Oznaka: sloboda

Moj Getsemanski vrt
Kroz filozofsku prizmu

Moj Getsemanski vrt

Kao i ti, imam svoj Getsemanski vrt. U njemu je nekoliko stabala masline, ima nešto niskog raslinja. Tu je i pokoje stablo s gustom krošnjom pod koje se skrivam od vrućine ili kiše. Moj vrt je nešto manje surov nego onaj u kojem si proveo nekoliko sati očaja. Još se nisam znojio krvavim znojem niti sam bio primoran padati na koljena i moliti Oca da me mimoiđe ova čaša. Naspram tvog Getsemanija, moj je pitom i ima donekle i ljudskog u sebi. Tvoj je, koliko vidim u Pismima, bio potpuno prazan bez igdje ikoga. Jedan filozof je pisao kako si se u Getsemanskom vrtu susreo s Ništavilom. Najmučnija razdoblja koja u vrtu provodim su ona kada odlučujem. Znam kako se moje odluke čine smiješne u odnosu na nekoga tko se odlučuje hoće li pristati da ga razapnu ili neće. Tvoja odluka uključivala je...
Kršćanstvo oslobođenja
Kroz filozofsku prizmu

Kršćanstvo oslobođenja

Mrzio sam te jer sam te volio. Mrzio sam te se jer sam te se plašio. Iz voljenja i straha u meni se rađala ona od svih najtežih i najpogubnijih mržnji. Ona kojom sam sebe doveo na rub propasti i osobnog pakla. Ona u kojoj nisam vjerovao da me itko može voljeti, pa i netko poput tebe, svikao na ljudsku mržnju. I nasilje. I zlo. Sati provedeni s tobom kada nitko nije gledao ni čuo. Dani i mjeseci. Dušu sam svoju napajao octom žuči i gorčine. Za sve si ti bio kriv. I bilo je najlakše na tebe baciti kamen. Svako oslobođenje od očaja počinje prihvaćanjem stanja očaja. Priznanja da se u njemu nalazim. Priznanje kako mi treba pomoć. Ipak, kako tražiti pomoć od onoga kojega sam mrzio? Nekoga o kome sam, kao onomad nečiji Zaratustra, govorio kako ga više nema sa mnom i kako se trebam okrenuti se...
Odluka o necijepljenju: Papa i savjest
Sjaj Istine

Odluka o necijepljenju: Papa i savjest

Tekst je, ovdje nešto proširen, sastavni dio poruke "Braća svećenici braći vjernicima", objavljene 5. studenoga 2021. god. u obliku video-priloga na You Tube kanalu Agape RTV (od 5:07 do 16:28), a u tekstualnom obliku na stranici Fratar.net. Pobornici cijepljenja protiv koronavirusa u Crkvi, a i izvan nje, najčešće koriste kao krunski argument za uvjeravanje vjernika da se i papa Franjo cijepio i podržao cijepljenje. To nitko ne može niti želi osporiti, no to nikako ne znači da su vjernici zbog toga obvezni primiti eksperimentalna protukovid cjepiva, od kojih su mnoga, a trenutačno dostupna u Hrvatskoj sva, okaljana povezanošću s pobačajem. Naime, on je tu izrazio svoje osobno mišljenje, a službeni stav donosi dokument Kongregacije za nauk vjere, koji je on potpisao, gdje izrijekom sto...
Sloboda
U sjeni krila Tvojih

Sloboda

Apostol Pavao na jednom mjestu hrabro tvrdi: „Za slobodu nas Krist oslobodi!“ Za slobodu? Bože moj, koliko li je ljudi tijekom dugih stoljeća i tisućljeća maštalo o slobodi… Koliko li je bilo revolucionara koji su pozivali puk na rušenje tiranije i tlake. A onda nas povijest uči – a ona je učiteljica života! – da su se redovito revolucionari, rušitelji tirana, sami pretvorili u još veće tirane. Francuska se revolucija koncem 18. stoljeća temeljila na pozivu da se narod oslobodi od diktature i samovolje kralja i plemstva. I onda je nova revolucionarna vlast za samo desetak godina – sve u ime slobodarskih tekovina – na giljotinama posmicala puno više stvarnih i umišljenih protivnika nego što je to kraljevska diktatura učinila za 200 godina. Tako je i nastala ona izreka da „revolucija jede...
Žena, muškarac, tajna, sloboda
Kroz filozofsku prizmu

Žena, muškarac, tajna, sloboda

Filozof Peter Geach, muž filozofkinje i Wittgensteinove učenice Elizabeth Anscombe jednom je u razgovoru s prijateljima upitan zašto svojoj ženi Elizabeth dopušta da mu proturječi. Geach je odgovorio da iako ima privilegiran pristup tijelu svoje supruge (oboje praktični katolici imali su sedmoro djece; Elizabeth je preminula 2001. a Geach 2013. godine), nema privilegiran pristup njenom umu i ne bi niti želio imati. Radije pušta svojoj supruzi da bude slobodna u svom promišljanju. U svijetu filozofije Elizabeth (ne samo kao učenica Wittgensteina nego kao i originalna filozofkinja u svijetu analitičke filozofije) je puno poznatija kao filozof od svoga muža, iako je Geach autor vrlo poznate knjige Mental Acts iz 1957. godine. Ova uvodna biografska „crtica“ iz života dvoje praktičnih kato...
Bijeg od slobode
Vjeronauk - srednja škola

Bijeg od slobode

U naravi je čovjeka da želi biti sretan. No, u svom traženju životnog zadovoljstva, posebno u vremenu odrastanja, isprječuju se mnogostruke barijere. Traženje sreće u nečemu u čemu se sigurno ne može naći, jer je u sebi manje ili više neuredno, ipak je učestalo kod mladih i u tom svjetlu može se reći kako znaju bježati od pune slobode koju posjeduju. To se posebno odnosi na ovisnosti. Danas je teško definirati ovisnosti, jer nije riječ samo o uzimanju određenih supstanci koje izazivaju ovisnost, nego se odnosi i na različita stanja kojima osoba ne može odoljeti. Tako možemo govoriti o ovisnosti o jelu, o piću (alkoholnom i nealkoholnom, npr. o sokovima, Coca Coli, energetskim pićima...), o kocki, igrama na sreću, klađenju, o televiziji, internetu, glazbi itd. Ipak, kada se govori o ov...
Moć Isusove slobode
Vjeronauk - srednja škola

Moć Isusove slobode

Za svoga zemaljskoga života Isus je pokazao na razne načine u čemu bi se sastojala savršenost njegove slobode. Kao Bog i Čovjek, onaj koji nam je u svemu jednak, osim u grijehu, pokazao nam je da je moralna sloboda - ona koja stremi uvijek i u svemu činiti dobro iz ljubavi prema Bogu i bližnjemu - vrhunac svakog oblika slobode. Na tu smo slobodu pozvani i mi, slijedeći sve što je naš Otkupitelj činio i govorio. Kristova se sloboda, između ostaloga, očitovala u onom događaju kada ga je Sotona iskušavao, ali On nije podlegao nikakvim njegovim zavodljivostima, nego je čvrsto ostao vjeran Božjoj volji, sve do smrti na križu. Tako u M4 4,1-11 čitamo: Duh tada odvede Isusa u pustinju da ga đavao iskuša. I propostivši četrdeset dana i četrdeset noći, napokon ogladnje. Tada mu pristupi napas...
Sloboda i odgovornost
Vjeronauk - srednja škola

Sloboda i odgovornost

Bog je svakom čovjeku darovao slobodnu volju, ali ponekad se čini da su životne situacije toliko zamršene, do mjere kao da čovjek ne može raspolagati svojom slobodom kako hoće. S druge strane, može se primijetiti i druga krajnost, a koja je uočljiva ponajviše u zloupotrebi slobode i zanemarivanju drugih. Stoga smo pozvani primiti svoju slobodu kao dar od Boga, u punoj odgovornosti, pazeći pri tome da nikad ne štetimo drugome. Sloboda se može promatrati pod različitim vidovima, npr. u fizičkom smislu, a predstavlja mogućnost ili nemogućnost kretanja. Tako primjerice nisu slobodni oni koji su robovi ili u ropskom stanju, zatvorenici, kaznenici, zarobljenici, logoraši, oni koji su zatvoreni u neke institucije ili su pak žrtve nasilništva u svojim ili tuđim obiteljima. U psihičkom smislu t...
Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti
Vjeronauk - srednja škola

Mladi čovjek u hodu prema slobodi i zrelosti

Vrijeme puberteta i adolescencije je fizički i emocionalno burno razdoblje koje sa sobom nosi i puno pozitivnoga i puno negativnoga. Dobro je poznavati što sve može utjecati na oblikovanje stavova i u tom smislu nastojati pridonijeti izgradnji mladoga čovjeka. Sve se to odnosi kako na općeljudski razvoj, tako još više na duhovni i religiozni, koji se također preispituju i trebaju pronaći čvrsti oslonac. Putevi su to izgradnje slobode i zrelosti. Mladi čovjek posebno cijeni velike životne vrijednosti poput obitelji, prijateljstva, ljubavi, vjere, zdravlja, uspjeha, pomaganje, duhovnosti itd. Neki su više okrenuti jednim, a drugi drugim vrijednostima. To je njihov put do traženja životnog zadovoljstva. Međutim, živimo u vremenima kada se gubi socijalna toplina i upućenost jednih na drug...
Duhovni barbarizam
Filozofska teologija

Duhovni barbarizam

Rod Dreher u svojoj knjizi The Benedict Option: A Strategy for Christian in Post-Christian Nation opisuje tri međusobno povezana fenomena. Jedan od njih je moralno-terapeutski deizam, drugi je barbarizam i treći je sloboda bez dobrote. Moralno-terapeutski deizam prema Dreheru se najviše susreće kod mladih i sastavljen je od vrlo jednostavnih premisa: Bog je stvorio svijet i nadgleda ga, Bog želi da budemo dobri i fer, smisao je života biti sretan i osjećati se dobro u svojoj koži, Bog je nepotreban osim ako je potrebno da riješi problem. Moralno-terapeutski deizam Dreher opisuje šaljivo kao Bog nije mrtav ali je u hospiciju i za njega se brinu dok leži u krevetu. Dreher kao poseban problem u moralno-terapeutskom deizmu vidi pitanje dobrote jer se dobrota identificira s nutarnjim osjećaj...