kruh – Vjera i djela

19ožu2021 Autor: Lidija Domorad, prof.

Kruh naš svagdanji

Smotani kruh

Biti smotan nije ništa loše... To ima svoga šarma... Evo, recimo, smotani kruh. Odličan! Efektan! Izvrstan za dijeljenje... Potrebno 3 dcl mlake vode pola svježeg kvasca ili žličica suhog kvasca 1 žličica šećera 600 g brašna 2 žličice soli dvije žlice ulja 1 žumanjak i malo sezama Postupak 1. U mlakoj vodi otopiti šećer i kvasac. Pričekati 5 minuta.2. U pripremljeno brašno i sol dodati otopljeni kvasac i dobro izraditi. Preporučam spiralni nastavak vašeg kuhinjskog robota i 5 minuta vremena. Neka odstoji 30 minuta.3. Premijesite rukom. Neka odstoji 10 minuta.4. Dobro pobrašniti podlogu i razvaljati tijesto u pravokutnik. Narezati s duže strane ujednačenim potezima. (Sjetite se molitvenog šala židovskog ili možda vašeg zimskog šala!)5. Premazati uljem cijelu površinu tijesta. Urola...

Nastavi čitati

24velj2021 Autor: Lidija Domorad, prof.

Kruh naš svagdanji

Kruh sa sirom

Nekada davno, davno, dok su bake bile mlade, svi su kruh pekli doma. U krušnoj peći. Jednom tjedno. A onda se dogodilo toliko toga... Sada bake u svojoj kuhinji imaju pećnice s parom i vrućim zrakom, s programima za pečenje kruha. Snažne ruke zamijenili su dobri mikseri sa spiralnim nastavcima. Ipak, trajne vrijednosti ostaju trajne. Mijenjaju se samo okolnosti u kojima miris kruha postaje drugo ime za dom. Stoga, odrecimo se čudnih kruhova koji su nastali tamo negdje iza sedam gora i sedam mora, stigli u naše susjedstvo kamionima... i poklonimo si fini domaći kruh! Potrebno: 100 g brašna 5 g šećera 1 kocka svježeg kvasca 2 dcl mlake vode 100 ml kefira ili jogurta 125 g svježeg kravljeg sira 350 g brašna 7 g soli sjemenke suncokreta, buče ili po želji... Postupak: 1. U mlakoj vodi...

Nastavi čitati

24ožu2020 Autor: Lidija Domorad, prof.

Kruh naš svagdanji

Kruh bez kvasca

Postoje razlozi zbog kojih je ove 2020. godine teško doći do suhog ili svježeg kvasca. Razlozi o kojima će se još govoriti, razlozi koje će sociolozi analizirati, a mogli bi i psiholozi koju pametnu riječ o svemu tome reći. No, dok ova teškoća života prođe i znanstvenici krenu u objašnjavanje (ne)prilika koje su dovele da u jedan snježni dan, pri kraju ožujka nema kvasca, a brašna ima, valja umijesiti kruh. Kruh može biti sasvim ukusan i fin čak i bez kvasca. Potrebno: 450 g brašna, 1 žličica sode bikarbone, 1 žličica soli, 1 žličica šećera, 400 g jogurta Postupak: 1. Uključiti pećnicu i ugrijati na 200°C. 2. Pomiješati sve suhe sastojke: brašno, sodu bikarbonu, sol i šećer. 3. Lagano drvenom kuhačom sljubiti s jogurtom. 4. Rukom oblikujte kruh i po...

Nastavi čitati

15stu2018 Autor: Lidija Domorad, prof.

Kruh naš svagdanji

Klarini kruščići

Hrana je oduvijek puno više od hrane. Hrana je izraz ljubavi, ali i obveza, hrana je moć, ali i služenje. Zato se nazivi koje dajemo hrani vežu uz ugodu ili drage ljude. Sigurno ste razgovarali o nekom kolaču, ali ste govorili o različitim nazivima, tek ako pogledate fotografiju ili opišete kolač, možda ćete otkriti kako cijelo vrijeme razgovarate o istom kolaču, ali s različitim nazivima. Stoga, evo danas recepta s imenom. Klarini kruščići Potrebno: 700 g brašna 1 žličica soli 1 žličica šećera 1,5 žličica kvasca ili polovica svježeg kvasca (oko 20 g) 100 ml ulja 430-440 ml tople vode 1 mala žličica octa Postupak: 1. Kvasac, šećer i toplu vodu zamiješati i pustiti odstojati oko 10 minuta. 2. Brašnu dodati sve ostale sastojke i ...

Nastavi čitati

29ruj2015 Autor: dr. sc. Ivan Bodrožić

Razmišljanja o vjeri

Cjeloviti kruh

Otkako su dopustili da ih u ishrani industrijalizacija zavede i odvede putem lakšega i oku primamljivijega, a nepcu slađeg i ugodnijeg jela, danas se ljudi sve više vraćaju onom što znaju da je zdravije. Tako sve više traže cjeloviti, stručno rečeno integralni kruh, a ne samo onaj od bijeloga brašna iz kojeg su izbačeni mnogi korisni sastojci. To je kruh cjelovitih žitarica kako su ga nekad i stari pripremali. Počesto uslijed nemara i neznanja čovjek iz svoje cjelovite prehrane isključi onaj duhovni nebeski kruh. Zaboravlja tako da je Bog predvidio da mu kruh života vječnoga bude dio svakodnevnog obroka za koji iz dana u dan svesrdno vapi ponavljajući riječi molitve Gospodnje: Kruh naš svagdanji daj nam danas. Zaboravom kruha koji je s neba sišao nanosi nesagled...

Nastavi čitati

12srp2015 Autor: dr. sc. Zvonko Pažin

Liturgika

Misa: pričest pod obje prilike

Pričest laika pod obje prilike se ponovno javila s liturgijskom obnovom, te izgleda jedna od inih "novotarija" pokoncilske reforme. Čini mi se da je prije svake polemike potrebno sagledati povijest ove prakse, pa tek onda raspravljati o prikladnosti pričesti pod obje prilike (tim prije što su se polemički duhovi u međuvremenu prilično primirili). Kako prosuditi ovo pitanje? Očigledno je, naime, da je Isus rekao ne samo: "Uzmite i jedite...", nego i "Uzmite i pijte...", da bi završio: "Ovo činite meni na spomen". S druge strane, devetnaest stoljeća iza toga, Kodeks iz 1917. u kanonu 852 veli: "Sanctissima Eucharistia sub sola specie panis praebeatur". Kako se dogodio ovaj obrat? Povijesni pregled Nedvojbeno je da se tijekom prvih 11 stoljeća pričest podjeljivala pod ob...

Nastavi čitati

Uskrsni blagoslov jela i uskrsni običaji

4tra2015 Autor: dr. sc. Velimir Blažević

Pučki običaji

Uskrsni blagoslov jela i uskrsni običaji

Nekadašnji običaji u Stranjanima i Matoševcima, katoličkim selima u okolici Banje Luke U Crkvi je uobičajeno u različitim krajevima da se na Veliku subotu ili na sam Uskrs ujutro na ranoj misi blagosliva jelo: kruh, janjeće meso, suho kuhano meso, kuhana jaja i mladi luk. To se ‘posvećenje’ uzima kao prvo na početku uskrsnog doručka. Domaćin prije jela zajedno s ukućanima izmoli: Očenaš, Zdravomariju i Slavaocu „za rod i berićet, za voke (volove) i težake“. Nakon doručka spremalo se i odlazilo na misu. Išli su svi koji mogu, a kod kuće je ostajao netko da sprema ručak i da pazi na stoku. Na Uskrs se kuca obojenim jajima, osobito djeca. Onaj tko svojim jajetom razbije tuđe, pobjeđuje i uzima sebi jaje koje je razbio. Iza mise se nije zadržavalo kod crkve, niti su se ...

Nastavi čitati

31srp2014 Autor: dr. sc. Ivica Čatić

Homilije u godini A

18. nedjelja kroz godinu (A)

RAZMIŠLJANJE UZ SVETOPISAMSKA ČITANJA Iz 55,1-3 Prvo čitanje iz proroka Izaije donosi jedinstvenu poemu. Glas prodavača vode podsjeća na uosobljenu Mudrost u Knjizi Mudrih izreka. Slikom svima dostupne vode (55,1-3) prorok počinje opisivati djelovanje riječi Božje; ona je plodna i efikasna (55,10-11), objavljuje misli Božje koje su bitno drugačije od ljudskih (55,8-9). Samo prihvaćajući tu logiku može se proročku riječ doživjeti kao radosnu vijest, euangelion (LXX 40,9). Ono na što ih prorok poziva nije malo. Naime, u to vrijeme već je na zalazu prva generacija Izraelaca koji su odvedeni u babilonsko sužanjstvo. Ondje su se integrirali, stekli određeni imetak i ne kane se vraćati u Svetu zemlju. Izaija ih uvjerava da sitost koju sada uživaju nije autentična. Uživanje onoga što zai...

Nastavi čitati

Na tragu evanđeoske plodnosti – razmišljanje uz 15. nedjelju kroz godinu (A)

12srp2014 Autor: dr. sc. Ivan Bodrožić

Homilije u godini A

Na tragu evanđeoske plodnosti – razmišljanje uz 15. nedjelju kroz godinu (A)

Isusovu besjedu u prispodobama sveti Matej u svom Evanđelju otvara upravo prispodobom o sijaču koju smo upravo čuli. Ona je uopće ključ razumijevanja Isusovih govora u prispodobama i otajstava kraljevstva u koja Isus želi uvesti svoje učenike i sve slušatelje. Kao propovjednik i učitelj Isus pokazuje posvemašnji realizam. Svjestan je da njegovu riječ ne prihvaćaju svi na jednak način niti s istim oduševljenjem, a niti svi donose jednak plod. Isus je na izuzetan način očitao mentalitete ljudi svoga vremena, no ne samo svoga, nego i našega, jer sve što je onda izgovorio za svoje suvremenike, vrijedi za sve naraštaje, pa tako i za naš. Riječ koju on sije u srcima ljudi ima različitu sudbinu, pa čak i različit učinak. Njegovo zapažanje o stavu ljudi pred Bogom i pred njegovom riječju b...

Nastavi čitati

17lip2014 Autor: Vlč. Slavko Vranjković

Očima svećenika

Dan bijelog stolnjaka

Nikad nije dovoljno govoriti o važnosti svete mise i pričesti, nikad dovoljno! Što sve ne činimo, od propovijedi do opomena, poziva zvonima, rasporedom misnih slavlja na oglasnim pločama, župnim stranicama računala, da bi vjernici shvatili važnost zajedničke nedjeljne mise? Čini se, prema statistici, da je za neke "kršćane" uzalud zvoniti u "gluhe uši". Veliki je nesrazmjer između deklariranih katolika i redovitih, polaznika u crkvu. Neki zaboravljaju da je sveta misa središte cjelokupne duhovnosti i susret župne zajednice. Začudo, sve im je važnije od toga. Nažalost, nekima je posjet crkvi dovoljan "od Antunova do Antunova, od polnoćke do polnoćke“. "Ne idem više na Misu, kad god sam u crkvi, u njoj borovi“, reče jedan. Mnogi su je zamijenili sa servisom. Dolazim kad trebam. ...

Nastavi čitati