaziti u Sarajevu 1972. god., a nakon ratnih zbivanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini seli se i nastavlja izlaziti u Zagrebu.
Prema pisanju u tim medijima može se zaključiti kako su Papinska misijska djela u Republici Hrvatskoj lijepo razgranata, a posebnu vjerodostojnost potvrđuje vlč. Antun Štefan, njihov nacionalni ravnatelj i dugogodišnji misionar.
U tom smislu skrećemo pozornost na informativan i animacijski materijal za ovogodišnji Svjetski dan misija, a iz kojega se mogu saznati mnoge pojedinosti oko nastanka i rada Papinskih misijskih djela, te su upravo odande najvećim dijelom i crpljene informacije za oblikovanje ovoga teksta. U njemu se također mogu pronaći razmišljanja i iskustva pojedinih naših misionara, molitve vjernika za svaki dan u Misijskom tjednu, prijedlozi za euharistijsko klanjanje, meditacije, kateheza za prvopričesnike i krizmanike, te upute kako moliti misijsku krunicu. Također se ondje nalaze i imena i prezimena naših misionara u svijetu s mjestima njihovih djelovanja, a odakle doznajemo da gotovo 90 misionara, najvećim dijelom časne sestre, djeluje u gotovo 30 zemalja.
MIVA
Iako je manje poznata kod nas, postaje sve važnija i akcija MIVA (Missionary International Vehicular Assosiation), koja ima za cilj namjenski prikupljati materijalne priloge za kupnju misijskih vozila, odnosno na takav način se želi omogućiti misionarima da budu mobilniji, da mogu brže prijeći iz jednog u drugo područje koje misionare, a napose da mogu prevesti bolesne do bolnica. Upravo su ti razlozi i bili povod osnivanju takve akcije još davne 1927. god., a izravan joj je poticaj dao jedan njemački misionar u Namibiji nakon što je njegov prijatelj, također misionar, umro jer ga nisu uspjeli na vrijeme odnijeti u bolnicu, koja je bila udaljena tjedan dana hoda.
Papinsko misijsko djelo svetoga Petra
Papinsko misijsko djelo svetoga Petra vodi posebnu brigu oko duhovnih zvanja i teološke izobrazbe misionara, a svoje početke ima krajem 19. st. kada su Jeanne Bigard i njezina majka Stephanie dale bitan doprinos u prikupljanju i organiziranju materijalne pomoći u tu svrhu. Danas je to lijepo zaživljena akcija, a uočljiva je najviše tako što svaki biskup u svojoj biskupiji određuje jedan dan u godini kada će se molitvom i materijalno pomagati Djelo svetoga Petra, a obuhvaća ne samo župne zajednice, nego i druge oblike društvenog i crkvenog humanitarnog djelovanja.
Sva ta evangelizacijska i humanitarna djelovanja predstavljaju jednu iznimnu snagu i ljepotu kršćanske ljubavi, jasno vidljivu u okviru tihog ali neumornog rada Katoličke Crkve, koja bez svjetla reflektora i bez puno pompe nastoji mnogima činiti svakodnevni život lakšim i bogatiji vjerom u uskrsloga Krista. U tom smo smislu baš svi pozvani dati svoj doprinos i svjedočiti da smo zajednica vjernika – Crkva.