Skip to content

Homilija

Tumačiti Božju riječ zasigurno je jedna od prvih svećenikovih dužnosti. Pri tome se nameće onaj neizbježni „kako?“. Puno je o tome i rečeno i napisano, ali čovjek nikada nije posve zadovoljan. U ovom bih članku pokušao sebe i štovano čitateljstvo podsjetiti na neke osnove odrednice apostolskog i našeg naviještanja. Stvari su to poznate, ali vrijedne da ih se ponovno prisjetimo.


homilija


Na čemu se temeljilo propovijedanje apostolâ? Ivan to ovako objašnjava (1 Iv 1,1.3):

Što bijaše od početka, što smo čuli, što smo vidjeli očima svojim, što razmotrismo i ruke naše opipaše o Riječi, Životu (…) što smo vidjeli i čuli, to navješćujemo i vama da i vi imate zajedništvo s nama.

Apostoli svjedoče. Ovaj tekst veoma nadahnuto prikazuje ono što je bitno i osnovno u apostolskom naviještanju i propovijedanju. Apostoli su kao prvo bili svjedoci Kristova uskrsnuća, odnosno navjestitelji njegova vazmenog otajstva. Iako se apostoli nisu školovali u vještinama antičkog govorništva, te iako oni uglavnom nisu prošli neku posebnu naobrazbu, oni su za to bili osobito prikladni jer su živjeli s Isusom te su tako mogli prenositi svu njegovu poruku. Tolika je bila snaga i uvjerljivost njihovog osobnog svjedočanstva! Osim toga, oni su Kristovo spasenje uprisutnjivali i liturgijskim slavljima kršćanskih otajstava (krštenje, euharistija…).

Naviještati i tumačiti. Svećenikova je zadaća slična. On prvo naviješta riječ na liturgijskom skupu (premalo je kazati da čita!). Crkva naime vjeruje da Krist govori svome puku kad se u zajednici vjernika naviješta evanđelje. Tako u Crkvi neprestano odjekuje Kristova riječ kao i nekoć u Galileji i Jeruzalemu. Od samih je početaka međutim bilo potrebno naviještenu riječ i protumačiti. Za nas je danas to još važnije jer je ta riječ napisana u vremenu i mentalitetu koji su veoma udaljeni od nas. U homiliji je dakle uvijek prisutna i potreba da se protumači misao i nakanu pisca, da bi se samim tim bolje razumjela i Božja poruka. U tome nam naravno mogu pomoći različiti biblijski priručnici i homiletska literatura. Homilija doduše nije egzegeza, ali je u njoj nužno i izlaganje i razlaganje.

Potrebno je uočiti i ovo: Bog već po svome Duhu govori srcima ljudi za vrijeme samog navještaja (naravno onim ljudima koji mu se srcem otvore). Zato je Božja riječ važna kada i nema homilije! Zato je važno pročitati sva tri čitanja i onda kada imamo homiliju samo na osnovu jednog čitanja ili jednog njegovog dijela! Zato je važno jasno i razgovijetno čitati biblijski odlomak.

Sada dolazi svakako najteži dio homilije. Riječ je naviještena, protumačeno je što je ona značila za svetopisamske slušatelje i čitatelje, a sada je potrebno prereći poruku, pokušati otkriti što Bog naviještenim riječima želi reći danas sabranoj zajednici. Tu je važno imati mjere a i duha Božjega imajući stalno na umu ovu jednostavnu misao: što Bog želi poručiti ovoj zajednici. Ovo je bez sumnje bitno: homilija tumači i primjenjuje Božju riječ i ne bi trebala biti neko naše izlaganje i predavanje na zadanu temu. Upravo zbog toga je važan napor čitanja, priprave i meditacije.

Naše vlastito svjedočenje. Sad se vraćamo na početak. Priprava je važna i potrebna da bismo sveti tekst razumjeli, razložili i izložili te konačno primijenili za slušatelje. No, vjernički gledano, ovo posljednje je nužno: kao što su apostoli svjedočili što su vidjeli i čuli i što su rukama svojim opipali, tako zapravo i mi imamo svjedočiti vlastito iskustvo, duhovno iskustvo, poput onoga pisca koji veli “Bog postoji, ja sam ga susreo”. Tu smo i mi samo zahvaćeni Božjom riječju. Zato će biti i za samu homiliju izuzetno važno dopustiti da nas ta riječ prožme i zahvati, bit će potrebno meditirati nad tom riječju, Boga zazivati. Potrebno je moliti. U tom slučaju Bog sigurno neće biti škrt u svojim darovima.

dr. Zvonko Pažin

dr. Zvonko Pažin

Župnik u Čepinu i profesor liturgike na KBF-u u Đakovu
dr. Zvonko Pažin

P o v e z a n i   t e k s t o v i

Opet nedjelja! Kao što je središnje otajstvo našeg spasenja je vazmeno otajstvo Kristove muke, smrti, uskrsnuća i proslave, tako je nedjeljna euharistija t...
Homilija Dolazi nedjelja ili, još bolje, neki veći blagdan, npr. Velika Gospa. Nakon višegodišnjeg djelovanja na jednoj župi, župnika hvata nelagoda. Što govor...
Liturgijsko-teološko utemeljenje homilije Pogled na svetište crkve sv. Dominika u Dubrovniku. Snimio Igor Brautović.  Uvod Riječ homilija grčkog je podrijetla. Homilos znači mnošt...
Krunjenje slike Blažene Djevice Marije Slika Gospe Sinjske – jedna od poznatijih u Hrvatskoj – karakteristična je po zlatnoj kruni koja je stavljena na njezinu glavu. Možda nekima i...
Blagoslov opata i opatica Predstavljamo opet jednu jedva poznatu liturgijsku knjigu za koju nemamo službeni hrvatski prijevod. Radi se o Redu blagoslova opata i opatice...