Hoće li nadbiskup Kutleša opozvati smjernice HBK „Ususret svima bez iznimke“?
Treći put se vraćamo na temu vezanu uza smjernice Vijeća Hrvatske biskupske konferencije za život i obitelj Ususret svima bez iznimke (prvi, drugi), a koje je, na temelju smjernica koje su ponudili biskupi pokrajine Buenos Airesa u tumačenju postsinodalne pobudnice pape Franje Amoris laetitia, izradio i 24. lipnja 2022. objavio nadbiskup Mate Uzinić, tadašnji predsjednik Vijeća HBK za život i obitelj.
Treći put izražavamo svoju nevjericu da su biskupi Hrvatske biskupske konferencije uopće mogli izdati jedan takav dokument koji je u suprotnosti s učenjem Katoličke Crkve i nadamo se da će ga sadašnji predsjednik Hrvatske biskupske konferencije mons. Dražen Kutleša opozvati, osobito jer takav zahtjev proizlazi iz nedvojbenih riječi pape Lava XIV., izrečenih u homiliji na svetoj Misi povodom Jubileja obitelji, djece, djedova i baka te starijih osoba 1. lipnja 2025.
Prema smjernicama Ususret svima bez iznimke rastavljeni i ponovo vjenčani, nakon (nejasno definiranog) razlučivanja, mogu pristupiti sakramentima pomirenja i euharistije, jer su jednost i nerazrješivost kao bitna svojstva ženidbe ideal koji je u današnje vrijeme teško ostvariti, pa treba dati prednost milosrđu ispred trajnog učenja Katoličke Crkve. To je bio način razmišljanja i djelovanja pape Franje i nadbiskupa Uzinića, a koji su se snagom autoriteta i položaja nametnuli po papi Franji cijeloj Crkvi, a po nadbiskupu Uziniću i Crkvi u Hrvata. Teško je procijeniti kolika je odgovornost hrvatskog episkopata u izostanku protivljenja tim smjernicama, ali je vidljivo da su posljedice vrlo ozbiljne.
Naime, pape i crkveni dokumenti do pape Franje jasno su naučavali da je građanski sklopljen brak nakon sakramentalne ženidbe koja nije proglašena ništavom preljub i zato rastavljeni i ponovo vjenčani ne mogu pristupiti sakramentima pomirenja i euharistije dokle god žive u grijehu (usp. npr. papa Pavao VI. na četvrtom zasjedanju Drugog vatikanskog sabora u odgovoru patrijarhalnom vikaru melkita u Egiptu nadbiskupu Eliasu Zoghbyju; papa Ivan Pavao II., Familiaris consortio (21. 11. 1981.), br 84.; Kongregacija za nauk vjere, pismo Annus internationalis familiae (14. 9. 1994.); papa Benedikt XVI., postsinodalna apostolska pobudnica Sacramentum caritatis (22. 2. 2007.), br. 29; Zakonik kanonskoga prava, kan. 915; Katekizam Katoličke Crkve, br. 1650-1651 itd.).
Unatoč nedvosmislenom i Evanđelju vjernom učenju Katoličke Crkve, papa Franjo najprije je s pobudnicom Amoris laetitia unio nejasnoću o jednosti i nerazrješivosti ženidbe, a potom je, s označavanjem tumačenja biskupa pokrajine Buenos Airesa jako dobrima i njihovim uvrštavanjem, zajedno s podrškom, u službeno glasilo Svete Stolice Acta Apostolicae Sedis, mimo kanonskih i običajnih pravila, te smjernice proglasio autentičnima. Ostalo je medijski neistraženo da su njih gotovo sigurno, uza znanje i podršku pape Franje, unaprijed priredili buenosaireški biskupi predvođeni sadašnjim prefektom Dikasterija za nauk vjere kardinalom Víctorom Manuelom Fernándezom, kako bi se zaustavilo prilično veliko neslaganje diljem Crkve s dijelovima pobudnice Amoris laetitia. Budući da su neki biskupi, poput buenosaireških ili naših, dozvolili pripuštanje sakramentima pomirenja i euharistije rastavljenima i ponovo građanski vjenčanima, dok su drugi odredili da se i dalje treba držati učenja Katoličke Crkve o njihovu nepripuštanju, nastala je pastoralna neujednačenost koja je ozbiljno naštetila ćudoređu, doktrini, kanonskom pravu, liturgiji, katehezi…
Stoga je razumljivo da su mnogi s velikom radošću i nadom zapazili riječi pape Lava XIV. u homiliji za Jubilej obitelji, djece, djedova i baka te starijih osoba 1. lipnja 2025., a u kojoj se nije pozivao na pobudnicu Amoris laetita, nego na papu Pavla VI. i encikliku Humanae vitae (25. 6. 1968., br. 9), podsjećajući sve bračne parove da brak nije ideal, nego mjera istinske ljubavi između muškarca i žene, tj. ljubavi koja je potpuna, vjerna i plodna.
Time je potvrdio učenje Katoličke Crkve o jednosti i nerazrješivosti ženidbe, pokazujući da se ono ne može relativizirati davanjem prednosti prividnom milosrđu nauštrb doktrini i moralu, kao i da potpuna ljubav, vjernost i plodnost nisu nedostižan ideal koji se ne može očekivati od današnjeg naraštaja, nego ih se i sada, kao i prije dvije tisuće godina, treba pridržavati jer je riječ o nepromjenjivoj Kristovoj zapovijedi.
Nadamo se da će te Papine riječi nadbiskup Dražen Kutleša prepoznati kao iznimno važne i za Crkvu u Hrvata te obesnažiti smjernice Ususret svima bez iznimke, kako bi se zaustavilo nanošenje daljnje štete i kako bi ponovo Hrvatska biskupska konferencija vratila moralnu snagu kakvu je ne tako davno uživala i među vjernicima i među nevjernicima. U tome ima dva velika uzora iz nedavne povijesti: blaženoga Alojzija Stepinca i slugu Božjega Franju Kuharića, a s obzirom na odlučnost u vjernosti Evanđelju nipošto ne zaostaje za njima ni kardinal Franjo Šeper, svojevremeni predstojnik Kongregacije za nauk vjere.
