Utorak, 5 srpnja

Autor: dr. sc. Đurica Pardon

Znanstveni suradnik i župnik u Punitovcima
Turizam, Biblija i domoljublje
Iz brige za zajednički dom

Turizam, Biblija i domoljublje

Turističko putovanje, koje nudi mogućnost divljenja ljepoti naroda, kultura i prirode, može dovesti do Boga i biti uzrokom vjerničkog iskustva “jer prema veličini i ljepoti stvorova možemo, po sličnosti, razmišljati o njihovu Tvorcu” (Mudr 13,5). Premda dolazak ljudi iz različitih kulturnih sredina nudi mogućnost približavanja prirodi zemlje u kojoj traže odmor i predah od svojih poslova, te se time otvara put slušanju i kontemplaciji, toleranciji i miru, dijalogu i harmoniji usred različitosti, opasnost uništenja prirodnih dobara zbog velikog broja ljudi na istom mjestu više je nego očita. Lice i naličje turizma Turizam je pojava kojom je označeno naše vrijeme, a sve više oblikuje stil života mnogih stanovnika naše Domovine, bez obzira radilo se o korisnicima ili o pružateljima ...
Pogled na uskrsnuće kroz „Kibic fenster“
Iz brige za zajednički dom

Pogled na uskrsnuće kroz „Kibic fenster“

Šetnja gradskim ulicama pored obnovljenih i novouređenih fasada kuća sagrađenih u vrijeme austro-ugarskog carstva otkriva raznolikost i bogatstvo života toga doba. Posebnu pozornost privlače prozori s oknima isturenim prema ulici koji omogućavaju da se kroz njih može vidjeti na ulicu više nego kroz obične prozore bez da ih se otvori. Takav se prozor, prema njemačkom, naziva „Kibic fenster“, a odraz je kulture življenja onih vremena. Ovi prozori često su napravljeni ne samo da bi se kroz njih moglo gledati, nego više radi toga da bi se u njih i kroz njih moglo vidjeti bogatstvo i raskoš domaćina kuće, a ponajviše umješnost i radinost domaćice, jer su bili ukrašeni posebnim zavjesama, a u njima se isticalo posebno cvijeće i ukrasi kuće. Međutim, jedan od njih, u gradiću na istoku naše Dom...
Sagriješih! Prodao sam zemlju!
Homilije u godini C, Iz brige za zajednički dom

Sagriješih! Prodao sam zemlju!

Čitanja: Jš 5,9a.10-12; Ps 34,2-7; 2Kor5,17-21; Lk 15,1-3.11-32 Poznati evanđeoski odlomak koji se čita na 4. korizmenu nedjelju (Lk 15,1-3.11-32) jedna je od Isusovih prispodoba koje govore o izgubljenim stvarima ili osobama. Isus je u svojim poučnim pričama govorio o izgubljenoj životinji – ovci, izgubljenoj financijskoj i ukrasnoj vrednoti, izgubljenom dragocjenom nakitu, novčiću – drahmi, a današnji odlomak, govori o izgubljenom ljudskom biću, o izgubljenom čovjeku, osobi – izgubljenom sinu. Sve tri prispodobe govore o grijehu i odvajanju od Boga kao o stanju izgubljenosti, a susret s Bogom i ponovni pronalazak opisuje se kao stanje milosti i spasenja. U sve tri prispodobe stanje zagubljenosti ili izgubljenosti opisuje se kao udaljenost od pogleda pastira, vlasnice nakita ili od oc...
Dična, crna zemljo, Ukrajino!
Iz brige za zajednički dom

Dična, crna zemljo, Ukrajino!

Iako je tijekom povijesti grabež za zemljom na ovaj ili ona način postojao te se koristio kao metoda osvajanja i iscrpljivanja zauzetog teritorija neke države, postupci otimačine plodnoga tla u 21. stoljeću nakon globalne krize cijena hrane 2008. narasli su do tolikih razmjera da postaje ključnim političkim i ekonomskim pitanjem mnogih država svijeta, a i ozbiljna prijetnja svjetskoj sigurnosti i miru. Posljedice grabeža za zemljom više su nego očite u primjeru Ukrajine, gdje su u posljednje vrijeme eskalirale do oružanog posezanja za teritorijem jedne europske demokratske zemlje. Grabež za zemljom Iako je Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljodjelstvo (FAO) još 2012. objavila smjernice za upravljanje zemljištem i šumama u svrhu sprječavanja otimačine i grabeža za plodn...
1. korizmena nedjelja (C): Kušnje u pustinji današnjeg vremena
Homilije u godini C

1. korizmena nedjelja (C): Kušnje u pustinji današnjeg vremena

Iskušenja su neprestano prisutna u životima vjernika. Na početku korizme slušamo primjere kušnji koje zloduh stavlja pred Isusa (Mt 4,1-11; Mk 1,12-13; Lk 4, 1-13). U tri đavolske kušnje sažete su gotovo sve kušnje koje se gotovo svakodnevno stavljaju i pred nas. Sve tri kušnje propituju Isusov i naš identitet. Prije početka Isusova javnog djelovanja utvrđuju se osnovne postavke o njemu samome, o njegovu shvaćanju i doživljaju samoga sebe, o njegovom odnosu prema Bogu i svijetu u kojemu živi. Isusovi odgovori na kušnje temelje se na odlomcima Svetog Pisma i izričajima vjere što ga ispovijeda povijesno iskustvo njegova naroda Izraela. Evanđeoski odlomci 1. korizmene nedjelje posebno su značajni ukoliko ih razumijevamo u kontekstu običaja Crkve koji se događao na Prvu nedjelju korizme. Na...
Bog se uzemljio
Iz brige za zajednički dom

Bog se uzemljio

O Božiću svake nam godine Crkva stavlja na razmatranje otajstvo utjelovljenja da bismo o njemu ponovno razmišljali. To je nadasve potrebno jer je Kristovo utjelovljenje temeljna tajna naše vjere. Međutim, blagdansko ozračje koje nas okružuje ispunjeno je romantičnom scenografijom štalice, jaslica, anđela, pastira, ovčica i drugih životinja. Zbog „idiličnosti“ i „ljepote“ slika vezanih uz blagdan Božića, često izblijedi ona glavna poruka. Duhovni doživljaji i osjećaji preplave, pa čak i nadiđu neobično važnu tjelesnu, materijalnu, zemaljsku dimenziju poruke božićnih blagdana. Poruka da je Bog postao zemaljskim čovjekom, ponekad nam se čini pomalo „nečistom“, „blatnjavom“, previše prizemljenom. Međutim, po Isusu Kristu Bog nije postao samo dijelom ljudske stvarnosti, nego dijelom svega vr...
Tlo naše svakidašnje
Iz brige za zajednički dom

Tlo naše svakidašnje

Upravo u zimsko doba, 5. prosinca, kad cijela priroda zastaje s vegetacijom, kad se smiruju sokovi stabala i povlače prema korijenju, obilježava se Svjetski dan tla. Ovaj datum proglašen je i odabran na Konferenciji Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih Naroda (FAO UN) u Rimu 2013. godine. Cilj obilježavanja Svjetskog dana tla je podizanje svijesti o tlu i o potrebi održivog gospodarenja tlom u svrhu uzgoja zdrave hrane, korištenja sirovina i energije. Svake godine o Svjetskom danu tla ljudski rod je pozvan razmišljati o raznim temama kojima se ukazuje na životnu međuovisnost između stanja tla i naših života. Briga oko održivosti ekosustava i adaptacija na klimatske promjene počinje brigom o tlu. Tlo je temeljni, vrlo dragocjen, ali istovremeno i vrlo ograničen resurs koji ...
Značenje i tumačenje svetopisamskih tekstova o Blaženoj Djevici Mariji
Sveto Pismo

Značenje i tumačenje svetopisamskih tekstova o Blaženoj Djevici Mariji

Pučka marijanska pobožnost i teološki nauk o Mariji, majci Isusovoj često se nađu u raskoraku. Događa se da u svojim homilijama propovjednici u marijanskim svetištima, gdje se okuplja velik broj vjernika o blagdanima koji slave Isusovu majku, uopće ne temelje svoje propovijedanje na biblijskim tekstovima koji se tijekom misa čitaju. Mora se, doduše, priznati da je Biblija vrlo škrta podacima o Mariji, ali se isto tako mora priznati da se i to malo biblijskih podataka često ne uzima u obzir, a biblijske se tekstove koji Mariju spominju često prilično površno, a ponekad i vrlo loše, razumijeva i tumači. Zato, valja oprezno pristupiti starozavjetnim i novozavjetnim tekstovima i ne pretjerivati, a osobito ih u tumačenjima ne „natezati“ da bi se biblijskim tekstom tek potvrdile propovjedničk...
Kad se Zemlji ljuljaju temelji – biblijska apokaliptička predviđanja i prilika promjene života u doba krize COVID-19
Iz brige za zajednički dom

Kad se Zemlji ljuljaju temelji – biblijska apokaliptička predviđanja i prilika promjene života u doba krize COVID-19

U kriznim trenutcima ljudske povijesti vjernici, ali i oni koji (do sada) nisu (bili) baš tako religiozni, rado posegnu za biblijskim tekstovima i u njima pokušavaju pronaći opravdanje ili objašnjenje što se događa ljudima i svijetu u kojemu žive. Upravo u vrijeme kriza izazvanih pošastima, pojavama bolesti i zaraza, prirodnim katastrofama, a napose zemljotresima, uvijek se iz nekih zakutaka podsvijesti ili svijesti izvuku slike apokaliptičkih razaranja što ih navodno opisuje Biblija. U vrijeme kriza biblijski apokaliptički tekstovi postanu iznimno popularni, čitani i navođeni. Tvrdnja na koju se pozivaju suvremeni (neo)apokaliptičari u krizi ljudskog roda izazvanoj strahom od širenja zaraze koronavirusom jest da se upravo sad približilo vrijeme propasti svijeta i da se ljudskom rodu i...
Trg u Vatikanu i naše tržnice
Iz brige za zajednički dom

Trg u Vatikanu i naše tržnice

Koliko je sve relativno i koliko malo o svijetu i sebi znamo dalo se vidjeti i kada je sam papa Franjo na ogromnom prostoru pred bazilikom sv. Petra molio za svijet. Sam. Odjeven u bijelu haljinu stoji čovjek koji si uzeo ime Franjo i moli za svijet okovan pandemijom koranovirusa. Ispred njega je raspelo pred kojim su se od 15. stoljeća molili vjernici i pape. To je križ koji je vjerni puk u procesiji nosio ulicama grada Rima u vrijeme velike kuge. Nakon prolaska križa i procesije zaraza se povukla. Kuga je prestala. Kuga!? Kuga je nešto daleko i nepostojeće. Davna bolest iz davnih vremena!? Nova pandemija je aktualna. Samo se drugačije zove. Opet je križ, povijesni križ pobjede od bolesti itekako aktualan. Papa Franjo sam na trgu koji nikada nije bio prazan. Milijuni ljudi su molili...