Bibliografija o Višeslavovoj krstionici
XVIII. stoljeće
Federigo Altan, Lettera del sig. abate conte Federigo Altan De’ Conti di Salvarolo al molto rev. padre Filippo da Verona cappucino, contenente la spiegazione di un celebre battesimale geroglifico, ed alcuni inediti documenti sopra le ceremonie del Battesimo, In Padova, Nella Stamperia del Seminario appresso Giovanni Manfrè, 1749., [8], XLIV str. * Pismo napisano u San Vito al Tagliamento 29. ožujka 1749.
Fridericus Althanus, Baptismale hieroglyphicum: Epistolica dissertatione explanatum, cui accedunt nonnula vetusta documenta ad baptismum quoque spectantia, S. Viti ad Tilamentum, IV. Kal. Aprilis 1749., [Padova, 1753.], 40 str.
XIX. stoljeće
Emmanuele Antonio Cicogna, Ilustrazione d’ una vasca battesimale, Gazetta ufficiale di Venezia (Venezia), br. 102 / 7.5.1853., str. 405–406.
Sopra un passo controverso di epigrafe latina, intorno ad scoperta Vasca Battesimale, Il vaglio: giornale di scienze, lettere ed arti (Venezia), 17/1853., br. 33 / 13. VIII. 1853., str. 265–266.
Giuseppe Ferrari-Cupilli, Sull’ iscrizione di un’ antica vasca battesimale in Venezia, Osservatore Dalmato (Zara), br. 135 / 24. VIII. 1853., str. 1–3.
Sulla Vasca battesimale antica, di recente scoperta in un’ isola di Venezia, e trasferita nel Civico Museo Correr, Il vaglio: giornale di scienze, lettere ed arti (Venezia), 17/1853., br. 38 / 17. IX. 1853., str. 507–509.
Ivan Kukuljević Sakcinski, O putu po Italiji i Austriji, Narodne novine (Zagreb), XIX/1853., br. 217 / 23. rujna 1853., str. 605–606.
Sulla Vasca battesimale antica, di recente scoperta in un’ isola di Venezia, e trasferita nel Civico Museo Correr, Il vaglio: giornale di scienze, lettere ed arti (Venezia), 17/1853., br. 39 / 24. IX. 1853., str. 524–525.
Sulla Vasca battesimale antica, di recente scoperta in un’ isola di Venezia, e trasferita nel Civico Museo Correr, Il vaglio: giornale di scienze, lettere ed arti (Venezia), 17/1853., br. 40 / 4. X. 1853., str. 547–549.
Giuseppe Ferrari-Cupilli, Di nouvo sull’ iscrizione di un’ antica vasca battesimale in Venezia, Osservatore Dalmato (Zara), br. 183, 16. XI. 1853., str. 1–2.
Ivan Kukuljević Sakcinski, Izviestje načelnika družtva g. Ivana Kukuljevića Sakcinskog o svom putovanju u Mletke i Beč god. 1853., Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knjiga III, U Zagrebu 1854., str. 336.
Andrija Stazić, Appendice. La societa storica di Zagabria, Il Corriere Italiano (Vienna), 5/1854., br. 48 / 28. II. 1854., str. 1.
Ivan Kukuljević Sakcinski, Appendice. La societa storien di Zagabria, Il Corriere Italiano (Vienna), 5/1854., br. 50 / 2. III. 1854., str. 1.
Andrija Stazić, Appendice. La societa storien di Zagabria, Il Corriere Italiano (Vienna), 5/1854., br. 51 / 3. III. 1854., str. 1.
Ivan Kukuljević Sakcinski, Izvjestje o putovanju kroz Dalmaciju u Napulj i Rim, Arkiv za povjestnicu jugoslavensku, knjiga IV, U Zagrebu 1857., str. 390–392.
Rudolf Eitelberger von Edelberg, Der Taufbrunnen im Museo Correr zu Venedig, Mittheilungen der K.K. Central-Commission zur Erforschung und Erhaltung der Baudenkmale (Wien), II/1857., br. 11, str. 287–289.
Vincenzo Lazari, Notizia delle opere d’arte e d’antichità della Raccolta Correr di Venezia, Venezia, 1859., str. 263–265.
Giuseppe Ferrari-Cupilli, Su d’un antica vasca battesimale nel Museo Correr, La Voce Dalmatica (Zara), I (1860.), br. 22 / 27.10.1860., str. 175–178; La Domenica (Zara), III/1890., br. 22 / 1.6.1890., str. 164–165; br. 23 / 8.6.1890., str. 173–174. (Pismo od 25. listopada 1860.)
Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae = Diplomatički zbornik kraljevine Hrvatske s Dalmacijom i Slavonijom, dio I, izdaje Ivan Kukuljević Sakcinski, U Zagrebu 1874., str. 217.
Antal Stöhr, A Felső-magyarországi Muzeum-egylet második évkönyve, Kassa, 1876., str. 6.
Franjo Rački, Documenta historiae Chroaticae periodum antiquam illustrantia, Zagrabriae 1877., str. 376–377.
Ivan Mihajlovič Martinov, Notice sur un monument illyrien, Revue de l’art chrétien (Arras – Paris), XXVII/1879., str. 431–434.
Carlo Federico Bianchi, Zara cristiana, 2, Zara: Woditzka, 1880., str. 247–248; Kršćanski Zadar, 2, preveo Velimir Žigo, Zadar: Zadarska nadbiskupija i Matica hrvatska Zadar, 2011., str. 225.
Das hl. Sacrament der Taufe in Beziehung zur kirchlichen Kunst, Der Kirchenschmuck: Blätter d. Christlichen Kunstvereines der Diöcese Seckau (Graz), XII/1881., br. 1, str. 7.
Raffaele Cattaneo, L’architecture en Italia dal sec. VI al mille circa, Venezia, 1888., str. 100–101.
Raphaël Cattaneo, L’architecture en Italie du VIe au XIe siècle, recherches historiques et critiques, Venise, 1890., str. 110–111.
Franjo Rački, Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeća, Rad JAZU, CXVI, Zagreb, 1893., str. 210.
Frano Radić, Izvješće o radu hrvatskog starinarskog družtva u Kninu u obće, a napose o kršćanskim starinama dosad odkrivenim i objelodanjenim u Dalmaciji, osjem Solina, Bosni-Hercegovini, Hrvatskoj, Slavoniji i Istri, Starohrvatska prosvjeta (Knin), I/1895., br. 4, str. 259.
Ernst Alfred Stückelberg, Langobardische Plastik, Zurich, 1896., str. 68 i 96; Kempten – München, 1909., str. 72.
Vjekoslav Klaić, Povjest Hrvata: od najstarijih vremena do svršetka XIX. stoljeća, svezak prvi, Zagreb: Hartman, 1899., str. 63.
Luka Jelić, U Ninu na Gospu od Zvečeva, Spomen-cvieće iz hrvatskih i slovenskih dubrava, Zagreb: Matica hrvatska, 1900., str. 640.
Ivo Prodan, Contro il glagolito, Zara, 1900., str. 137–139.
XX. stoljeće
Luka Jelić, Spomenici grada Nina, Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva (Zagreb), VI/1902., br. 1, str. 104.
Luka Jelić, Najznamenitije starohrvatsko otkriće, Vienac (Zagreb), 2/1911., br. 1 / siječanj 1911., str. 20–22.
Luka Jelić, Dvorska kapela sv. Križa u Ninu, Zagreb, 1911., str. 5.
Ferdo Šišić, Priručnik izvora hrvatske historije, U Zagrebu 1914., str. 119–120.
Ferdo Šišić, Genealoški prilozi о hrvatskoj narodnoj dinastiji, Vjesnik Hrvatskoga arheološkoga društva (Zagreb), nova serija, XIII/1914., str. 46 i 87.
Ferdo Šišić, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, U Zagrebu izdanje Matice hrvatske, 1916., str. 35; Zagreb, 21920.; prir. Jaroslav Šidak, Zagreb: Matica hrvatska, 31962.; prir. Trpimir Macan, Zagreb: Nakladni zavod MH, 41975.
Miloje M. Vasić, Arhitektura i skulptura u Dalmaciji, Beograd, 1922., str. 154.
Ferdo Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb, 1925., str. 308–309.
Ljubo Karaman, Sarkofag Ivana Ravenjanina u Splitu i ranosrednjovjekovna pleterna ornamentika u Dalmaciji, Starinar (Beograd), 3. serija, knjiga III, 1925., str. 55.
Josef Strzygowski, O razvitku starohrvatske umjetnosti, Zagreb: Matica hrvatska, 1927., str. 48–49.
Frano Bulić – Lovre Katić, Stopama hrvatskih narodnih vladara, Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, 1928., str. 9–13.
Joseph Strzygowski, Die altslavische Kunst. Ein Versuch ihres Nachweises, Augsburg: Benno Filser, 1929., str. 92.
Ljubo Karaman, Iz kolijevke hrvatske prošlosti, Zagreb: Matica hrvatska, 1930., str. 79.
Stjepan Sakač, Ugovor pape Agatona I. i Hrvata proti navalnom ratu (oko g. 679), Croatia sacra (Zagreb), I/1931., br. 1, str. 10, 56–57.
Antun Grgin, Istraživanje starohrvatskih spomenika po splitskoj okolici, Narodna starina (Zagreb), 12/1933., br. 31, str. 113; Antun Grgin, Istraživanje starohrvatskih spomenika po splitskoj okolici, Split: Bihać, 1934., str. 5.
Oton Knezović, Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918., Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, 1935., str. 38.
Viktor Živić, Stare slave djedovina: Duhovni vodič kroz Muzej hrvatskih spomenika u Kninu, U Zagrebu: Hrvatski radiša, 1935., str. 25–26.
Ruggero Tommaseo, Il fonte battesimale dei re di Serbia, La lettura (Milano), 2.2.1936., str. 144–145.
Vlaho Raić, Krstionica Višeslava. Netočan prikaz milanske „Letture“, Obzor (Zagreb), LXXVI/1936., br. 39 / ponedjeljak 17. veljače 1936., str. 2.
Miho Barada, Bašćanska ploča, Zlatno klasje (Zagreb), I/1938., br. 1, str. 4.
Ljubo Karaman, Eseji i članci, Zagreb: Matica hrvatska, 1939., str. 10.
Liturgos, Nekoliko sugestija za proslavu 1300 godišnjice krštenja Hrvata, Život s Crkvom (Hvar), VI/1939.–1940., br. 12, str. 326–329.
Liturgos, Višeslavova krstionica treba da dođe u Hrvatsku. Zanimljivi prijedlozi Liturgosa u časopisu „Život s Crkvom“, Hrvatska straža (Zagreb), XII/1940., br. 244 / 25. listopada 1940., str. 4.
Emerich Schaffran, Die Kunst der Langobarden in Italien, Jena: Diederichs, 1941., str. 78, 168–169 i slika 25/d.
Zakonska odredba o zamjeni dviju slika Vittoria Carpaccia iz Galerije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu za krstionicu hrvatskog kneza Višeslava iz Museo Civico Correr u Mletcima, Narodne novine, br. 114/42 od 22. svibnja 1942.; Krstionica hrvatskog kneza Visešlava vraćena je iz Mletaka Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti u Zagrebu u zamjenu za dvije slike Vittoria Carpaccia, Hrvatski narod (Zagreb), IV/1942., br. 434 / srijeda, 27. svibnja 1942., str. 4; Zakoni, zakonske odredbe i naredbe, knjiga XVII.: proglašene od 13. svibnja do 1. lipnja 1942., uređuje Adam Mataić, Zagreb: Kugli, 1942., str. 158–159; Zakonska odredba o zamjeni dviju slika Vittoria Carpaccia iz Galerije Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu za krstionicu hrvatskog kneza Višeslava iz Museo Civico Correr u Mletcima, Prosvjetni život (Zagreb), I/1942., br. 3 / rujan 1942., str. 141.
Krstionica kneza Višeslava predana predstavniku Hrvatske Akademije u zamjenu za dvije slike Vittora Carpaccia, Nova Hrvatska (Zagreb), II/1942., br. 121 / 27. svibnja 1942., str. 4.
Značajna svečanost u Mletcima u duhu hrvatsko-talijanskog prijateljstva, Hrvatski narod (Zagreb), IV/1942., br. 434 / srijeda 27. svibnja 1942., str. 4.
Ivan Bach, Značenje krstionice kneza Višeslava za povijest hrvatske uljudbe, Hrvatski narod (Zagreb), IV/1942., br. 444 / nedjelja 7. lipnja 1942., str. 6.
Ljubo Karaman, Živi kamen povjesti. Krstionica hrvatskih knezova u glavnom gradu Hrvatske države, Spremnost (Zagreb), I/1942., br. 16 / 14. lipnja 1942., str. 9; Ljubo Karaman, Živi kamen povjesti, krstionica hrvatskih knezova u glavnom gradu hrvatske države, Prosvjetni život (Zagreb), I/1942., br. 3 / rujan 1942., str. 111–113.
Ljubo Karaman, Das Taufbecken des Fürsten Višeslav, Deutsche Zeitung in Kroatien (Agram), II/1942., br. 137 / 14.6.1942., str. 7.
Stjepan Ivšić, Grafija imena kneza Višeslava na njegovoj krstionici, Nastavni vjesnik (Zagreb), 50 (1941.–1942.), br. 6 / srpanj-kolovoz 1942., str. 409–416.
Stanko Gašparović, Svečana predaja krstionice kneza Višeslava Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, Prosvjetni život (Zagreb), I/1942., br. 3 / rujan 1942., str. 141–142.
Ljubo Karaman, O spomenicima VII i VIII stoljeća u Dalmaciji i o pokrštenju Hrvata, Viestnik hrvatskoga arheoložkoga družtva (Zagreb), nova serija, XXII-XXIII/1941.–1942., br. 1, str. 103–104.
Lovro Katić, Borba Hrvata za državnu samostalnost u IX. stoljeću, Znanje i radost: enciklopedijski zbornik, knjiga prva, gl. ur. Ivo Horvat, Zagreb, 1942., str. 181.
Marko Perojević, Krstionica kneza Višeslava, Sarajevski novi list, II/1942., br. 323, str. 6.
Stjepan Krivošić, Dalekim tragovima. Ima li krstionica kneza Višeslava veze s pokrštenjem Hrvata?, Spremnost (Zagreb), II/1943., br. 89 / 7. studenoga 1943., str. 9.
Mirko Šeper, Relief iz Zadra s prikazom Kristova rođenja, Hrvatska smotra (Zagreb), 11/1943., br. 11–12, str. 649.
Ljubo Karaman, Starohrvatski spomenici, Naša Domovina: zbornik, knjiga I, gl. ur. Filip Lukas, Zagreb, 1943., str. 241 i 308.
Ljubo Karaman, Baština djedova, Zagreb: Hrvatski izdavalački bibliografski zavod, 1944., str. [9].
Krunoslav Draganović – Josip Buturac, Poviest Crkve u Hrvatskoj: Priegled od najstarijih vremena do danas, Zagreb: Hrvatsko književno družtvo sv. Jeronima, 1944., str. 15 i 148.
Hrvoje Morović, Jedan nestali izvor za kulturnu povijest grada Zadra, Zadarska revija (Zadar), I/1952., br. 4, str. 36–43; Hrvoje Morović, Izbor iz djela, priredila Neda Anzulović, Split: Književni krug, 1988, str. 298–310.
Višeslav, Enciklopedija Leksikografskog zavoda, svezak 7, Zagreb, 1954., str. 669–670.
Dominik Mandić, Crvena Hrvatska u svjetlu povijesnih izvora, Chicago: The Croatian Historical Institute, 1957., str. 256; Chicago-Rim: Ziral, 21972., 31973., str. 273.
Mirko Šeper, Der Taufstein des Kroatischen Fürsten Višeslav aus dem Frühen Mittelalter, Erlangen, 1958., 22 str. i sedam slikovnih priloga (Nachrichten des Deutschen Instituts für merowingisch-karolingische Kunstforschung (Archiv Paulus), Heft 14–16)
Ante Jadrijević, Latinski stihovi u natpisima starohrvatskog doba, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku (Split), 60/1958., str. 79–80.
Ljubo Karaman, O vremenu krstionice kneza Višeslava, Peristil, 3, 1960., str. 107–109.
Mate Suić – Melkior Perinić, Revizija iskapanja „ninskog baptisterija“, Diadora (Zadar), 2/1962., str. 317–320.
Zvane Črnja, Cultural history of Croatia, na engleski preveo Vladimir Ivir, Zagreb: Office of Information, 1962., str. 93 i 97.
Zvane Črnja, Kulturna historija Hrvatske: ideje, ličnosti, djela, Zagreb: Epoha, 1964., str. 86–87.
Zvane Črnja, История хорватской культуры [Istorija horvatskoj kul’tury], na ruski prevela Petra Glebova, Zagreb: Sekretariat po informacijam SR Horvatii, 1965., str. 102.
Nada Klaić, Povijest Hrvata u srednjem vijeku, Zagreb, 1965.; Zagreb: Globus, 21990., str. 45.
Zvane Črnja, Histoire de la culture croate, na francuski prevela Janine Matillon, Zagreb: Secretariat a l’information, 1966., str. 72 i 76.
Janko Belošević, Neobjavljeni ranosrednjovjekovni kameni spomenici s pleternim ukrasom iz Zadra, Diadora (Zadar), 4/1968., str. 274.
Eduard Peričić, Nin u doba hrvatskih narodnih vladara i njegova statutarna autonomija, Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 16–17 (Povijest grada Nina), Zadar, 1969., str. 115–116.
Ivo Petricioli, Osvrt na ninske građevinske i umjetničke spomenike srednjeg i novog vijeka, Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru (Zadar), 16–17/1969., str. 315–317.
Josip Lučić, Nin u IX. stoljeću, Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 16–17 (Povijest grada Nina), Zadar, 1969., str. 378–379.
Josip Kolanović, Zbornik ninskih isprava od XIII do XVII stoljeća, Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 16–17 (Povijest grada Nina), Zadar, 1969., str. 507–526.
Filip Amos-Rube, Ninske crkve u dokumentima iz godine 1579. i 1603., Radovi Instituta Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru (Zadar), sv. 16–17/1969., str. 549–595, osobito str. 559.
Enciklopedija Leksikografskog zavoda, II. izdanje, svezak 6, Zagreb, 1969., str. 631.
Vladimir Gvozdanović, Starohrvatska arhitektura, Zagreb: Izdavačka djelatnost Saveza arhitekata Hrvatske, 1969., str. 18 i 86.
Nada Klaić, Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku, Zagreb: Školska knjiga, 1971., str. 84–85 i 197–198; 21975., str. 84–85 i 197–198.
Trpimir Macan, Povijest hrvatskoga naroda, Zagreb: Školska knjiga, 1971.; Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske; Školska knjiga, 21992., str. 18, 20–21; 31992., str. 28–29.
Tomislav Raukar, Višeslav, Enciklopedija Jugoslavije, svezak 8, gl. ur. Miroslav Krleža, Zagreb: Leksikografski zavod, 1971., str. 505.
Nada Klaić, Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, Zagreb: Školska knjiga, 11972., Zagreb: Fortuna, 22019., str. 15.
Zvane Črnja, Storia della cultura Croata, na talijanski preveo Giacomo Scotti, Rijeka: Dometi, 1972., str.
Stjepan Gunjača, Ispravci i dopune starijoj hrvatskoj historiji, knjiga II, Zagreb: Školska knjiga, 1973., str. 137–141.
Antun Ivandija – Josip Buturac, Povijest Katoličke Crkve među Hrvatima, Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, 1973., str. 36–37 i 40.
Aleksa Benigar, Alojzije Stepinac hrvatski kardinal, Rim: Ziral, 1974., str. 251–252.
Višeslav, Leksikon JLZ, Zagreb: Leksikografski zavod, 1974., str. 1051.
Biskupska poslanica Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1976., str. 18–19 i 22–23.
Dreizehn Jahrhunderte des Christentums bei Kroaten: Pastoralbrief der kroatischen Bischöfe, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1976., str. 19–20; 21984., str. 19–20, 23–24.
Thirteen Centuries of Christianity of the Croats: episcopal pastoral letter, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1976., str. 19–20, 23–24.
Treize siècles de Christianisme chez les Croates: Lettre pastorale des Evêques Croats, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1976., str. 19–20, 23–24.
Tredici secoli di Cristianesimo dei Croati: lettera pastorale dei Vescovi croati, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1976., str. 19–20, 23–24.
Dušan Jelovina, Starohrvatska baština, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske, 1976., str. 1–3 i 93.
Snagom Duha: uvođenje u vjeru i život kršćanske zajednice: priprava za sakramenat potvrde (krizmu), ur. Josip Baričević, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 11977., 21978., 31979., 41980., 51982., 61983., 71984., 81985., 91986., 101987., 111988., 121989., 131990., 141991., 151992., 161993., 171994., 181995., 191996., 201997., 211998., 221999., 232000., 242001., 252002., 262003., 272004., str. 87.
Vladislav Musa, Kratka hrvatska povijest, München, 1978., str. 22–23.
Zvane Črnja, Kulturna povijest Hrvatske: eseji i panorame, Rijeka: Otokar Keršovani, 1978., dio 1: Ishodišta, str. 106–107.
Muzej hrvatskih arheoloških spomenika: Vodič, Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, 1979., str. 8–9.
Šime Batović – Mate Suić – Janko Belošević, Nin: povijesni i umjetnički spomenici, Zadar: Arheološki muzej, 11979., 21986., str. 105–107.
Mate Suić, Prilog tumačenju latinskih srednjovjekovnih natpisa: composuit ili compsit?, Zbornik Narodnog muzeja, 9-10, Beograd, 1979., str. 197–203.
Branimirova godina od Rima do Nina (fotomonografija), ur. Eduard Peričić, Zadar, 1980., str. 13, 30, 33, 46, 68, 71, 72, 115, 121, 140, 152, 154, 159, 163 i 285.
M. Landercy [Vladimir Horvat], Le cardinal Stepinc: martyr des droits de l’homme, Paris: Apostolat des editions, 1981., str. 73–74.
Rade Mihaljčić – Ludwig Steindorff, Namentragende Steininschriften in Jugoslawien vom Ende des 7. bis zur Mitte des 13. Jahrhunderts (Glossar zur frühmittelalterlichen Geschichte im östlichen Europa / Beihefte), Wiesbaden: Franz Steiner, 1982., str. 17–19.
Višeslav, Opća enciklopedija, svezak 8, gl. ur. Josip Šentija, Zagreb: Leksikografski zavod, 1982., str. 538.
Ivo Petricioli, Krstionica s imenom „Vuissasclavo duci“ i problem ninskog podrijetla, Starohrvatska prosvjeta, III/14, 1984., str. 125–134.
Josip Turčinović, Skazanje – spomen trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1984., str. 5.
Pavuša Vežić, Sklop župne crkve sv. Asela, bivše katedrale u Ninu, Starohrvatska prosvjeta, III/1985., br. 15, str. 201–215.
Eduard Hercigonja, Tropismena i trojezična kultura hrvatskog srednjovjekovlja, Pisana riječ u Hrvatskoj: Katalog izložbe, Zagreb, 1985., str. 217 i 408.
Trinaest stoljeća kršćanstva u Hrvata, ur. Eduard Peričić i Antun Škvorčević, Zagreb: Središnji odbor za pripravu Nacionalnog euharistijskog kongresa, 1986., str. 117, 139–140.
Vladimir Sokol, Područje sjeverozapadne Hrvatske u razdoblju između 400. do 800. godine (Velika seoba naroda), 40 godina arheoloških istraživanja u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Bjelovar: Muzejsko društvo sjeverozapadne Hrvatske; Koprivnica: Muzej grada Koprivnice, 1986., str. 55–60.
Željko Rapanić, Predromaničko doba u Dalmaciji, Split: Logos, 1987., str. 39, 180–182 i 189.
Vladimir Peter Goss, Early Croatian Architecture: A Study of the Pre-Romanesque, London: Duckworth, 1987., str. 41.
Zvane Črnja, Kulturna povijest Hrvatske, Opatija: Otokar Keršovani, 1988., sv. 1, str. 110–111.
Dušan Jelovina, Starohrvatsko kulturno blago, Zagreb: Mladost, 1989., str. 20.
Giuseppe Cuscito, Il ruolo di Aquileia e di Franchi nella cristianizzazione degli Slavi sudoccidentali, u: Počeci hrvatskog kršćanskog i društvenog života od VII. do kraja IX. stoljeća, prir. Drago Šimundža, Split: Crkva u svijetu, 1990., str. 161–169.
Ivo Petricioli, Od Donata do Radovana: pregled umjetnosti u Dalmaciji od 9. do 13. stoljeća, Split, 1990., str. 54.
Ministarstvo financija, Rješenje o apoenima, obliku i temeljnim obilježjima hrvatskog dinara, Narodne novine, br. 71/91 od 23.12.1991.
Miljenko Jurković, Od Nina do Knina: iz hrvatske spomeničke baštine od 9. do 11. stoljeća, Zagreb: Muzej Mimara: Gliptoteka HAZU, 1992., str. 25 i 26.
Ministarstvo financija, Rješenje o obliku i temeljnim obilježjima novčanica od 5000 i 2000 hrvatskih dinara, Narodne novine, br. 45/92 od 10.7.1992.
Ministarstvo financija, Rješenje o obliku i temeljnim obilježjima novčanice od 10000 hrvatskih dinara, Narodne novine, br. 41/93 od 7.5.1993.
Ministarstvo financija, Rješenje o obliku i temeljnim obilježjima novčanice od 50000 hrvatskih dinara, Narodne novine, br. 53/93 od 3.6.1993.
Stjepan Pantelić, Najstarija povijest Hrvata, Mainz: Croatia Antiqua, 1993., str. 46–66.
Neven Budak, Frühes Christentum in Kroatien, u: Karantanien und der Alpen-Adria-Raum im Frühmittelalter, Wien-Köln-Weimar, 1993., str. 226.
Ministarstvo financija, Rješenje o obliku i temeljnim obilježjima novčanice od 100000 hrvatskih dinara, Narodne novine, br. 97/93 od 26.10.1993.
Hrvoje Šošić, Hrvatski politički leksikon, drugi dio, Rijeka: Tiskara Rijeka, 1993., str. 1051–1054.
Neven Budak, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada, 1994., str. 29–30.
Ivo Goldstein, Hrvatski rani srednji vijek, Zagreb: Novi Liber, 1995., str. 233–234.
Marko Orešković, Zagonetna krstionica kneza Višeslava, Danica 1996: Hrvatski katolički kalendar, godište 115., Zagreb: Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima, 1995., str. 184–186
Vladimir Posavec, Krstionica kneza Višeslava i njegovo mjesto u kronologiji hrvatskih vladara, Historijski zbornik (Zagreb), 49/1996., str. 17–32.
Mile Vidović, Povijest Crkve u Hrvata, Split: Crkva u svijetu, 1996., str 46–47; Metković: Ogranak Matice hrvatske; Split: Crkva u svijetu, 22007., str. 49–50.
Vedrana Delonga, Latinski epigrafički spomenici u ranosrednjovjekovnoj Hrvatskoj, Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 1996., str. 205–207.
Vedrana Delonga, The Latin Epigraphic Monuments of Early Medieval Croatia, Split: The Museum of Croatian Archeological Monuments, 1996., str. 216–218.
Mirjana Matijević Sokol, Ivan Kukuljević Sakcinski kao epigrafičar, Radovi Zavoda za znanstveni rad (Varaždin), 8–9/1996., str. 86–88.
Janko Belošević, Mramorna krstionica iz vremena kneza Višeslava, Grad Nin (Nin), I/1997., br. 1 / travanj 1997., str. 20–21.
Vedrana Delonga, Inscriptions des souverains croates du IXe au XIe siècle, Split, 1997., str. 26–27.
Mirjana Matijević Sokol, Latinski natpisi, u: Hrvatska i Europa: kultura, znanost i umjetnost, sv. 1, Rano doba hrvatske kulture. Srednji vijek (VII.–XII. stoljeće), Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 1997., str. 240–241.
Janko Belošević, Počeci kršćanstva kod Hrvata u svjetlu arheološke građe, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio povijesnih znanosti (Zadar), 1997., svezak 36, broj 23, str. 132–136.
Višeslav, Hrvatski leksikon, II. svezak, gl. ur. Antun Vujić, Zagreb: Naklada Leksikon, 1997., str. 650.
Nikola Jakšić, Predromaničko kiparstvo, u: Tisuću godina hrvatskog kiparstva, ur. Igor Fisković, Zagreb: Muzejski galerijski centar, 1997., str. 28.
Tomislav Raukar, Hrvatsko srednjovjekovlje, Zagreb: Školska knjiga, 1997., str. 24–27, 291–292, 303 i 335.
Ivo Perić, Povijest Hrvata, Zagreb: Centar za transfer tehnologije, 1997., str. 21–22.
Radoslav Katičić, Litterarum studia: Književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja, Zagreb: Matica hrvatska, 1998., str. 218–219 i 321.
Mirjana Matijević Sokol, Latin Inscriptions, u: Croatia in the Early Middle Ages: A Cultural Survey, ed. Ivan Supičić, Lonon: Philip Wilson Publishers, 1999., str. 240–241.
Mirjana Matijević Sokol, Inscriptions latines, Croatie: tresors de la Croatie ancienne des origines a la fin du XIIe siecle, ur. Ivan Supičić, traduction Željko Klaić, Khedidja Mahdi-Bolfek, Melita Wolf, Paris: Somogy editions d’art; Zagreb: AGM, 1999., str. 240–241.
Nikola Jakšić, 9th century baptismal font, u: The Croats: Christianity, Culture, Art, ur. Vladimir Marković i Anđelko Badurina, Zagreb: Ministry of Culture the Republic of Croatia: The Gallery of Klovićevi dvori, 1999., str. 408–409.
Nikola Jakšić, Fonte battesimale del IX secolo, u: I Croati: cristianesimo, cultura, arte, redazione Tomislav Mrkonjić, Zagreb: Ministero della cultura della Repubblica di Croazia: Galleria Klovićevi dvori, 1999., str. 408–409.
Hrvoje Hitrec, Hrvatska povjesnica, Zagreb: Mosta, 1999., str. 17–18.
Eduard Peričić, Hrvatski kraljevi (Zlatno doba hrvatske povijesti), Zadar, 2000., str. 16, 17 i 139.
Stjepan Pantelić, Hrvatska krstionica, Split: Laus; Mainz: Croatia antiqua, 2000., str. 7–55.
Vedrana Delonga, krsni zdenac, kraj 8. ili početak 9. stoljeća, u: Hrvati i Karolinzi: Katalog, Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2000., str. 309–312.
Ivo Rendić Miočević, U potrazi za hrvatskom kolijevkom, Split: Književni krug, 2000., str. 102.
XXI. stoljeće
Vedrana Delonga – Nikola Jakšić – Miljenko Jurković, Arhitektura, skulptura i epigrafika karolinškog doba u Hrvatskoj, Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 2001., str. 78.
Višeslavova krstionica, Opći religijski leksikon, gl. ur. Adalbert Rebić, Zagreb: Leksikografski zavod, 2002., str. 1013.
Marija Kolega, Nin – nadžupni kompleks sv. Anselma (Asela). Istraživanja godine 2001., Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva (Zagreb), XXXIV/2002., br. 2, str. 73–78.
Nikola Jakšić, On the Origin of the Baptismal Font with the Name of Prince Višeslav, Hortus Artium Medievalum (Zagreb), 8/2002., str. 241–245.
Joanna Rapacka, Leksikon hrvatskih tradicija, preveo Dalibor Blažina, Zagreb: Matica hrvatska, 2002., str. 117–118.
Višeslav, Veliki školski leksikon, gl. ur. Josip Šentija, Zagreb: Školska knjiga; Naklada Leksikon, 2003., str. 1045.
Program katoličkog vjeronauka u osnovnoj školi, Narodne novine, br. 156/03 od 3.10.2013.
Ante Nazor i Zoran Ladić, Povijest Hrvata: ilustrirana kronologija. History of Croatians: illustrated chronology, Zagreb: Multigraf, 2003., str. 22.
Ferdo Šišić, Povijest Hrvata: pregled povijesti hrvatskoga naroda 600.–1918., prir. Jaroslav Šidak, Split: Marjan tisak, 2004., str. 95–96.
Višeslav, Hrvatski obiteljski leksikon, 11 (Trak-Ž), gl. prir. Tomislav Ladan, Zagreb: Leksikografski zavod; EPH, 2005., str. 189.
Josip Bratulić – Stjepan Damjanović, Hrvatska pisana kultura: Izbor djela pisanih latinicom, glagoljicom i ćirilicom od VIII. do XXI. stoljeća, Križevci: Veda, 2005., str. 15 i 43.
Nikola Jakšić, Manipulacija povijesnim spomenicima – primjer Višeslavove krstionice, Povijesno nasljeđe i nacionalni identiteti, ur. Marijana Marinović, Zagreb: Zavod za školstvo, 2006., str. 40–45.
Nastavni plan i program za osnovnu školu, Narodne novine, br. 102/06 od 15.9.2006., str. 7011 i 7021 (Katolički vjeronauk); Nastavni plan i program za osnovnu školu, ur. Dijana Vican i Ivan Milanović Litre, Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, 2006., str. 349 i 361.
Ivan Mužić, Hrvatska povijest devetoga stoljeća, Split: Naklada Bošković, 12006., Split: Matica hrvatska Ogranak Split: 22007., str. 218–219; Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 32011., str. 204–205.
Mijo Pem, Hrvatska povijest: Knjiga prva Prapovijest i povijest VII – XV stoljeća, Zagreb, 2006., str. 37–38.
Hrvoje Matković, Na vratima hrvatske povijesti, Zagreb: Golden marketing; Tehnička knjiga, 2006., str. 32–33.
Mirjana Matijević Sokol, Krsni zdenac Hrvata. Paleografsko-epigrafska raščlamba natpisa s krstionice kneza Višeslava, Croatica Christiana periodica (Zagreb), 31/2007., br. 59, str. str. 1–31.
Višeslav, Hrvatska enciklopedija, svezak XI, gl. ur. Slaven Ravlić, Zagreb: Leksikografski zavod, 2008., str. 427.
Tomislav Marasović, Dalmatia praeromanica: Ranosrednjovjekovno graditeljstvo u Dalmaciji 2: Korpus arhitekture Kvarner i sjeverna Dalmacija, Split: Književni krug, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika; Zagreb: Arhitektonski fakultet, 2009., str. 188 i 195–198.
Pavuša Vežić – Milenko Lončar, Hoc tigmen: Ciboriji ranoga srednjeg vijeka na tlu Istre i Dalmacije, Zadar: Sveučilište u Zadru, 2009., str. 131 i 240–242.
Martina Juranović Tonejc, Zakonska regulativa u zaštiti pokretne baštine u doba Nezavisne države Hrvatske, Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske (Zagreb), 33–34/2009./2010., str. 15. 17 i 21.
Ana Mihaljević, Onomastička analiza imena na latinskim epigrafskim spomenicima prvih stoljeća hrvatske pismenosti, Zagreb, 2011., str. 21–22.
Ljubo Planinić, Kamenjak: Župni list župe Proroka Ilije (Kruševo), X/2011., br. 1(19), str. 1–19.
Višeslav, Hrvatski opći leksikon, gl. ur. Mladen Klemenčić, Zagreb: Leksikografski zavod, 2012., str. 1467.
Isabella Collavizza, Emmanuele Antonio Cicogna (1789-1868): Erudito, collezionista e conoscitore d’arte nella Venezia dell’Ottocento, Udine, 2013., str. 138.
Marija Kolega, Ranokršćanski sloj arhitekture u Nadžupnom kompleksu Sv. Asela u Ninu, Ars Adriatica (Zadar), 4, 2014., str. 15–28.
Program međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole, Narodne novine, br. 104/14 od 28.8.2014.
Višeslavova krstionica, Likovni leksikon, gl. ur. Josip Bilić, Zagreb: Leksikografski zavod, 2014., str. 1007.
Nikola Jakšić, Klesarstvo u službi evangelizacije: studije iz predromaničke skulpture na Jadranu, Split, 2015., str. 377–386 (O porijeklu krstionice s imenom kneza Višeslava) i 387–416 (Ponovno o krstionici svećenika Ivana nazvanoj i Višeslavovoj)
Nikola Jakšić, Una vasca battesimale altomedievale fra le due sponde dell’ Adriatico, u: Allaricercadi un passato complesso (Contributi in onore di Gian Pietro Brogiolo per il suo settantesimo compleanno), (ur.) Alexandra Chavarria Arnau, Miljenko Jurković, Zagreb-Motovun, 2016., str. 243–256.
Ivica Neveščanin – Nikola Jakšić, Knez Višeslav nije bio Hrvat, niti su Hrvati stigli u stoljeću sedmom, Slobodna Dalmacija (Split), 4. srpnja 2016., str. 22–23.
Darko Hudelist, Afera Višeslav, Globus (Zagreb), br. 1338, 29. srpnja 2016., str. 32–38.
Darko Hudelist, Stepinčeva bitka za Višeslava, Globus (Zagreb), br. 1339, 5. kolovoza 2016., str. 34–38.
Juraj Batelja, Čemu osporavanje ninskog podrijetla Višeslavove krstionice: »Iz kojeg li si izvora, narode hrvatski?«, Blaženi Alojzije Stepinac (Zagreb), XXIII/2016., 7. XII. 2016., str. 73–79.
Franjo Šanjek, Višeslavova krstionica, Leksikon hrvatskoga srednjovjekovlja, prir. Franjo Šanjek i Branka Grbavac, Zagreb: Školska knjiga, 2017., str. 702.
Ljerka Dulibić – Iva Pasini Tržec, Dokumenti o zamjeni dviju slika Vittorea Carpaccia iz Strossmayerove galerije za Višeslavovu, odnosno Krstionicu svećenika Ivana iz Muzeja Correr, Ars Adriatica, 7/2017., str. 269–280.
Trpimir Vedriš, ‘Baptismal font of the Croats’: a case study in the formation of a national symbol, Memoirs of the American Academy in Rome, 62 (2017.), str. 65–98.
Ines Kajdiž, „Višeslavova krstionica“- problem podrijetla i datacije, Rostra (Zadar), 9/2018., str. 71–88.
Odluka o donošenju kurikula za nastavni predmet Katolički vjeronauk za osnovne škole i gimnazije u Republici Hrvatskoj, Narodne novine, br. 10/19 od 29.1.2019.
Mirjana Matijević Sokol, Studia mediaevalia selecta: Rasprave i prinosi iz hrvatske srednjovjekovne povijesti, Zagreb: FF-press, 2020., str. 15, 41, 81–82, 86, 276–278.
Godišnji izvještaj Hrvatskog restauratorskog zavoda za 2021. godinu, Zagreb, 2021., str. 137.
Spisi apostolskih vizitacija Ninske biskupije iz godina 1579., 1603. i 1625. = Acta visitationum apostolicarum diocesis Nonensis ex annis 1579., 1603. et 1625., Zadar: Državni arhiv u Zadru; Društvo za povjesnicu Zadarske nadbiskupije Zmajević; Rim: Hrvatski povijesni institut u Rimu, 2022., str. 50, 85 i 172 (Visitationum apostolicarum diocesium Dalmatiae acta, vol. II.).
Ante Uglešić, U potrazi za Višeslavovom krstionicom = In search of Višeslav’s baptistery, Split: Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, 12022., 22024., str. 11–119.
Godišnji izvještaj Hrvatskog restauratorskog zavoda za 2022. godinu, Zagreb, 2022., str. 122.
Mirjana Matijević Sokol, Još jednom o krstionici kneza Višeslava. Odgovor Nikoli Jakšiću, Croatica Christiana periodica, 47/2023., br. 91, str. 159–170.
Ante Uglešić, Krsni zdenac s imenom kneza Višeslava (Višeslavova krstionica), Glasnik HAZU (Zagreb), XI/2024., br. 18–19, str. 5–10.
Petar Marija Radelj, Višeslavova krstionica, portal Vjera i djela, 13. prosinca 2024.
Petar Marija Radelj, The Baptismal Font of the Croatian Duke Vysheslav, portal Vjera i djela, 3. veljače 2025.